JE LI INTERVJUOM SRBIJANSKOM RADARU JOSIPOVIĆ DOKAZAO DA JE ZALUTAO U POLITIKU?
Tekst: Panopticum
Foto: Radar/B. Tanasijević
Velikim intervjuom u srpskoj elektroničkoj publikaciji Radar pod naslovom „Ni Srbija ni Srbi nisu genocidni“ bivši predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović svrstao se kao jedan u nizu aktualnih propangandista Srbije u zaštiti četničke ideologije uoči usvajanja prijedloga rezolucije UN-a kojom se podsjeća na genocid nad Bošnjacima Srebrenice, počinjen u srpnju 1995., a o kojem bi se tijekom svibnja 2024. trebalo raspravljati na zasjedanju Opće skupštine Ujedinjenih naroda u New Yorku. Naime, osim Josipovića u istom ritmu i u istom vremenskom periodu uoči zasjedanja UN-a oglasili su se Dodik, Vučić i umiljato janje SPC-a Prvoslav Perić, poznatiji kao Porfirije – patrijarh Srpske pravoslavne crkve s istim ciljem umivanja lica Miloševićeve politike pred međunarodnom javnošću iako je genocid potvrđen presudama Haaškog tribunala i ICJ-a.
Koliko je poznato, formalni predlagatelji rezolucije UN-a o genocidu u Srebrenici koja je okončana i upućena predsjedniku Opće skupštine UN su Njemačka i Ruanda. Od glavnog tajnika UN-a traži se uspostava programa informiranja pod nazivom “Genocid u Srebrenici i UN”, koji bi trebao biti u primjeni 2025. godine kada se obilježava 30. obljetnica tog zločina.
Rezolucija poziva da se 11. srpnja uspostavi kao međunarodni dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, još jednom osuđuje sve postupke kojima se veličaju počinitelji ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida utvrđenih presudama međunarodnih sudova, ističe važnost dovršetka postupka potrage za posmrtnim ostacima preostalih žrtava koji do sada nisu pronađeni i poziva na nastavak procesuiranja počinitelja genocida koji su još na slobodi. Kako se zna, zbog planiranja i provedbe genocida u Srebrenici na doživotni zatvor osuđeni su ratni politički i vojni čelnici bosanskih Srba Radovan Karadžić i Ratko Mladić.
Predlagatelji rezolucije pozivaju na odgovarajuće aktivnosti u znak sjećanja i odavanja počasti žrtvama genocida u Srebrenici 1995. godine sve države članice UN, kao i nevladine udruge i civilno društvo. Svaki genocid kao tema u UN, najvećeg zločina, ali i najteže dokazivog zločina, veliki je doprinos Međunarodnom pravu i potrebi sigurnosti u svijetu.
Podršku rezoluciji UN-a prijavile su najutjecajnije države svijeta te značajne islamske zemlje, a među državama jugoistočne EU, odnosno država proizašlih iz bivše YU, podržati će je Slovenija, BiH, Sjeverna Makedonija i Hrvatska. Pritom treba napomenuti kako veleposlanik RH pri UN-u u New Yorku do sada nije našao za shodno potaknuti pitanje donošenja iste takve rezolucije o genocidu u Hrvatskoj iako se radi o istom agresoru i istom zločinu.
Podsjetimo, prof. dr. Zvonimir Šeparović napisao je Međunarodnom sudu pravde UN-a, koji sudi državama, dvije tužbe protiv Jugoslavije (Srbije i Crne Gore) za genocid u BiH i u Hrvatskoj. Sud je procijenio da je nadležan i nakon potrebnih rasprava donio je za BiH presudu – genocid u Srebrenici. Za Hrvatsku je također donesena presuda – izvršena agresija, ratni zločin, zločin protiv čovječnosti i GENOCID i to za gradove: Vukovar, Škabrnja, Voćin. Kao posebna napomena ovoj vijesti je da na tri upita Međunarodnog suda pravde UN-a hrvatskim institucijama da predlože koja se naknada traži, nije bilo odgovora, a kao što znamo tužba se nigdje ne spominje kao da nije ni postojala. Također, neslužbeno se može saznati da poruke na temu genocida u Hrvatskoj koje su poslane svim političkim strankama koje su se na posljednjim izborima natjecale za mjesto u Saboru i sastavljanje nove vlade RH, ostale su bez odjeka.
