WMO: STANJE KLIME U 2020.

Tekst: Panopticum/DHMZ

Foto: WMO/R. Borovečki

U izvješću Svjetske meteorološke organizacije (WMO) o stanju globalne klime u 2020. godini dokumentirani su pokazatelji klimatskog sustava, uključujući koncentracije stakleničkih plinova, povećanje temperature zraka iznad kopna i mora, povećanje razine mora, otapanje leda i smanjenje ledenjaka te ekstremno vrijeme. Također, ističu se učinci na socio-ekonomski razvoj, migracije i raseljavanje, sigurnost hrane te morske i kopnene ekosustave.

Godina 2020. bila je jedna od tri najtoplijih otkada postoje mjerenja, unatoč hlađenju La Niñe. Prosječna globalna temperatura zraka bila je oko 1,2 °C iznad predindustrijske razine (1850. – 1900.). Posljednjih 6 godina, uključujući 2020. najtoplije su godine otkada postoje mjerenja. Razdoblje od 2011. – 2020. najtoplije je desetljeće otkada postoje mjerenja.

U 2020. godini pandemija COVID-19 dodala je novu i nepoželjnu dimenziju vremenu, klimi te opasnostima povezanima s vodom, s dalekosežnim utjecajima na ljudsko zdravlje i blagostanje. Ograničenja u kretanju, gospodarski pad i poremećaji u poljoprivrednom sektoru pogoršali su učinke ekstremnih vremenskih i klimatskih događaja duž cijelog lanca opskrbe hranom, povećavajući nesigurnosti opskrbe hranom i usporavajući dostavu humanitarne pomoći. Pandemija je također omela motrenje vremena te zakomplicirala napore za smanjenje rizika od katastrofa.

Izvješće pokazuje kako klimatske promjene predstavljaju rizik za ostvarivanje mnogih Ciljeva održivog razvoja, na temelju padajućih učinaka međusobno povezanih događaja. To može pridonijeti jačanju ili pogoršanju postojećih nejednakosti.

Informacije koje su korištene pri sastavljanju ovog izvješća dolaze od mnogih nacionalnih meteoroloških i hidroloških službi te pripadajućih institucija kao i od regionalnih klimatskih centara. UN-ovi partneri uključuju UN-ovu organizaciju za hranu i poljoprivredu (FAO), Međunarodni monetarni fond (IMF), Međunarodnu oceanografsku komisiju UNESCO-a (IOC-UNESCO), Međunarodnu organizaciju za migracije (IOM), UN-ov program za okoliš (UNEP), Ured visokog povjerenika UN-a za izbjeglice (UNHCR), Svjetski program za hranu (WFP) i Svjetsku zdravstvenu organizaciju.

STAKLENIČKI PLINOVI

Koncentracije glavnih stakleničkih plinova nastavile su rasti u 2019. i 2020. godini. Prema podacima u izvješću, globalni prosječni molarni udjeli ugljikovog dioksida (CO₂) već su premašili 410 dijelova po milijun (ppm), i ukoliko će se nastaviti porast CO₂ kao i u prethodnim godinama, mogao bi doseći ili premašiti 414 ppm u 2021. Prema UNEP-u ekonomsko usporavanje privremeno je smanjilo emisije stakleničkih plinova, ali nije imalo zamjetni utjecaj na koncentracije u atmosferi.

OCEAN

Ocean apsorbira oko 23 posto godišnjih emisija antropogenog CO₂ u atmosferi i ponaša se kao pufer prema klimatskim promjenama. Ipak, CO₂ reagira s morskom vodom, smanjujući njezin pH što dovodi do zakiseljavanja oceana. Ovo, pak, zauzvrat smanjuje njezin kapacitet apsorpcije CO₂ iz atmosfere. Prema podacima IOC-UNESCO-a, procesi zakiseljavanja oceana i gubitka kisika u oceanu (deoksigenacije) nastavili su se utječući na ekosustave, morski život i ribarstvo.

Ocean također apsorbira više od 90 posto viška topline koja dolazi od ljudskih aktivnosti. U 2019. godini bilo je najveće zagrijavanje oceana otkad postoje mjerenja, a taj se trend vjerojatno nastavio i u 2020. Stopa zagrijavanja oceana tijekom posljednjeg desetljeća bila je veća od dugoročnog prosjeka, ukazujući na nastavak unosa topline koju su zadržali staklenički plinovi, prema EU-ovom Copernicusovom pomorskom servisu.

Preko 80 posto oceanskog područja pogođeno je u 2020. godini najmanje jednim toplinskim valom. Postotak oceana koji je bio pogođen jakim morskim toplinskim valovima (45 posto) bio je veći od onog koji je doživio umjerene toplinske valove (28 posto).

Kako pokazuju satelitske snimke srednja globalna razina mora je porasla (od 1993.). Nedavno se povećavala većom brzinom zbog povećanog otapanja ledenog pokrova na Grenlandu i Antarktici. Neznatan pad u srednjoj globalnoj razini mora tijekom ljeta 2020. vjerojatno je bio povezan s razvojem uvjeta La Niñe. Sve u svemu, srednja globalna razina mora nastavila je rasti u 2020.

KRIOSFERA

Od sredine 1980-ih temperatura zraka na Arktiku povećavala se dvaput brže od globalnog prosjeka. To ima moguće velike posljedice ne samo na arktičke ekosustave, već i na globalnu klimu što se vidi u različitim povratnim informacijama kao što je odmrzavanje permafrosta kojim se otpušta metan u atmosferu.

Minimalna površina morskog leda u 2020. nakon ljetnog otapanja iznosila je 3,74 milijuna km², što je drugi put otkad postoje mjerenja da se smanjio na manje od 4 milijuna km². Rekordno smanjenje površine morskog leda uočeno je u srpnju i listopadu. Rekordno visoke temperature sjeverno od Arktičkog kruga u Sibiru potaknule su ubrzano otapanje morskog leda u istočnom Sibiru i Leptevskome moru, kojeg je zahvatio produženi toplinski val. Povlačenje morskog leda tijekom ljeta 2020. u Leptevskome moru najranije je uočeno od kada postoje sateliska mjerenja.

Grenlandski ledeni štit nastavio je gubiti masu. Iako je bilanca mase bila blizu dugoročnog prosjeka, gubitak leda zbog odvajanja ledenjaka bio je na samome vrhu četrdesetogodišnjeg satelitskog motrenja. Ukupno, oko 152 Gt leda izgubljeno je na Grenlandskom ledenom štitu između rujna 2019. i kolovoza 2020.

Količina antarktičkog morskog leda ostala je blizu dugoročnog prosjeka. Ipak, antarktički ledeni pokrov pokazao je veliki trend gubitka mase od kasnih 1990-ih. Ovaj se trend ubrzao oko 2005. godine, a trenutno Antarktika gubi otprilike 175 do 225 Gt godišnje, zbog povećanja brzine protoka glavnih ledenjaka na Zapadnoj Antarktici i Antarktičkom poluotoku.

Gubitak od 200 Gt leda godišnje odgovara otprilike dvostrukom godišnjem protoku rijeke Rhone u Europi.

POPLAVE I SUŠA

Obilne kiše i prekomjerne poplave pojavile su se u velikim dijelovima Afrike i Azije u 2020. Obilne kiše i plavljenja zahvatile su velike dijelove Sahela i Afričkog roga, potičući pojavu pustinjskih skakavaca. Kina, Republika Koreja i Japan te dijelovi Jugoistočne Azije također su imali obilne kiše u različito doba godine.

Jake suše pogodile su mnoge dijelove unutrašnjosti Južne Amerike u 2020., od kojih su najgore pogođena područja sjeverne Argerntine, Paragvaja te zapadna granična područja Brazila.

Dugoročna suša nastavila se u dijelovima južne Afrike, naročito u provincijama južne Afrike Sjeverni i Istočni Kaap, iako su kiše zimi pomogle u nastavku oporavka od ekstremne suše koja je dosegnula vrhunac 2018.

VRUČINA I POŽARI

U velikim dijelovima Sibirskog Arktika, temperature su u 2020. godini bile više za 3°C od prosjeka, s rekordnom temperaturom od 38°C u gradu Verkhojansku, što je bilo popraćeno produženim i rasprostranjenim požarima.

U kasno ljeto i jesen buknuli su najveći požari ikada zabilježeni u SAD-u. Suša koja je zahvatila velika područja doprinijela je požarima, a razdoblje od srpnja do rujna bilo je najtoplije i najsuše otkada postaju mjerenja na jugozapadu. U Dolini smrti u Kaliforniji temperatura zraka dosegnula je 16. kolovoza 2020. vrijednost od 54,4°C, šo je najviša temperatura na svijetu u posljednjih 80 godina.

Na Karibima glavni toplinski valovi dogodili su se u travnju i rujnu. Na Kubi je 12. travnja 2020. izmjeren novi temperaturni rekord koji je iznosio 39,7°C. Zbog daljnje ekstremne vrućine u rujnu 2020. premašeni su nacionalni ili teritorijalni temperaturni rekordi za Dominiku, Grenadu i Puerto Rico.

U Australiji su srušeni temperaturni rekordi početkom 2020. uključujući najvišu zabilježenu temperaturu u australskom gradskom području, u zapadnom Sydneyju, dok je u Penrithu izmjereno 48,9°C.

Europa je doživjela sušu i toplinske valove tijekom ljeta 2020. iako nisu bili tako intenzivni kao oni 2018. i 2019. godine. Na istočnom Mediteranu srušeni su 4. rujna 2020. rekordi u Jeruzalemu (42,7°C) i Eliatu (48,9°C), krajem srpnja toplinski val zahvatio je Bliski istok te je u na postaji Kuvajt aerodrom izmjereno 52,1°C, a u Bagdadu 51,8°C.

TROPSKI CIKLONI

Sezona uragana na Sjevernom Atlantiku 2020. godine imala je najviše imenovanih oluja otkad postoje mjerenja. Zabilježeno je 12 uragana u SAD-u, čime je srušen prethodni rekord od 9. Uragan Laura dosegnuo je intenzitet 4. kategorije i stvorio uragan u zapadnoj Louisiani 27. kolovoza 2020., što je dovelo do šteta velikih razmjera te ekonomskih gubitaka od 19 milijardi američkih dolara. Uragan Laura u svojoj razvojnoj fazi također se dovodio u vezu sa štetom od poplave na Haitiju i u Dominikanskoj Republici.

Zadnja oluja te sezone, Iota, bila je isto tako najintenzivnija, dosegnuvši kategoriju 5 prije dolaska nad Srednju Ameriku.

Ciklon Amphan koji je utjecao na oluju u blizini granice Indije s Bangladešom 20. svibnja uzrokovao je najveću materijalnu štetu otkada postoje mjerenja na sjevernom Indijskom oceanu, a prijavljeni su i gospodarski gubici u Indiji od otprilike 14 milijardi američkih dolara.

Najjači tropski ciklon sezone bio je tajfun Goni (Rolly). Prešao je sjeverne Filipine 1. studenoga 2020. s desetominutnom srednjom brzinom vjetra od 220 km/h (ili većom) na početku svog razornog djelovanja, što ga čini jednom od najintenzivnijih oluja otkada postoje mjerenja.

Tropski ciklon Harold imao je značajne učinke na sjeverno otočje Vanuatu 6. travnja 2020., te je utjecao na 65 posto stanovništva uzrokujući štetu na Fidžiju, Tongu i Solomonskim otocima.

Oluja Alex u ranom listopadu uzrokovala je ekstremne jačine vjetrova u zapadnoj Francuskoj s udarima od 186 km/h, dok su se jake kiše proširile duž šireg područja. Najkišovitiji dan u Ujedinjenom Kraljevstvu otkada postoje mjerenja bio je 3. listopada kada je prema nacionalnom prosjeku palo 31,7 mm kiše. Jake kiše padale su i u blizini obale Mediterana s obje strane francusko-talijanske granice, s 24-satnom ukupnom oborinom koja je premašila 600 mm u Italiji i 500 mm u Francuskoj.

Ostale jake oluje uključuju oluje s tučom u Calgaryju (Kanada) 13. lipnja 2020, s gubitcima koji su premašili 1 milijardu američkih dolara te oluja s tučom u Tripoliju (Libija) 27. listopada 2020., gdje je padala tuča veličine 20 cm i koja je bila popraćena neuobičajeno hladnim uvjetima.