PODNESENA KAZNENA PRIJAVA PROTIV PREDSJEDNIKA VRHOVNOG SUDA
Tekst: Panopticum
Foto: L. H./P. Macek/Pixsell
Prema dostupnim informacijama posljednje pripetavanje u pravosuđu Republike Hrvatske rezultiralo je podnošenjem kaznene prijave protiv predsjednika Vrhovnog suda RH, Radovana Dobronića. Naime, portal Panopticum ima neposredna saznanja da je u petak, 21. srpnja 2023. USKOK-u podnesena kaznena prijava protiv predsjednika VSRH Dobronića zbog osnova sumnje na zlouporabu položaja povodom štrajka pravosudnih djelatnika.
Jedan od navedenih razloga prijave protiv Radovana Dobronića jest činjenica kako dotični nije objavio odluku ili naredbu koju je donio te istu dopunio glede situacije postupanja sudova u štrajku iako se po Ustavu, članak 90., svi državni propisi moraju objaviti u Narodnim novinama prije stupanja na snagu a u ovom konkretnom slučaju Dobronićeve odluke su se objavljivale prigodno u odabranim medijima kao što je “Jutarnji list”.
Takodjer se u kaznenoj prijavi protiv predsjednika Vrhovnog suda RH navodi kako iz razloga uskrate pravosuđa i uskrate prava i s time povezanog samozvanog određivanja što će se postupati za vrijeme štrajka samo u tzv. nužnim postupcima, a koji u stvari ne postoje u zakonima već postoje samo hitni, što je uža kategorija, te naposlijetku i iz razloga što je isti omogućio, odnosno naredio da nema ni ustavnog prava žalbe na odluku štrajkačko-sudačkog komiteta koji su preuzeli treću državnu neovisnu sudbenu granu vlasti.
Nadalje, podnositelj prijave u kaznenoj prijavi protiv uvaženog pripadnika sudbene vlasti navodi kako se u Narodnim novinama, primjerice, objavljuju naredbe u svezi svinjske kuge a ne objavljuju se odluke ili naredbe glede sudskih postupaka koji se inače uređuju zakonima a odlučuju i o ljudskim pravima građana, kao što su pravo na pristup sudu, pošteni postupak ili pravo da im sudi neovisni zakonom ustanovljeni sud (članak 29. Ustava, članak 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava) a ne nekakvi sud sudačko-strajkačkih komiteta.
Naime, ustavno pravo na žalbu protiv pojedinačnih akata je precizno navedeno u članku 18. Ustava Republike Hrvatske a ne “Bonapartističkim ponašanjem odlukodonositelja”, navodi se u prijavi. Dakle, moglo bi se zaključiti da neki poput predsjednika VSRH-a istovemeno prijete Europskim institucijama a sami imaju ustavnopravnog a možda i kaznenog putra na glavi.
Osim toga, i povrh ove prjave neslužbeno se može saznati da se kaznene prijave protiv Radovana Dobronića spremaju podnijeti još neki pojedinci iz Hrvatske i to putem EU institucija obzirom na suspektne presude koje je Dobronić donosio na štetu stranaka u postupku dok je bio sudac na Trgovačkom sudu u Zagrebu gdje je u predmetima industrijskog i intelektualnog vlasništa osobno odlučivao umjesto mjerodavnih i zakonski ovlaštenih sudskih vještaka.
Podsjetimo, trenutni predsjenik Vrhovnog suda Radovan Dobronić je i sam stegovno bio prijavljivan Državnom sudbenom vijeću (DSV) zbog neispunjavanja propisane godišnje norme u radu na sudskim predmetima. Zbog toga moglo bi se zaključiti kako dotični pripada u klub neradnika u pravosudnom sustavu a posebno na okolnost da mu je na prijašnjem radnom mjestu suca Trgovačkog suda u Zagrebu trebalo u pojedinim predmetima i do pet godina kako bi sazvao prvu raspravu nakon podnošenja tužbe i uredno plaćenih visokih sudskih troškova.
Sve u svemu zanimljiv tijek događaja za osobu na vrhu sudbene vlasti koju je, slučajno ili ne, predložio predsjednik RH, inače autor doskočice o Hrvatskoj kao “slučajnoj državi”. Kao što je vidljivo iz dostupnog CV-a Radovana Dobronića koji je objavljen na službenim stranicama Vrhovnog suda RH, on je dio svog radnog vijeka od 1994. do 1996. godine proveo u pravnoj službi državne tvrtke gdje je kao voditelj odjela pisao ugovore zbog kojih je, između ostalog, ravnatelj te ustanove kazneno procesuiran.
