HDZ-OVA POTEMKINOVA SELA

Tekst: R. F.

Karikatura: Stiv Cinik

Foto: MT/Vlada RH

Iako se nakon potresa u Petrinji još nije slegla ni prašina, Hrvatsku potresaju novi skandali vezani uz nesposobnost vladajućih u otklanjanju posljedica potresa koji je pogodio Grad Zagreb u ožujku 2020. godine. Dakle, još koji mjesec i zagrebački potres će obilježiti svoju prvu godišnjicu a da birokracija Republike Hrvatske na čijem je čelu premijer Andrej Plenković još uvijek nije izabrala ravnatelja osnovanog Fonda za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije.

10 MJESECI OD POTRESA NEMAJU NI PEČAT NI RAVNATELJA

Osim što Fond za obnovu nema ravnatelja, nema ni zamjenika ravnatelja, i to naprosto iz razloga jer nisu izabrani. Imaju tek v. d. ravnatelja sa smanjenim djelokrugom ovlasti a nedavno su raspisali prvi natječaj, odnosno da budemo precizniji, Odluka o raspisivanju natječaja za imenovanje ravnatelja i zamjenika ravnatelja Fonda donesena je 22. prosinca 2020. Nadalje, osim što bezglavi Fond za obnovu nema ravnatelja i zamjenika, tzv. “Fond za obnovu” nema ni Pravilnik o radu ni sistematizaciju radnih mjesta pa se ne zna tko bi tamo uopće trebao raditi, i sve to 10 mjeseci nakon zagrebačkog potresa. Međutim, iz zapisnika 3. sjednice Upravnog vijeća Fonda za obnovu koja je održana 22. prosinca 2020. godine u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine vidljivo je da će natječaj za ravnatelja Fonda biti objavljen u Narodnim novinama u vrijeme novogodišnjih blagdana dok se prijave s dokazima o ispunjavanju uvjeta podnose u roku od 8 dana.

U PROŠLOM POTRESU OBNOVILI ZAGREB U REKORDNOM ROKU

Prema natječajnoj dokumentaciji  budući ravnatelj imenuje se na mandat od 4 godine, a od potencijalnih kandidata očekuje se respektabilni CV s najmanje 10 godina radnog iskustva, od kojih najmanje 5 godina na rukovodećim položajima. Riječnikom HDZ-a, u božićnoj atmosferi svečanom 3. sjednicom Upravnog vijeća Fonda za obnovu stvoreni su svi preduvjeti za punu funkcionalnost Fonda za obnovu.

“Ovo je iznimno važan korak za predstojeći proces obnove Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije“, poručio je tom prilikom nadobudno ministar Darko Horvat.

Kao podsjetnik ministru Horvatu mogao bi se izvući povijesni podatak kako je u potresu od 1880. godine u Zagrebu obnovljeno 80 posto stambenih objekata u roku od mjesec i pol dana.

BOŽIĆNA SJEDNICA FONDA

Da podsjetimo, osnivači Fonda za obnovu su Republika Hrvatska s osnivačkim udjelom od 70 posto, zatim Grad Zagreb s osnivačkim udjelom od 20 posto, Krapinsko-zagorska županija s osnivačkim udjelom od 5 posto i Zagrebačka županija s osnivačkim udjelom od 5 posto, a sjedište mu je u Zagrebu.  Na čelu Fonda za obnovu je ravnatelj i Upravno vijeće koje ima devet članova, od kojih su pet predstavnika Države, dva Grada Zagreba te po jedan iz svake županije. Božićnoj sjednici Fonda za obnovu koja se održala 22. prosinca 2020. su prisustvovali ministar Darko Horvat, zatim ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica, ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak, državni tajnik Ministarstva financija Zdravko Zrinušić, v. d. ravnatelj Fonda za obnovu Damir Vanđelić, pročelnica Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada Zareba Sanja Jerković te predstavnici Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije.

FOND IMA 43 STUČNA SAVJETNIKA

Osim Upravnog vijeća,  Fond za obnovu ima i Stručni savjet za obnovu koji obavlja savjetodavne poslove u vezi sa stručnim pitanjima u provedbi Zakona o obnovi. Stručni savjet ima predsjednika, dva zamjenika predsjednika te 20 članova i 20 zamjenika članova, a imenuje ih Vlada.  Predsjednik Stručnog savjeta je ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat, a zamjenici su mu Tomislav Pokaz iz Ureda predsjednika Vlade i Olivera Majić zamjenica gradonačelnika Grada Zagreba. Tomislav Pokaz je prije angažmana u Banskim dvorima radio u Ministarstvu gospodarstva kao načelnik sektora dok je Olivera Majić prije dolaska na poslove u Grad Zagreb bila zaposlenica Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta. Članovi Savjeta su i Željko Uhlir iz Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine te Davor Trupković iz Ministarstva kulture i medija. Do 22. prosinca 2020. su održane tek dvije sjednice Stručnog savjeta Fonda za obnovu, prva 30. rujna 2020. , a druga 27. listopada 2020. godine. Dakle, prva sjednica je održana tek šest mjeseci nakon razornog potresa u Zagrebu.

LJETNE MOBILNE KUĆICE ZA HLADNU ZIMU U GLINI

Poučeni ovim saznanjima stanovnici porušenih gradova i sela Sisačko-moslavačke županije, a i šire, trebali bi puhati na hladno. Naime, više nego očito nesposobni ministar graditeljstva premijera Plenkovića i njegova kamarila ne ulijevaju nimalo pouzdanja kada je u pitanju obnova potresom razrušene Banovine. Trenuti “blitzkrieg” u dostavi humanitarne pomoći pokazuje svu neorganiziranost Države i njezinih službi poput Crvenog križa. Uz sve to, Plenkovićeva ministrica Brnjac uz asistenciju istarske desne ruke Nadana Vidoševića organizira promrzlim stanovnicima Banovine transport ljetnih mobilnih turističkih kućica bez toplinske izolacije za kontinentalnu zimu u Glini (s ugrađenim klima-uređajima da se još bolje ohlade) dok Plenkovićev pulen iz saborske formacije nacionalnih manjina paralelno s humanitarcima obilazi teren i usput brifira Tanjug u Beogradu o broju potresom stradalih Srba. Drugi ga očito i ne zanimaju.

DRŽAVNI NOVAC TRANSFERIRALI NA RAČUN KOJI KONTROLIRA LOKALNI HDZ

Umjesto tih promašenih i brzopletih medijskih nastupa te dostavi novca na žiro-račun HDZ-ovog župana Sisačko moslavačke županije Ive Žinića, koje je sasvim otvoreno razotkrio gradonačelnik Petrinje Darinko Dumbović, Republika Hrvatska bi trebala ljudima iz devastirane Petrinje i okolice osigurati za svakoga tko ima utvrđenu tzv. crvenu naljepnicu za oštećeni objekt odmah pet tisuća eura da mogu postaviti nove crijepove, popraviti zidove i osigurati krov nad glavom u zimskim uvjetima, a novac im isplatiti kad prilože ponude s građevinskim materijalom. Osim toga, Država bi trebala dodatno osigurati veću količinu crijepova i potrebnog građevinskog materijala svima onima koji samostalno ili uz pomoć rodbine i prijatelja žele obnoviti svoje kuće.

Misli li možda ministar Horvat da bi u Petrinji i okolici ljudi ostavili svoju kuću neizgrađenu ili neožbukanu da imaju novaca da je građevinski dovrše? Nažalost, ljudi tamo nemaju novaca ni za elementarne stvari. Ukoliko ministar Darko Horvat ne zna, valja ga podsjetiti da na Baniji živi teška hrvatska sirotinja i treba im doznačiti nepovratno relativno mali novac, ali hitnom doznakom, kako bi si tom financijskom injekcijom mogli osigurati krov nad glavom u zimskim uvjetima da ne bi poput građana Zagreba deset mjeseci nakon potresa bili zatočenici kontejnera ili gosti hostela “Arena”. Za razliku od dosadašnjeg postupanja HDZ-a, primjer naših iseljenika s uplatom iz daleke Australije to najbolje oslikava…