GORNJI HORIZONTI – APOKALIPSA DUBROVAČKOG PRIMORJA
Ono što se napravilo na Gornjim Horizontima, a to je izgradnja jednog tunela duljine 15,65 km od Fatničkog polja do jezera Bileća. Pretežiti dio tih voda koje iz prirodnog sliva Neretve sada dolaze u sliv Trebišnjice, opasna je ugroza za Neretvansku dolinu. U sva četiri polja uzvodno od Bileće također su izgrađeni hidrotehnički objekti sa svrhom navodnjavanja tih polja i njihove melioracije. Korak po korak vlasti RS i suspektni investori namjeravaju dovesti ovaj projekt do finiša, a pri tom će Neretvanska dolina biti boćata močvara, a veći dio Dubravačkog primorja i Župski zaljev potpuno će izmjeniti svoje eko sustave. O potpunom izostanku recentne Vlade RH u pravnom osporavanju ovog apokaliptičnog posla te nečuvenoj potpori najlošije EU Vlade, one Zorana Milanovića, opširnije donosimo priču iz pera čovjeka koji je prije odlaska u mirovinu bio analaitičar SOA-e za energetsku sigurnost RH i s njome povezane ekološke ugroze, prerade, skladštenja i transporta energenata.
Tekst: Zdenko Lozo
Foto: HET/JL
U zadnje se vrijeme učestalo govori, piše, prosvjeduje protiv iznimno problematičnom elektro energetskom sustava (EES) Gornji Horizonitri. Makar se od planiranog, ništa preveliko još uvjek nije dogodilo na samoj izgradnji ovog projekta Elektro Privrede RS.
EES Gornji horizonti planiraju se izgraditi od Bilećkog jezera uzvodno gotovo do pod prometni prijevoj Čemerno stiješen između planiskih masiva JI dijela BiH. Razlog interesa javnosti potakla je, ne tako davna, katastrofa nakon dužeg vremena kišne oborine na širem području Jablanice. Brana HE Uklog na samom izvoru Neretve je prigodom punjenja vode u akumulaciju pokazala nedozvoljeni gubitak vode na njenom spoju s okolnim natrešenim i prirodno prozirnim tlom. Iako ta akumulacije nije impozantne zapremine, prema mišljenju, struke njeno pucanje i povezanost s akumulacijama na Gornjoj Neretvi izbrisala bi sva naselja do Jadrana, uključivo i veći dio Mostara.
S Neretvom je Bog spojio na čudestan način čitavi sliv rijeke Tebišnjice i njenih pritoka pa je red oslikati taj sliv s nekoliko činjenica. Sama priča počima duboko pod prometnim prijevojem Čemerno, usječenim između visokih okolnih planina i nešto nižim potocima koji tvore ponornicu Mušnicu. Na njenom se toku i poljskim izvorima izgradila akumulacija Zalomka. Prije ljudske intervencije dio tih voda je nadzemno i podzemno tekao u Neretvu riječicama Bunom, Bunicom i Bregavom kao lijevim pritokama Neretve uzvodno od Čapljine. Zimi bi jedan dio Trebišnjice obogaćivao vode Neretve, a kroz oba završavao u Jadranu. Drugi dio tih voda, račvajući se južnom stranom spajao se s rijekom Trebišnjicom, a ova jednim svojim dijelom hitala i izgrdanjom betonskog kanala po njenom koritu pojačala tok Neretve od Čapljine nizvodno. Kroz obadva godišnja hidrološka režima obilato su te vode šikljale sve od uvale Bistrina u Malostonskom zaljevu preko bezbrojnih izvorčića pa do riječice Omble i s njom povezanog neponovljivog zaljeva Rijeka Dubrovačka. Iz konavoskog vrela, u brdu, teku vode uvalom Duboka Ljuta i tvore rijedak prizor, napose u vodonosnijem dobu godine. Samo najbolji poznavatelji Dubrovačkog primorja znaju koliko je vrulja i vrela vode na čudesnom arhipelagu doprinijelo ljepoti i živodajnosti slavne nam Republike. S ovom pričom su povezanii izvori slatke vode na nešto udaljnom Mljetu.
Duboko u obronicama Zelengore, započima Neretvanski sliv, od njenog izvora na 1.227 metara nad morem (m.n.m.). Zanimljivo za uvu priču je poriječje i vode lijevog dijela toga sliva, makar je i desni itekako fascinantan, a na njemu su odavna dovršeni svi hidrotehnički objekti i el. energetska postrojenja. Svojim brojnim ponorima koji se pretvaraju u riječice Bunu, Bunicu i Bregavu do intervencije čovjeka, u Neretvu su dodjecale velike količine vode s gornjeg poriječja Trebišnjice. Izvor ove kraške ljepotice prekrit će vode Bilećko jezera, umjetne akumulacije, druge po veličini na JI Europe. Jedinstveni krajobraz, sa svojim poriječima s oba sliva toliko je uništen ljudskom pohlepom i drskošću da bi trebalo uraditi obilnu filmsku reportažu kako bi se, barem donekle, razumio ovaj ekocid apokaliptičnih razmjera.
Gacko polje lijepo li si – zlom si teškim pritisnuto
Riječ je o četiri kraška polja na samom istoku zemlje Hercegove, svim blagoslovima obdarena, iz kojih se Neretvanskoj delti i većem dijelu Dubrovačkog primorja, gadna budućnost sprema. Prvo je u nizu tih polja baš, ono Gacko polje, opjevano od hrvatskog bana Ivana Mažuranića – koji započima svoj znameniti ep versima: Gacko polje, lijepo ti si; ..Al te jadno danas pritisnuli; .. Krvni momci i oružje svijetlo; Ovim silno krvlju natopljenim poljem pokušavam pronaći analogiju s olovnim i teškim oblacima i eko zločinima koji se nadvijaju nad tim poljm i čitavim hrvatskim jugom od Ploča do Ćilipa.
Za uvod moram nabrojiti neke važne činjenice. Dakle, početkom pedestih godina prošlog stoljeća u potpuno zaostaloj Jugoslaviji užurbano se počela provoditi elektrifikacija, industrijalizacija i sl., tako da su bile nužne elektrane kao izvori velikih količina energije. Jugoslavija je imala velike energetske potencijale upravo u riječnim vodama i s njima povezanim velikim umjetnim akumulacijskim jezerima i/ili visokim ustavama na koritrima rijeka. Kad je u pitanju naša tema riječ je o dva iznimna sliva čiji dotoci počimnju na visinama puno većim od tisuću metara n.m. Izvor Neretve je u JI BiH na 1.227 m.n.m. Sliv Trebišnjice je nešto složenije geomorfološke, geološke i hidrološke prirode. Ova su dva riječna sliva, zahvaljujući kraškoj strukturi tla, podzemnim i nadzemnim vodotocima povezana, kao razgranato korijenje vinove loze.
Na toku Neretve i njenih pritoka izgrađeno je čak sedam HE srednje i velike instalirane snage, te osma najveće snage od 430 MW izgrađena na Neretvi kod Čapljine, u koju temeljne vode teku iz Bilećkog jezera preko Trebinja – dakle, iz sliva rijeke Trebišnjice. Jezero je izgrađeno sredinom šesdesetih godina pr. st. s impozantnom ustavom Grančarevo visokom 123, koja regulira vode jzera dugačkogu 13 km, s površinom od 33 km² i najveće njegove dubina oko 100 m na koti 400 metara n.m. Jedan od najznačajnijih objekata na području Hercegovine bez sumnje je brana Grančarevo. I danas, više od pola stoljeća nakon izgradnje, oduzima dah. Lučna brana dvostruko je zakrivljena s perimetralnom fugom. Iskop temelja brane iznosi 230 tisuća m3, zapremnina ugrađenog betona 376 tisuća m3. Dovršetkom brane Grančarevo u nju se smjestila HE Trebinje Ii nizvodno je izgrađena bitno manja ustava Gorica. Ova je potonja brana ujedno i razdjelnica vodaprema vrlo dugačkom kanalu i tunelu za HE Dubrovnik I, na jednoj i prirodnom toku Trebišnjice prema Popovu Polju na drugoj strani. Svi objekti povezani s HE Dubrovnik uključivo samu elektranu (snage 2×108 MW – jedan agregat HEP, a drugi EP RS) te odvod vode od obala Župskog zaljeva na morsku pučinu – kako hladne vode ne bi u ljetnom razdoblju nanijele ogromnu štetu turizmu. Naknadno je iz tunela kojim protječe voda za HE Dubrovnik izgrađen vodovod u dužini 22 km za općinu Herceg Novi u CG, većim dijelom preko hrvatskog krajnjeg juga. U ovoj je 1. fazi probijen i tunel Dabarsko – Fatničko polje, koji će tek dobiti na značenju dovršetkom nizvodnog tunela iz Fatničkog polja u akumulaciju Bileća, duljine 15,65 km – dovršen tek 2005. Ovim zahvatom, zajedno s vodama koje drugim tokom dotječu u Fatničko polje, bitno su se „podebljale“ vode Bilećkog jezera, te meliorirala oba spomenuta polja s izgrađenim hidrotehničkim objektima za poboljšanje poljoprivredne proizvodnje.
U drugoj fazi gradnje, dovršenoj uglavnom 1979., izgrađeni su: mala HE Trebinje II, RHE Čapljina sa svim objektima, te je dovršena iznimno složena betonizacija korita rijeke Trebišnjice u dužini od oko 61 km,tako da je njen pretežiti dio pretvoren u betonski kanal. Također je povećana proizvodanja HE Trebinje I, jednim novim agregatom (sveuk. snage 171 MW). Ovaj se EES u novije vrijeme kolokvijalno naziva „Donji horizonti“ – čime se uvjerava, od strane investitora, kako je to još u dubokoj YU planirano, da se opravdao nastavak projekta imena Gornji Horizonti. Riječ je o iznimno opasnoj ekološkoj katastrofi, napose za dolinu Neretve i Dubrovačko primorje – dakle RH.
Početak gradnje EES-a Gornji Horizonti
Morao sam napraviti ovako dugačak prvi dio, kako bismo detaljnije shvatili namjere, srpskih stratega i središta moći na jednoj i hrvatskih veleizdajnka na drugoj strani – dakako, s njima povezanih osobama vrlo krupnog kapitala i ne manje suspektnih interesa.
Prispodobimo visoko klatno s ogromnim teretom u stanju ravnoteže i ispod njega skup od tisuće ljudi. Kada bi se samo malo narušio teret na podužim krakovima klatna brzo bi se sve poskliznulo na težu stranu i završilo na glavama mnoštva sa sigurnim ishodom smrti svih njih. Dakle, iz prvog dijela teksta razumijemo kako su ova dva sliva gotovo spojene posude i kako je projekt tzv. donjih horizonata obilato narušio floru i faunu te ekološke odnose na širem području DN županije.
Dovršenjem svih hidirotehničkih objekata na sustavu Gornji Horizonti u pogonu bi se našle još tri HE – Nevesinje, Dabar i Bileća – uk. snage 256 MW. U HE Dabar, srednja od tri elektrane u kaskadi, količina vode za pokretanje turbina u jednom danu iznosila bi
4.752.000 m³. Ukoliko se aproksimativno uzme kako bi protok kroz najveću elektranu Gornjih Horizonata bio otprilike ravan „krađi“ vode za Neretvanski iz Trebišnjičkog sliva, a još barem toliko vode u ljetnim danima bi se trošilo za navodnjavanje novoizgrađenim sustavom agrotehničkih objekata, bolje je niti ne zamišljati što bi se izgubilo u Neretvi i Primorju.
Ekocid potpomognut barabama iz naših redova
Uzme li se u obzir da je dno rijeke Neretve u Čaplljini otprilike tri (3) m.n.m. i da već odavna traje utakmica između morskih slanih i slatkih voda koje teku Neretvom prema moru, jasan će nam biti rezultat te borbe. Lako je zamisliti baruštinu i močvaru kao krajnji ishod u čitvaoj Delti. Bez voća i povrća s malarijom i komarcima kao prenosnicama zaraznih bolešćina i zaslanjivanjem zauvijek izgubljenih poljoprivrednih zemljišta. Već sad je „novo normalno“ da se morske ribe love sve do Počitelja i Nervetnom uzvodno. U opasnost se dovodi i Park prirode s orintološkim rezervatom, Hutovo blato (prosječno oko 2,5. m.n.m.). Malostonski zaljev odavna pokazuje aberacije u suživotu školjkaša i drugih morskih stanovnika, a primjerice periska postaje predmet u malakološkim muzejima, dok neautohtoni predatori i invazivne vrste flore i faune sve više i više pustoše nadaleko poznatu ljepotu našeg dijela Jadrana. Vode koje su pripadale slivu, Neretve hidrotehničkim zahvatima odavna su obilato prevede u sliv Trebišnjice. Daljnjom izgradnjom planiranog i sa sigurnim investitorima poduprt, Gornji Horizonti idu prema svojem finišu, s puninom uspjeha vlastodržaca iz Banjaluke i problematičnih investitora.
Uoči godišnjeg odmora 2012., kojeg sam planirao od prvog srpnjskog vikenda stigla mi je iznenada “narudžba“ informacije o Gornjim Horizontima. Prilično sam se namučio s tim opširnijim uratkom, koji je odaslan kao i svaki drugi na tri prve adrese u RH: predsjednik, premijer i predsjednik Sabora te ovaj put i potpredsjednik Vlade RH R. Čačić i držim DORH, Bajin dakako. Konačno krećem na godišnji odmor 12. srpnja i na vijestima u 15 sati čujem kako je, upravo taj i takav, Čaćić, „danas u Banjaluci s premijerom RS Aleksandrom Džombićem potpisao Sporazum o zajedničkoj izgradnji HE Dubrovnik II, vrijedan 170 mil.€“. Čačić je svoj postupak pravdao povećanjem proizvodnje tj. izgradnjom novog bloka u HE Dubrovniku II – agregati III i IV.
Ovaj i niz ovakvih postupaka „donositelja odluka“ dovest će me poslije do preuranjenog Zahtjeva za mirovinu. Tadašnji predsjednik RH Josipović je primjerice u to vrijeme tražio saziv izvanredne sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost s točkom dnevnog reda o zaposlenju stanovitog Malića u SOA-u.
Ova i ovakve teme su prolazile mimo njega kao japanski vlakovi na najdužim pravcima, a tadašnji premijer bi iz Peperminta poručivao – „gdje bih ja stigao kad bi sve čitao“ (glede pitanja o izviješćima SOA-e, na njegovu dužnost naslovljena).
Spriječen eko-zločin nad izvorom Omble
Kao da domaćim veleizdajnicima ne bijahu dosta Gornji Horizonti pa su pod krinkom proizvodnje jeftine energije nakanili uništiti samu užu okolicu grada Dubrovnika preko tzv. projekta Golf tereni na Srđu i s njime povezane vode ranije spomenute riijeke Omble, sastavnice sliva Trebišnjice. Kako bi se izgradio megaprojekt Srđ, u doba najgore euro Vlade RH pod palicom Zorana Milanovića aktualizirana je stara ideja gradnje HE Ombla, snage 68 MW. Cijelo postrojenje uključivo turbine i generator planiralo se izgraditi u unutrašnjosti brda nadomak Osojnika. Akumulacija bi se izvela u poroznoj utrobi brda nad izvorom, pomoću injektiranja betonske zavjese koja bi zadržala vodu.
Oponenti projekta žestoko su se protivili izgradnji iz puno razloga, a jedna od njih tada ministrica okoliša Mirela Holy je na njemu zapečatila političku karijeru. Zoky je poradi nje čak malo snizio ljestvicu, no ona malena nikako ju nije mogla preskočiti – dok su je krupnije ribe poput Čačića, Vrdoljaka, Pusićke i slični tom njegovom odlukom lakše savladavali. Čak je i EBRD povukao odluku o kreditiranju tog projekta kad je vidio na koji je krimogeni način urađena Studija o zaštiti okoliša. Čačić je s Aaronom Frenkelom, Josipovićevim počasnim konzulom u Tel Avivu, već tada mužem Čačićeve desne ruke Maje Brinar, osim apanaže u HE Ombla – još više bio zainteresiran za vode iznad tlačnog cijevovoda prema njenim agregatima. Riječ je o enormin količinama za zalijevanje vodom golf terena od 310 hektara na Srđu, koje je zemljište Frenkel ranije uglavnom otkupio po otprilike 2 €/m². Zamislimo samo kolike bi količine otrova prodrle kroz to rešeto iz kemikalija koje se upotrebljavaju za bujan rast trave na golf igralištima.
Osim golf igrališta na Srđu su planirani: ultra elitni stmabeno-rekreativni kompleks s luksuznim vilama, butique hotelima, amfiteatrom za 2000 ljudi, biciklističkim stazama, konjičkim klubom… Oglašena cijena po stambenom kvadratu u vilama, negdje oko 2012., bila je 12 tisuća €/m² (preračunato danas barem 25 tisuća po četv. metru), uz uvijet preporuke za kupnju, a nipošto na slobodnom tržištu. Veliki menadžer Rale je na Ombli vidio još jedan biznis, a to su židovski tankeri vodonosci koji bi potegli višak vode iz Omble nakon biološkog minimuma koji bi se ostavio zaljevu Rijeka Dubrovačka.
Borba nevladinog sektora za spas Neretve
Aarhuška konvencija, čija je stranka RH od 2007. godine. brine se između ostalog i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša. Time joj na raspolaganju stoji međunarodni pravni okvir u području zaštite okoliša, napose onog prekograničnog. Vlada RH kroz već poodmakli treći mandat i njeno recentno MZOZT, s ministricom Vučković na čelu, glede otpora i zabrane gradnje Gornjih Horizonata ne čine gotovo ništa.
Znanstvena zajednica predvođena sarajevskim akademikom Murizom Spahićem ekspertom za hidrologiju i geologiju, upinje se u otporu zločincima nad prirodom, i iznose kataklizmička predviđanja za Neretvansku dolinu, a mnoge ekološke udruge ponajprije one Ane Musa i Đura Capora iz DN županije postigli su sitne rezultate napose na obrani slivova Neretve i Trebišnjice, dok su u Projektu Srđ zadali hvale vrijedan udarac, vrlo opasnim igračima.
