AKTIVIST I VOĐENJE ZAGREBA
Tekst: T. M./R. F./S. F. B.
Foto: N1
Uoči 2. sjednice Gradske skupštine Grada Zagreba, zakazane u četvrtak 15. srpnja 2021. koja na dnevnom redu ima 30 točaka i kojom predsjeda Joško Klisović iz SDP-a, zagrebačku društveno-političku scenu zapljusnule su izborne promjene pridošle s pobjedom platforme Možemo! na posljednjim lokalnim izborima. Iako, generalno gledajući, nije loše provjetriti urede u gradskskoj upravi, čini se da organizacijska shema novog gradonačelnika Zagreba Tomislava Tomaševića ima sve manje saveznika a prvih sto dana upravljanja Zagrebom moglo bi prerasti u sto afera koje svakodnevno dominiraju u zagrebačkoj javnosti, a i šire.
UKINUO KLJUČNE GRADSKE UREDE
Grad koji je poharala korona, poplava i potres u naletu uprave platforme Možemo! dobija neke nove upravljčke vizure koje mnogima nisu baš zdravorazumski sjele pa se danas mnogi pitaju nakon što su svoj glas dali Tomislavu Tomaševiću i kompaniji, razumije li on – što je vlast, što oporba, a što aktivizam?
Osim sitnog kokošarenja, prijava za sukob interesa, uhljebljivanje donatora, zagrebačku javnost, ali i struku, zaprepastilo je kada je gradonačelnik Tomašević, urbi et orbi obznanio koji se ključni gradski uredi posve ukidaju, odnosno pripajaju drugima. Nabrojali bismo neke od njih koji su izazvali najviše prijepora u javnosti, i to kako slijedi:
- Ured za programe i projekte Europske unije,
- Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada,
- Gradski ured za zdravstvo,
- Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo,
- Ured za upravljanje u hitnim situacijama.
Naime, mnogi smatraju da ovaj potez gradonačelnika Tomaševića poslao vrlo lošu poruku. Između ostaloga, i zbog jedne od odluka kako Tomaševiću strateško planiranje i razvoj grada Zagreba u budućnosti očito uopće nisu prioritet, kao ni povlačenje novca iz EU-fondova za velike projekte.
VRATIO PRASTARI HDZ USTROJ
Osim toga, zagrebačku javnost najviše iznenađuje da Tomaševićeva stranka koja sebe naziva “zelenom” ukida Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo, te se ti resori apsolutno više nigdje ne spominju, pa u niti u imenu ijednog od novoustrojenih ureda. To posebno čudi obzirom na podatak kako teritorijalna jedinica Grad Zagreb, koja ima status županije je pokrivena s gotovo 2/3 šumsko-poljopivrednog zemljišta, dok samo poljoprivredno zemljište zauzima čak 1/3 njegove površine, odnosno 23.000 hektara. Nadalje, među novopredloženim Tomaševićevim uredima nigdje nema ureda za zaštitu okoliša i prirode, već se ovaj resor pokriva uredom za “zaštitu spomenika kulture i prirode” u kojemu se, eto, priroda odnosno njezin mali dio našao na sekundarnom mjestu, tek iza kulture. Stiče se dojam da je Tomašević u ovom konkretnom slučaju prepisao nečiju domaću zadaću budući je ovim posljednjim navedenim potezom vratio nekadašnji HDZ-ov koncept ustroja uprave i nekadašnjih ministarstva koje je obuhvaćalo kulturu i zaštitu prirode, od čega se već odavno odustalo jer se upravljačka shema vladajuće partije u praksi pokazala lošom i neefikasnom. Bilo kako bilo, navedeni primjeri slikovito pokazuju što nastaje kad aktivist zasjedne na previsok stolac.
Što takvi Tomaševićevi potezi u praksi znače? Bi li se sad tom problematikom morala baviti mjesna samouprava? Mjesna zajednica, gradska četvrt, ili nešto treće? Moguće, ali je besramno zadatke gradske uprave prebaciti na lokalnu samoupravu tkogod da to bio.
NIŠTA NAS NE SMIJE IZNENADITI
Znamo da, primjerice, hazardi nisu selektivni pa da pogađaju samo jednu mjesnu zajednicu u kojoj rade dva-tri umirovljenika. A gdje je koordinacija i financiranje? Ispada da bi se Tomašević oslonio na BBB i kod sljedećeg potresa u Zagrebu. Ne ulazeći u motive gašenja pojedinih gradskih ureda stiče se dojam da je Zagreb sada jedini grad u modernom svijetu bez Ureda za upravljanje u hitnim situacijama (UHS), a nemamo ga ni na državnoj razini. DUZS je nestao već prije i njegove poslove je dobila vatrogasna zajednica koja je u sustavu MUP-a.
Primjerice, ako je i postojao animozitet nove zagrebačke vlasti na osobnoj razini prema pročelniku Ureda za upravljanje u hitnim situacijama, mnogi su mišljenja da UHS definitivno nije trebalo ukidati. U blaćenju pojedinaca zagrebački gradonačelnik je zaboravio pripomenuti da u slučaju poput nekih zaposlenika Grada ima isti nivo obrazovanja, staža ili status HRVI, imao bi otprilike 2.000 kuna veću plaću.
Na žalost, takav ured kao što je UHS u Zagrebu nema niti jedan grad u Hrvatskoj. Uostalom, Zagrebom su već krenula šaputanja, obzirom na dosadašnje nejasno financiranje platforme Možemo! kako su strani plaćenici ukinuli jedini Ured u Republici Hrvatskoj koji se kako-tako znao nositi s krizama. Prema svemu sudeći, ispada da se Zagrebu od prirodnih katastrofa ništa ubuduće ne može dogoditi, a sjećanje na uzrečicu “ništa nas ne smije iznenditi” (NNNI) blijedi.
Podsjetimo, zbog svega navedenog je i nastao postpotresni kaos u Petrinji u kojem su se bolje pokazali HGSS, vatrogasci, BBB i Torcida nego namjenske državne službe. O prevenciji i pripremanju Grada Zagreba za krizno djelovanje nema ni govora. Još nam fali sljedeća serija potresa pa da se pokaže kako je hrvatska metropola u rukama amatera i volontera, a vodi ga neformalna skupina pojedinaca koji nisu niti registrirana politička stranka s odobrenim statutom organima upravljanja, predsjednikom i slično.
PODSJEĆA NA MILOŠEVIĆA
Ono što posebno bode oči javnosti su Tomaševićeva trivijalna obrazloženja u vezi uhljebljivanja tzv. donatora te najave uhićenja zaposlenika u tijelima Grada Zagreba. Ne ulazeći u pojedinosti ili u uplitanje rada institucija kaznenog progona Republike Hrvatske, naprosto je nedopustivo da pojedinac najavljuje nečija uhićenja ili da dozira putem podmazanih medija neka nova uhićenja. Takvim ponašanjem uvaženi gradonačelnik Zagreba, Tomislav Tomašević neodoljivo podsjeća na već pomalo zaboravljene izjave i postupke Slobodana Miloševića izrečene na Gazimestanu ili na beogradskom “ušću”. Slučajno ili ne, iz sada već dostupnog i vidljivog pustupanja novog gradonačelnika Zagreba, moguće je s velikom sigurnoću zaključiti kako se radi o robi s greškom.