HRVATSKE ZMIJE OTROVNICE
Vruće ljeto i broj izleta u prirodu polako se zahuktava. Sve lubitelje prirode koji lijepo vrijeme planirate iskoristiti za odlazak u prirodu nužno je upozoriti da lijepo i sunčano vrijeme ne odgovara samo vama, već i stanovnicima šuma, planina i ostalih izletnicima atraktivnih lokacija. Među njima su i zmije koje dolaskom toplijih dana izlaze iz svojih skrovišta te kreću u potragu za hranom i partnerima.
Tekst: Panopticum
Foto: www.hps.hr
Vruće ljeto i broj izleta u prirodu polako se zahuktava. Sve lubitelje prirode koji lijepo vrijeme planirate iskoristiti za odlazak u prirodu nužno je upozoriti da lijepo i sunčano vrijeme ne odgovara samo vama, već i stanovnicima šuma, planina i ostalih izletnicima atraktivnih lokacija. Među njima su i zmije koje dolaskom toplijih dana izlaze iz svojih skrovišta te kreću u potragu za hranom i partnerima.
Za što bezbrižniji boravak u prirodi preporučuje se nošenje dugih hlača i visoke obuće kako bi zaštitili noge od ugriza. Također, treba pripaziti gdje će se stati a prije odmora provjerite mjesto na koje želite sjesti te ne dodirujte rukama nepregledna mjesta. U slučaju nailaska na zmiju nemojte paničariti te ju nemojte pokušavati uhvatiti već ju polako zaobiđite ili zaplašite udarcima nogom o tlo i pustite da sama otiđe svojim putem. Razloga za strah i paniku nema jer je većina zmija koje žive u Hrvatskoj neotrovna. Ipak, postoje i tri otrovnice: poskok, riđovka i planinski žutokrug.
Pišući o zmijama Hrvatske Državni zavod za zaštitu prirode navodi kako sve hrvatske otrovne zmije pripadaju rodu ljutica, a mogu se prepoznati po karakterističnoj cik-cak šari na leđima, glavi koja je širinom jasno odvojena od vrata, te po kratkom zdepastom tijelu i očnim zjenicama u obliku vertikalnog proreza. Po boji odstupa riđovka, koja može biti i potpuno crna ili imati niz isprekidanih poprečnih pruga.
Poskok
Rasprostranjen je posvuda, osim u kontinentalnom dijelu omeđenom Savom i Dravom istočno od Medvednice, Ivančice i Kalnika. Posebno je čest na jadranskoj obali uključujući otoke i nije vezan uz određenu nadmorsku visinu nego ga se može naći od razine mora do najviših vrhova Dinare. Od otoka ne nastanjuje Rab, Dugi otok i Korčulu, podaci s Cresa i Lošinja su nepotvrđeni, dok je na otoku Mljetu na rubu izumiranja.
Riđovka
Živi u kontinentalnim krajevima Hrvatske, u nizinama velikih rijeka Save, Drave, Mure i Dunava i u planinskim predjelima Gorskog kotara te na pojedinim dijelovima Dinare. Može ih se vidjeti na raznim vrstama staništa – livadama, kamenitim obroncima i padinama, rubovima šuma, obalama rijeka i jezera te otvorenim planinskim područjima nadmorske visine od 1400-2450 metara.
Planinski žutokrug
U Hrvatskoj je rasprostranjena na prostoru lanca Dinare i južnog Velebita. Jedinstveno je prilagođen životu u planinama i nalazimo ga uglavnom iznad 1000 metara nadmorske visine. Staništa planinskog žutokruga prvenstveno uključuju suhe planinske travnjake.
Prevencija
Osoba koju je ugrizla zmija trebala bi se umiriti koliko je god moguće te ukloniti odjeću i nakit s mjesta ugriza zbog mogućeg oticanja tkiva, a ranu pustiti da slobodno krvari bez rezanja ili isisavanja otrova. Osobu je potrebno što prije prevesti do najbliže medicinske ustanove, a poželjno bi bilo očistiti ranu i imobilizirati ekstremitet koji je zadobio ugriz pomoću nekog čvrstog predmeta i medicinskog zavoja.
Narodna izreka kaže kako se zmija ne treba bojati, već ih treba uvažavati. Koliko god se ljudi bojali zmija, treba znati da se one duplo više boje njih.
