PRODAJE LI PLENKOVIĆ BOZU DANSKOJ PREMIJERKI?
Tekst: Panopticum
Foto: HRT
Premijer Plenković zajedno s danskom premijerkom Frederiksen obišao je u ponedjeljak, 6. ožujka 2023. Luku Rijeka gdje danski investitor APM Terminals, u konzorciju s hrvatskom kompanijom ENNA Logic, provodi projekt uređenja Zagreb Deep Sea kontejnerskog terminala. Uz predsjednika Vlade bili su i potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković te domaćini, ravnatelj Lučke uprave Denis Vukoreopa, gradonačelnik Rijeke Marko Filipović i župan Zlatko Komadina. Kako kratko u svom obraćanju navodi hrvatski premijer, suradnja navedenih tvrtki iz Danske i Hrvatske na navedenom projektu se odvija prema planovima.
Međutim, iz nekog samo njemu poznatog razloga, Andrej Plenković je odbio dati izjavu za medije već je pred spremne kamere i mikrofone gurnuo ministra Olega Butkovića. Naime, među dobro upućenim izvorima iz Rijeke kao i dobivenim mišljenjima pomorskih eksperata, stanoviti grč na licu danske premijerke i hladna ukočenost hrvatskog premijera ukazuju da nije sve teklo prema planu i programu protokola dviju delegacija nakon što su uočene neke prikrivene činjenice o stanju na najrazvikanijem brodskom terminalu u Hrvatskoj.
PRETAKANJE IZ ŠUPLJEG U PRAZNO
Iako su mediji kojima je okružen Plenković u naslovnicama najavljivali kako danski Maersk stiže u Rijeku, to naprosto nije točno jer je Maersk već odavno prisutan u Rijeci na tzv. Obersnelovom terminalu na Brajdici. Nadalje, Zagrebačka obala je dugačka 400 metara, a koncesijom je predviđeno da će se u roku od 10 godina izgraditi dodatnih 280 metara terminala. Ono što upada u oči prilikom analize projektne dokumentacije je kapacitet obale od 400 metara dužine, koja uz malu kopnenu manipulativnu površinu ne može ponudi veću brojku od 400.000 TEU-a godišnje. Gdje premijer Plenković uz asistenciju ministra Butkovića misli prekrcati 500 tisuća ili milijun kontejnera na godišnjoj bazi, zasad nikom nije poznato.
Osim toga, pomorski eksperti navode kako ni predviđenih 680 metara budućeg terminala nije dovoljno za prekrcaj milijun TEU-a budući je za obalu te dužine službeni kapacitet 600.000 TEU-a. Dakle, jedini način da se u prvim godinama poslovanja prekrca znatan broj kontejnera na novom terminalu je da se svi MAERSK-ovi brodovi s Brajdice presele na Zagrebačku obalu i da se pri tome smanji prekrcaj na Brajdici što narodskim rječnikom predstavlja pretakanje iz šupljeg u prazno jer se ukupni teret u riječkoj luci s time neće povećati.
Napomenimo, Maersk Line je danska brodarska tvrtka koja se bavi globalnim kontejnerskim prijevozom te je najveća tvrtka unutar danskog konglomerata A.P. Moller – Maersk Group s oko 25 tisuća zaposlenih i s flotom od preko 600 trgovačkih brodova.
TERMINAL ZA IZVOZ MIGRANATA?
Za finale ostavljamo možda i najvažnije pitanje iz kojeg proizlazi da je za navedeni Plenkovićev spektakularan projekt pristigla samo jedna ponuda za koju se tvrdi da će riječku luku pozicionirati kao jednu od vodećih u EU, a koja će po navodima ministra Butkovića u poslovanju preskočiti Koper i Trst.
Međutim, javna je tajna kako u Rijeku pristižu teretni brodovi koji u navedene luke u Sloveniji i Italiji ne smiju pristati iz ekoloških razloga kao i zašto je APN ušao u taj posao s tvrtkom ENNA Logistic, poznatijom iz nesvakidašnje željezničke nesreće koja se dogodila tijekom 2022. godine s teretnim vlakom koji je prevozio brodske kontejnere u vlasništvu ENNA transporta, koja je također dio ENNA grupe čiji je dio i PPD grupa, dakle onih koji su dobili koncesiju za Zagrebačku obalu. Slučajno ili ne, nakon navedene željezničke nesreće sindikat željezničara oglasio se izjavom kako je uočeno oko 50-tak migranata kako bježe iz kontejnera teretnog vlaka. Nakon tog događaja u Rijeci više nikog ne čudi pojava migranata u ekstremnim brojkama, i to sa svih geografskih dužina i širina.
Da stvar s danskom premijerkom bude još bizarnija, ona je dan kasnije, u utorak, 7. ožujka 2023. posjetivši prvog Plenkovićevog policajca u sjedištu MUP-a RH uz nazočnost potkapacitirane hrvatske veleposlanice u Danskoj Tine Krce, pohvalila Republiku Hrvatsku na naporima koje naša država ulaže u suzbijanju najezde migranata prema Europi kao njezina rubna članica.
BUKA I EKOCID U SRCU GRADA
Podsjetimo, jednako kao i promašena investicija na Zagrebačkoj obali ni terminal na Brajdici nije nikada bio predviđen za ovu lokaciju u Rijeci već je trebao biti izgrađen na otoku Krku o čemu postoje planovi i studije. Postojeći terminal Brajdica je već od 5o-ih godina prošlog stoljeća trebala biti namijenjena prostoru rekreacije i odmora riječana, međutim političkom odlukom “crvenih kmera” bez vizije i bez javne rasprave pretvorena je u industrijsku zonu koja je bukom i zagađenjem promijenila i unazadila kvalitetu života stanovnika Sušaka. Osim toga, a po svim relevantnim pokazateljima predstavlja neprimjerenu lokaciju kontejnerskog terminala u srcu grada koja je, kao i mnogo drugih stvari u Hrvatskoj, bila privremeno rješenje do izgradnje pravog terminala na povoljnijem položaju. Ilustracije radi, padom teškog kontejnera s dizalice u noćnim satima, probudi se cijeli Sušak i pola grada Rijeke.
Također, lokacija Brajdice je neprimjerena i zbog metereoloških uvjeta s pozantom ružom vjetrova koji vladaju u Rijeci jer, primjerice, za sve vrijeme bure lučki remorker mora pridržavati kontejnerski brod uz obalu terminala zbog čega nije pogodan za ono što mu je netko nestručan namijenio. Stoga lokacija terminala Brajdice naprosto ničime ne odgovara za poslovanje – ni dubinom ni zaklonjenošću ni svojom dužinom.
