OPOZIV UVJETNOG OTPUSTA CAPT. DRAGANA
Tekst: Panopticum
Foto: MEI.RS/HRT
Posljednjim javnim istupima Dragan Vasiljković, poznatiji kao “kapetan Dragan” pokušava provocirati i uznemiravati hrvatsku javnost bedastoćama i osobnim frustracijama iz svoje kriminalne prošlosti zbog čega je pravomoćno osuđen na 13,5 godina zatvora radi ratnih zločina počinjenih na prostoru RH. Izjave daje, zasad, sa sigurne udaljenosti, iz susjedne Republike Srbije. Kazneni zakon Republike Hrvatske u članku 58. i 61. vrlo jasno precizira sve elemente opoziva uvjetnog otpusta za sve osobe koje su bile na odsluženju kazne zatvora. Iako se ovi posljednji događaji neslužbeno komentiraju u DORH-u i Ministarstvu pravosuđa RH, za sada nema službene reakcije hrvatskih vlasti na spomenutu medijsku egzibiciju trećerazrednog golfera i osuđenog ratnog zločinca.
OSOBNO PODNIO MOLBU ZA UVJETNI OTPUST
Da podsjetimo, “kapetan Dragan” je početkom ožujka 2020. pušten iz zatvora u Lepoglavi nakon što je odležao kaznu zbog ratnog zločina nad civilima i zarobljenicima na području Knina i Gline. Istog je dana protjeran iz Hrvatske, uz zabranu ulaska u Europsku uniju u trajanju od 20 godina. Vasiljković, koji ima srpsko i australsko državljanstvo, uhićen je prije 12 godina u Australiji, gdje je živio pod lažnim imenom i bio trener golfa, a u srpnju 2015. izručen je Hrvatskoj, gdje je i osuđen u rujnu 2017. na Županijskom sudu u Splitu. Na istom sudu je zbog nedostatka dokaza oslobođen optužbe da je naredio ubojstvo dvojice nepoznatih zarobljenih hrvatskih vojnika u veljači 1993. u Bruškoj kraj Benkovca.
Vasiljković je osobno podnio molbu nakon što je izdržao dvije trećine kazne zatvora. Nije želio sudjelovati u raspravi videolinkom iz lepoglavske kaznionice s varaždinskim Županijskim sudom koji je bio nadležan za donošenje Odluke o njegovom uvjetnom otpustu iz hrvatskog zatvora.
PRIJETNJE S DRUGE STRANE DUNAVA
Naime, prvi put po povratku u Srbiju iz zatočeništva u Hrvatskoj, ratni zločinac Dragan Vasiljković poznatiji pod nadimkom ‘kapetan Dragan’, pojavio se u javnosti misleći pritom da je Capt. America. Tom prilikom su mediji u Srbiji dali na značaju njegovim infantilnim pričama o tome kako ga je samo jedan do dva dana dijelio od osvajanja Zagreba tijekom Domovinskog rata. Ratni zločinac Vasiljković tako je ”objasnio” da se ”morao boriti za svoj narod protiv povampirenog nacizma i fašizma u Hrvatskoj”.
”I tamo bi me dočekali sa cvijećem, kao što dočekuju svaku vojsku. Oni bi bježali ispred mene ka Bleiburgu, kao što su bježali iz Kostajnice”, rekao je usput naturalizirani australski igrač golfa.
Istaknuo je još i da je njegova vojska nastavila upotrebljavati doktrinu koju je on počeo primjenjivati na početku rata, da se NATO i Europa nikada ne bi umiješali u sukob na prostoru bivše Jugoslavije.
Osim toga, dao je prilično vjerodostojnu izjavu kojoj svakodnevno svjedočimo u RH, i to kako ”Rat protiv Srba i dalje traje u Hrvatskoj. Pitajte 10 milijuna Srba što misle o tome.”
Nadalje, ratni zločinac Dragan Vasiljković pozvao je prije nekoliko dana srpske vlasti na puštanje na slobodu Milorada Ulemeka Legije i Zvezdana Jovanovića, koji su osuđeni na 40 godina zatvora zbog ubojstva premijera Srbije Zorana Đinđića. Kako izvještavaju srpski mediji, Vasiljković pritom navodi da su ubojice srpskog premijera Zorana Đinđića “sve to radili iz uvjerenja”. Također je rekao da se osuđenicima kao otežavajuća okolnost uzima to što su nosili srpsku uniformu i što su domoljubi.
POSTUPAK OPOZIVA UZ POMOĆ INTERPOLA
Da bi mogući postupak opoziva uvjetnog otpusta Dragana Vasiljkovića bio provediv Republika Hrvatska mora prvo uputiti zahtjev za njegovim opozivom. Operativno bi to trebalo pripasti u nadležnost Ministarstva pravosuđa, odnosno njihovoj Upravi za probaciju. Međutim, Hrvatska teško da može računati na srpske institucije kao i na predsjednika Srbije Aleksandra Vučića koji je također izvučen iz istog Šešeljevog šešira kao i Vasiljković. Stoga, ukoliko se Hrvatska i odluči na ovaj korak, realizaciju bi mogla potražiti uz pomoć, asistenciju i međunarodnu pravnu pomoć Interpola a ne diplomacije s novopostavljenim veleposlanikom RH u Beogradu u liku Hidayeta Bišćevića i to posebno na okolnost njegove nedavne izjave i razgovora sa srbijanskom ministricom za eurointegracije Jadrankom Joksimović, kako će Hrvatska kao predsjedajuća zemlja Europske unije, nastojati već do kraja lipnja 2020. osigurati održavanje Međuvladine konferencije na kojoj bi Srbija otvorila nova pregovaračka poglavlja s EU. Joksimović i Biščević su, kako je priopćilo ministarstvo Republike Srbije, razgovarali o procesu eurointegracija Srbije, predsjedanju Hrvatske EU-om, unaprijeđenju odnosa dviju država i “aktualnim regionalnim pitanjima”.
Da podsjetimo, Hrvatska i danas traga za preko 1.900 osoba nestalih u Domovinskom ratu, a smatra se da Srbija posjeduje podatke za većinu od njih. Ovom temom otvara se pitanje zašto novi hrvatski veleposlanik u Beogradu nije spomenuo to otvoreno pitanje? Također, otvorenim pitanjem se smatra prešućivanje odgovora hrvatskoj i međunarodnoj javnosti poput onog zašto hrvatski ministar Gordan Grlić Radman, kao i njegova prethodnica Marija Pejčinović-Burić, ne saziva Povjerenstvo za praćenje pristupanja Srbije EU-u?
