NORVEŽANKA NA ČELU ECOSOC

Tekst: Panopticum/MVEP

Foto: UN

Mona Juul, izvanredna i opunomoćena veleposlanica Kraljevine Norveške pri UN u New Yorku, u četvrtak, 25. srpnja 2019. godine izabrana je kao 75. predsjednica ECOSOC-a, Ekonomskog i socijalnog vijeća UN-a, jednom od najvažnijih tijela Ujedinjenih naroda. Izbor veleposlanice Mone Juul potvrda je međunarodnog položaja i ugleda Norveške u svijetu te će to biti prilika da ona svojim iskustvom i znanjem pruži doprinos u promicanju i ostvarenju gospodarskih i socijalnih politika od važnosti za UN. Naime, ECOSOC je vodeći univerzalni forum za raspravu gospodarskih i socijalnih pitanja, koji mobilizira visok stupanj političke volje i energije za razvoj. U tom je smislu nezamjenjiv i važan faktor globalizacije.

JEDNO OD GLAVNIH TIJELA UN

Ekonomsko i socijalno vijeće je uz Opću skupštinu, Vijeće sigurnosti, Međunarodni sud pravde, Tajništvo i Starateljsko vijeće, jedno od glavnih tijela Ujedinjenih naroda. Sastoji se od 54 članice, koje se biraju na razdoblje od tri godine i to prema zemljopisnoj raspodjeli, tako da afrička skupina zemalja ima 14 članica, azijska skupina 11, istočnoeuropska 6, latinsko-američka zajedno s Karibima 10, a zapadnoeuropska s ostalim zemljama 13. Svake godine bira se 18 novih članica. Svaka zemlja ima jedan glas.

Sukladno poglavlju X. Povelje UN, ECOSOC je nadležan za promicanje boljeg životnog standarda, osiguranja pune zaposlenosti i gospodarskog i socijalnog napretka, pronalaženja rješenja za međunarodne ekonomske, socijalne i kulturne probleme, promicanje međunarodne kulturne i obrazovne suradnje, te ljudskih prava i temeljnih ljudskih sloboda. Za učinkovito bavljenje tim pitanjima izgrađen je sustav koji obuhvaća deset funkcionalnih komisija, pet regionalnih gospodarskih komisija, četiri stalna odbora i 14 specijaliziranih agencija UN-a zaduženih za određena područja. ECOSOC također dobiva izvješća od 11 fondova i programa.

Jedna od zadaća ECOSOC-a je iskorjenjivanje siromaštva i smanjivanje razlika između bogatih i siromašnih, uvijek je bila među najvažnijima. Opća je skupština, na prijedlog ECOSOC-a, prihvatila brojne programe aktivnosti i strategije za djelovanje na području gospodarskih i socijalnih aktivnosti.

GLAVNA AKTIVNOST UN

Sedamdeset posto aktivnosti Ujedinjenih naroda usmjereno je na ekonomska i socijalna pitanja, pa je u tom kontekstu koordinacijska uloga ECOSOC-a od vrlo velike važnosti. Formuliranje globalne razvojne politike i definiranje prioriteta bila je uvijek jedna od glavnih zadaća ECOSOC-a. Tako je primjerice visoki segment tematskog zasjedanja ECOSOC-a 1999. godine izdao “Manifest o siromaštvu”, koji je u velikoj mjeri prethodio i pomogao formulaciji razvojnih ciljeva Milenijske deklaracije prihvaćenoj na Milenijskom sastanku na vrhu 2000. godine. Ministarska deklaracija 2000. godine o informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji (ICT) pridonijela je osnivanju Radne skupine UN-a za ICT, koja radi na smanjivanju digitalne podjele u svijetu. Jednako tako Ministarska deklaracija iz 2001. godine koja je razmatrala razvoj u Africi, pridonijela je potvrđivanju Novog partnerstva za afrički razvoj (NEPAD) kao središnjeg programa za Afriku u sustavu UN-a. Ovogodišnja Ministarska deklaracija je pak potvrdila važnost integriranja financiranja za razvoj u sve sektore društva, te potvrdila da je razvijanje zdravstva i obrazovanja jedan od glavnih čimbenika napretka i iskorjenjivanja siromaštva.

Posljednja u nizu strategija temelji se na principima očuvanja prirodnog okoliša, smanjenju ulaganja u naoružanje i regionalnoj gospodarskoj integraciji. Glavni cilj ove strategije je potaknuti gospodarski rast i razvoj, s jedne strane, te istovremeno unaprijediti ljudski potencijal, s druge strane. Sukladno tome, strategija je naglasila četiri područja kojima se daje prioritet: siromaštvo i glad; ljudski potencijal i institucionalno djelovanje; stanovništvo; okoliš.

Socijalnim temama poput prava žena, demografskih pitanja, sprječavanja kriminala, problema vezanih za djecu, mladeži ili starije osobe, te droga, daje se posebna pozornost. U središtu socijalne problematike je i ekološka dimenzija, te se bez održivog razvitka više ne može sagledavati niti jedno područje.

POTRAGA ZA POLITIČKIM KONSENZUSOM

ECOSOC radi na tome da se postigne globalni konsenzus i da se politička volja usmjeri na programe, aktivnosti i strategije koje nastaju na globalnoj razini, ali se provode na nacionalnoj i lokalnoj razini. Da je tome tako svjedoče i globalne konferencije održane tijekom devedesetih godina prošlog stoljeća, koje su pozornost svijeta usredotočile na probleme djece, okoliša i razvoja, stanovništva i razvoja, socijalnog razvoja, ljudskih naselja. Programi aktivnosti koji su usvojeni na spomenutim konferencijama predstavljaju principe na kojima se gradi nacionalna i lokalna politika u pojedinim pitanjima i u nadležnim tijelima državne uprave. Upravo u tome se ogleda značaj globalnih konferencija te utjecaj njihovih zaključaka i principa na kvalitetniji život ljudi te podizanje životnog standarda. Drugim riječima, u takvim se procesima ogleda i svrha postojanja jedne globalne organizacije poput UN-a, kroz koju se ujednačuju propisi i gospodarsko-socijalni principi politike koja se stvara na globalnoj razini, a prenosi se na nacionalnu i lokalnu razinu.

I početkom ovog tisućljeća održane su za ECOSOC četiri vrlo važna sastanka na vrhu ili konferencije, i to: Milenijski sastanak na vrhu u New Yorku u rujnu 2000., Ministarski sastanak Svjetske trgovinske organizacije u Dohi u studenom 2001., Međunarodna konferencija za financiranje razvoja u Monterreyu u ožujku 2002. i Sastanak na vrhu o održivom razvoju u Johannesburgu u rujnu 2002. godine. Ovi sastanci su bili važni jer su odredili okvir djelovanja ne samo ECOSOC-a, već i ukupnog sustava UN-a. U uvjetima globalizacije i porasta svijesti o uzajamnoj povezanosti i međuzavisnosti država, postaje sve jasnije da su ekonomska i socijalna pitanja od presudne važnosti u ostvarivanju mira i sigurnosti i da su siromaštvo, nerazvijenost, neobrazovanost, korijeni terorizma i uzroci nastajanja sukoba. Zbog toga je usmjerenost svih ovih gore navedenih sastanaka na pravedniji svijet u kojem će se poticati iskorjenjivanje siromaštva, razvijanje svih država, obrazovanost i zdravstvo za sve, uz iskorjenjivanje najtežih bolesti, jednakost spolova, održivi razvoj uz zaštitu okoliša, pravedniji i liberalniji trgovinski sustav uz jačanje uloge zemalja u razvoju i onih s gospodarstvima u tranziciji u odlučivanju u međunarodnim financijskim institucijama, okvir daljnjeg djelovanja ECOSOC-a.

NAČIN RADA

Do 1991. godine ECOSOC je održavao po dva zasjedanja godišnje i jedan kraći organizacijski sastanak. Rezolucijom Opće skupštine 45/264 od 1991. godine je odlučeno da će ECOSOC od veljače 1992. godine održati u srpnju svake godine jedno tematsko zasjedanje u trajanju od pet tjedana, koje će se naizmjenično održavati u New Yorku i Ženevi. Organizacijsko zasjedanje, koje ne traje dulje od četiri dana, održava se u veljači, dok se izbori i nominacije za funkcije obično održavaju na organizacijskom sastanku u travnju ili svibnju.

Plan i način rada donosi peteročlani biro uz sadržajnu potporu Odjela za substantivnu podršku ECOSOC-u Uprave za ekonomska i socijalna pitanja Tajništva UN-a i organizacijsku potporu Odjela za Opću skupštinu i ECOSOC konferencijskih službi Tajništva UN-a. Biro se bira na prvom organizacijskom zasjedanju početkom godine u osobnom svojstvu prema regionalnoj zastupljenosti. Posljednjih godina se uobičajilo da prvi potpredsjednik postane sljedeće godine predsjednik kako bi se ostvario kontinuitet.

Tematsko zasjedanje sastoji se od segmenta na ministarskoj razini na kojem ministri i ostali visoki dužnosnici razmatraju odabranu temu od globalne važnosti. Segment također uključuje i jednodnevni sastanak o najvažnijim međunarodnim postignućima u međunarodnoj ekonomiji i ekonomskoj suradnji na koji su pozvani šefovi međunarodnih financijskih i trgovinskih institucija. Nakon segmenta na visokoj razini slijede koordinacijski segment, operativni, humanitarni i opći. Tijekom zasjedanja razmatraju se sva pitanja u ECOSOC-ovoj nadležnosti.

U sklopu jačanja suradnje između ECOSOC-a i institucija Bretton Woodsa, svako proljeće održava se i sastanak na visokoj razini između ovih institucija o najvažnijim ekonomskim i trgovinskim pitanjima. U 2002. godini sastanak je održan 22. travnja po prvi puta uz sudjelovanje Svjetske trgovinske organizacije, poslovnog sektora i civilnog društva, a raspravljalo se o zaključcima netom održane Međunarodne konferencije za financiranje razvoja u ožujku 2002., prema kojima je ECOSOC dobio glavnu ulogu u promatranju i provođenju zaključaka Konferencije.

U skladu s vrlo širokim spektrom njegove nadležnosti, tijekom godine zasjedaju komisije i ostala pomoćna tijela koja zatim ECOSOC-u podnose izvješće iz svog djelokruga.

U 2002. godini održano je organizacijsko zasjedanje 14. siječnja i 12. – 15. veljače. Izbori i nominacije na funkcije održani su na zasjedanju 29. i 30. travnja. Tematsko zasjedanje je održano od 1. do 26. srpnja, dok su nastavci tematskog zasjedanja održani 25. listopada i 19. prosinca.

BUDUĆA ULOGA ECOSOC

Unatoč činjenici da je posljednjih godina značajno ojačana njegova uloga kroz gore navedene aktivnosti, posebice na području izgradnje mira i bolje ukupne koordinacije cijelog UN sustava, ovaj započeti proces trebao bi se nastaviti i slijedećih godina, kako bi se zadržala sadašnja dinamika. Pri tome UN posebno vodi računa o sljedećem:

• stvoriti nove i unaprijediti postojeće mehanizme za provedbu zaključaka globalnih konferencija, posebice dogovorenih razvojnih ciljeva, uključujući i one iz Milenijske deklaracije;
• nastaviti rad na pretvaranju ECOSOC-a u tijelo UN-a koje zasjeda tijekom cijele godine, vodeći pragmatične, a ne samo deklarative aktivnosti;
• osnažiti povezanost s BWI i WTO kako bi se pomoglo zemljama u razvoju da premoste prijelaz iz humanitarne u razvojnu pomoć i to na principima sadržanim u Monterejskom konsenzusu;
• fokusirati energiju ECOSOC-a na izgradnju mira i poštivanje ljudskih prava baveći se gospodarskim i socijalnim uzrocima sukoba;
• jačati suradnju s civilnim društvom.

FUNKCIJA GLOBALNOG FORUMA

Ecosoc funkcionira kao globalni forum koji je zadužen za integralni i koordinirani proces praćenja provedbe zaključaka svih globalnih ekonomskih i socijalnih konferencija, ECOSOC sustavno priprema preporuke i smjernice utemeljene na principima ovih konferencija, te preporukama, putem svojih rezolucija, djeluje na provedbu ovih principa na gospodarsko-socijalnom području na međunarodnoj, regionalnoj, nacionalnoj i lokalnoj razini.

Usredotočenost na provedbu ciljeva Milenijske deklaracije do 2015. godine (iskorjenjivanje ekstremnog siromaštva i gladi; ostvarivanje osnovnog obrazovanja za sve; promicanje ravnopravnosti spolova i jačanja uloge žena; smanjivanje dječje smrtnosti; poboljšanje zdravlje majki; borba se protiv HIV/AIDS-a, malarije i drugih bolesti; osiguranje održive zaštite okoliša i razvijanje globalnog partnerstva za razvoj) jača ulogu ECOSOC-a, jer se prema njima vidi da su upravo ekonomska i socijalna pitanja ona čijim rješavanjem će se poboljšati životni standard svih i ublažiti loše strane globalizacije. Jednako tako je utvrđeno da neprovođenje gore navedenih ciljeva najčešće rezultira stvaranjem situacija za izbijanje sukoba i nastanka ekstremističkih težnji. Ujedno je bez dvojbe utvrđeno da je jedino sveobuhvatnim pristupom razvoju ukupnog društva moguće ostvariti razvojne ciljeve, a to znači kroz partnerstvo međunarodne zajednice, regionalnih, nacionalnih i lokalnih snaga i to kako međuvladinih, tako i poslovnog sektora i civilnog društva.

ECOSOC je središnje tijelo za suradnju s BWI i WTO. Preko 2000 nevladinih udruga ima promatrački status u UN-u, a proljetni sastanak ECOSOC-a i BWI i WTO-a predstavlja glavni forum za raspravu o inovativnim i praktičnim načinima provedbi zaključaka kako konferencije u Monterreyu tako i one u Johannesburgu.

Pred ECOSOC se postavlja kompleksna zadaća da pozicionira ukupni sustav UN-a kao vodeći u pitanjima održivog razvoja i ostvarivanja razvojnih ciljeva na međunarodnoj razini. Kako je ECOSOC zadužen za praćenje velikog broja tema, potrebno je jačati što veću koordiniranost kako među njegovim stručnim tijelima, tako i suradnju s ostalim glavnim tijelima UN-a, Općom skupštinom i Vijećem sigurnosti. Samo komplementarnim, a ne kompetitivnim načinom suradnje ukupni sustav UN-a može jačati na međunarodnoj razini. U tom smislu je potrebno od dogovorenih strategija razvoja i razvojnih ciljeva krenuti k provođenju. Pravi izazov koji leži pred ECOSOC-om, ali i pred ostalim glavnim tijelima UN-a i UN sustavom općenito, jest kako pronaći mehanizme koji će političke smjernice pretočiti u operativne tokove, koji će doista svojom učinkovitošću mijenjati situaciju na terenu. Ova učinkovitost se može postići samo konkretnim projektima, koji će se ostvariti ne kroz niz rezolucija, već osnivanjem radnih skupina s vrlo jasnim zadaćama i vremenskim ograničenjima, kao i s postizanjem partnerstva kako na međuvladinoj razini tako i s poslovnim sektorom i civilnim društvom. U tu svrhu, organiziranje interaktivnih okruglih stolova i panela, jačat će ulogu ECOSOC-a, kao političkog foruma za ostvarivanje razvojnih ciljeva, koji će kroz praktične zaključke pripremiti teren za operativni sustav UN-a da na jasan način provede političku volju članica ECOSOC-a. Zbog toga je vrlo važno jačati koordinacijsku ulogu ECOSOC-a na način da se zajedničkim sastancima biroa funkcionalnih komisija, agencija, fondova i programa izbjegavaju preklapanja i kompetitivni odnos, a jača suradnja na svim zajedničkim pitanjima.

Tema restrukturianja ECOSOC-a neprestano je na dnevnom redu UN-a, a proces unutarnje reforme uključuje uvođenje transparentnosti i što bolje mehanizme za provedbu razvojnih ciljeva, te u tom smislu i jačanje uloge ECOSOC-a u sustavu UN-a. Kolika će biti težina ECOSOC-a u UN sustavu ovisit će koliko će gore navedeni započeti procesi koordinacije, interaktivnosti, izbjegavanje preklapanja doista se nastaviti ostvarivati na praktičan i konkretan način operacionalizacijom političke volje zemalja članica i koliko će imati učinka na terenu. To će svakako ovisiti i o ukupnoj daljnjoj reformi UN-a i jačanja cijelog UN sustava na međunarodnoj sceni.

HRVATSKA I ECOSOC

Republika Hrvatska prvi je put bila je članica ECOSOC-a u mandatu 2000–2002. godine, a u posljednjoj godini mandata predsjedavala je ECOSOC-om. U listopadu 2012. godine, na izborima za novih 18 država članica ECOSOC-a, Republika Hrvatska izabrana je za članicu ECOSOC-a za razdoblje 2013-2015 godine. Predsjedavanje ECOSOC-om je odgovorna dužnost koja je doprinijela snaženju međunarodnog položaja RH u UN i u međunarodnoj zajednici općenito, jer je od “zemlje problema” s kojom se bavio UN sustav postala zemlja koja je sposobna konstruktivno sudjelovati u identificiranju problema i pridonositi njihovom rješenju.