NJEMAČKI GOSTI ČINE TREĆINU HRVATSKOG TURIZMA
Tekst: IT/Panopticum
Foto: ADAC
Objavljeni službeni izvještaj hrvatskog Instituta za turizam pod nazivom „Turistička statistika“ prikazuje rezultate analize osnovnih turističkih pokazatelja za 2021. godinu a prezentiran je u svrhu informiranja šire javnosti. Ono što posebno upada u oči jest podatak kako Njemačko tržište čini gotovo trećinu hrvatskog turističkog prometa što s podatkom koji je poznat već duže vrijeme da skoro četvrtinu ukupnog prihoda Republika Hrvatska ostvaruje od turizma predstavlja svojevrsan znak za uzbunu kada je pitanju nacionalna ekonomija. Naime, Hrvatska je u EU, ali i u svjetskim okvirima, posebna priča u prihodima od turizma, budući udio turizma u njenom BND-u prelazi rizičan prag od 20 posto ukupnih državnih financija i trenutno je sasvim blizu jednoj četvrtini ukupnih prihoda, tako da svaki zastoj ili krivi potez u toj grani gospodarstva predstavlja opću opasnost za funkcioniranje zemlje u cjelini.
Nadalje, IT u svom izvještaju navodi kako su svi podaci preuzeti sa sustava eVisitor na dan 10. prosinca 2021. godine, a odnose se na komercijalni smještaj. U izvještaju se analiziraju dolasci i noćenja turista u prvih jedanaest mjeseci 2021. godine u odnosu na isto razdoblje 2019. i 2020. godine. Navedeni podaci IT-a ne uključuju turiste koji koriste uslugu noćenja na plovnim objektima nautičkog turizma, tj. plovilima za iznajmljivanje – čarter i domaća višednevna krstarenja.
ČETVRTINA TURISTA MANJE NEGO 2019.
Prema jedanaestomjesečnom izvježću hrvatskog Instituta za turizam od 1. siječnja 2021. do 30. studenog 2021. godine u Hrvatskoj je, u komercijalnim smještajnim objektima, ostvareno 70,2 milijuna noćenja i 12,6 milijuna dolazaka turista. U odnosu na isto razdoblje 2020. godine, ostvareno je 70 posto više noćenja i 80 posto više dolazaka. U odnosu na isto razdoblje 2019. godine, ostvareno je 23 posto manje noćenja i 34 posto manje dolazaka.
Duljina boravka turista u komercijalnom smještaju od siječnja do studenog 2021. godine iznosila je 5,6 noćenja dok je za isto razdoblje 2020. godine duljina boravka iznosila 5,9 noćenja, a 2019. godine 4,7 noćenja. Rast duljine boravka u pandemijskom razdoblju rezultat je, dijelom, manjeg udjela kontinentalnih regija i izvansezonskih mjeseci, u kojima se ostvaruju prosječno kraći boravci, u ukupnom turističkom prometu, nešto većeg udjela noćenja ostvarenih u kampovima, u kojima se inače ostvaruju prosječno dulji boravci, ali i prosječno dužeg boravka turista u našim primorskim destinacijama.
KORONA PRODULJILA BORAVAK TURISTA
Ostvarenje turističkog prometa prema mjesecima velikim je dijelom posljedica pandemije u Hrvatskoj i na našim glavnim emitivnim tržištima. Dok je 2020. godine oporavak turističkog prometa zaustavljen u kolovozu, ove je godine u kolovozu i rujnu gotovo dostignut broj noćenja ostvaren 2019. godine. U skladu s rastom broja zaraženih u studenom smanjuje se i oporavak turističkog prometa u odnosu na 2019. godinu pa je tako u studenom ostvareno 71 posto noćenja iz 2019. godine.
U 2021. godini zabilježen je pad broja dolazaka u svim mjesecima od siječnja do studenog u odnosu na 2019. godinu. Pad broja noćenja u prosjeku je manji od pada broja dolazaka što dovodi i do povećane duljine boravka.
POLJSKI GOSTI REKORDERI TURISTIČKE SEZONE 2021.
Među prvih 15 zemalja prema ostvarenom turističkom prometu u 2021. godini nalaze se naša tradicionalna emitivna tržišta. Turisti iz prvih 15 zemalja zajedno ostvaruju 89 posto dolazaka i 91 posto noćenja. Turisti iz Njemačke su i ove godine najbrojniji i čine 28,4 posto noćenja svih turista, što je značajan rast u odnosu na 2019. kada je njihov udjel iznosio 21,7 posto.
Među prvih 10 zemalja prema broju noćenja u prvih jedanaest mjeseci 2021. godine jedino su domaći gosti i Poljaci ostvarili više noćenja nego 2019. godine. Najveći je pad broja noćenja zabilježen s talijanskog tržišta, kao posljedica snažnog utjecaja COVID-19 pandemije, ali i poticaja građanima Italije za provođenje odmora u vlastitoj zemlji.
SISAK I DUBROVNIK NAJVEĆI GUBITNICI TURISTIČKE SEZONE 2021.
U odnosu na 2019. godinu, u prvih jedanaest mjeseci 2021. godine sve županije zabilježile su pad broja noćenja. Najmanji pad je zabilježen u Koprivničko-križevačkoj županiji (-5%), a najveći u Sisačko-moslavačkoj (-69%), što i ne čudi obzirom na posljednji potres koji je pogodio Petrinju i Sisak. Od priobalnih županija, najmanji pad bilježi Zadarska županija (-16%), a najveći Dubrovačko-neretvanska (-43%). Dubrovnik bi i sljedeće godine mogao ostati na repu turističkih događaja obzirom da su pojedini zračni prijevoznici već najavili otkazivanje letova za sezonu 2022. U glavnom gradu RH, zbog velikog udjela izvaneuropskih emitivnih tržišta koja su uslijed pandemije redom podbacila, ostvareno je samo 52 posto noćenja iz 2019. godine.
U 2020. godini se kao najpoželjnija vrsta smještaja u vrijeme pandemije COVID-19 pokazao obiteljski smještaj s ostvarenih 55 posto noćenja iz 2019. godine, dok su to 2021. godine postali kampovi u kojima je broj noćenja na razini 91 posto onih iz 2019. godine. U 2021. godini povećan je udio noćenja u hotelima više kategorije (4* i 5*) u ukupnim hotelskim noćenjima s 56,9 posto u 2019. godina na 59,5 posto u 2021. godini.
Prema broju noćenja u studenom 2021. godine, tri puta više noćenja nego 2019. godine ostvarili su turisti iz Rusija. Razlog povećanog dolaska gostiju iz Rusije velikim je dijelom uzrokovan besplatnim cijepljenjem cjepivima proizvođača koji nisu dostupni na ruskom tržištu. Navedeni podatak IT-a za tržište Rusije za mjesec studeni 2021. godine više predstavlja statističko-turističku anomaliju nego značajan turistički pokazatelj.
