KAMPEROM KROZ 6 NACIONALNIH PARKOVA SAD

Tekst: dr. sc. Zoran Stiperski

Foto: PMF

Studijsko putovanje koje će se održati od 21. srpnja do 8. kolovoza 2022. godine po SAD osmislio sam sa željom da se napravi presjek po sjeverozapadu SAD: od obalnoga dijela do unutrašnjeg dijela viših nadmorskih visina, te od Stjenjaka do unutrašnjeg bazena Utaha a karta putovanja se nalazi u prilogu teksta. Službeni organizator putovanja je putnička agencija Tureta Travel iz Zagreba. Tureta Travel je putnička agencija koja je specijalizirana za izradu turističkih putovanja krojenih po želji putnika. Tureta Travel organizirala je moja putovanja po Čileu, Argentini i Urugvaju 2019, Tajland, Laos, Kambodža i Vijetnam 2019-2020. i Švedskoj i Norveškoj 2022.

Kratak opis putovanja

Putovanjem po sjeverozapadu SAD prolazimo priobalni dio, te priobalne i kaskadne planine, američki Stjenjak, te unutrašnji bazen i platoe uključujući zatvoreni bazen sjeverne Utah-e. Vjerojatno najupečatljiviji i prostorno najveći dojam Stjenjaka u SAD je Glacier NP. Pod upečatljivošću Stjenjaka podrazumijevam visoke planine sa stjenjskim padinama, jezerima, ledenjacima i šume. Na sjeverozapadu SAD je snažna vulkanska aktivnost koja se očituje u području gejzira u Yellowstone NP, prostoru izljeva lave u The Craters of the Moon National Monument te vulkanu Mt. St. Helens. U priobalnom dijelu naglasak je na posjetu kišnih šuma, ponajprije u Olympic NP. Na sjevernoj Utahu nalazi se ogoljeli pejzaž s fosilima i ostacima dinosaura. Spektakularni oblici pustinjskog krajolika, kao potpuna suprotnost Stjenjaku i priobalnom pojasu, vidjet ćemo na sjeveru Utah-e u nacionalnim i državnim parkovima Arches (prirodni lukovi), Canyonland, Dead Horse Point te ravnih slanih površina u Bonneville Salt Flats i Veliko slano jezero. Od većih i poznatijih gradova posjećujemo Seattle, Portland i Salt Lake City. Putovanjem uključuje šest američkih država: Oregon, Washington, Idaho, Montana, Wyoming i Utah. Na putu zastajemo i u brojnim manjim gradovima. Program je rađen na temelju važnosti, poznatosti, posebnosti i međusobne različitosti. Ovo studijsko putovanje daje nešto veći naglasak na prirodno-geografsku komponentu prostora, posjećujući šest nacionalnih parkova i četiri područja pod drugačijom zaštitom. Putovanje uključuje tri mjesta koja se nalaze na UNESCO-vom popisu svjetske prirodne baštine: Yellowstone NP, Olympic NP i Glacier NP (kao zajednička zaštita pod imenom Waterton Glacier International Peace Park s prekograničnom kanadskim Waterton Lakes NP)

Nekoliko riječi o SAD

Sjedinjene Američke Države (SAD) je savezna republika koja se prostire u Sjevernoj Americi između Tihog i Atlantskog oceana, te između Kanade i Meksika. S Rusijom dijeli morsku granicu. Država se sastoji od 50 saveznih država koje imaju lokalnu autonomiju u skladu sa saveznim sustavom. SAD su nastale deklaracijom 13 britanskih kolonija 1776., kojom one utvrđuju svoju slobodu i nezavisnost. Prvih trinaest kolonija nalaze se na istoku SAD, a kasnijim širenjem prema zapadu, jugu i sjeveru dobivaju današnji oblik. Zapravo, konačno oblikovanje bilo je uključivanjem Aljaska i Havaja u SAD 1959. SAD su treća najveća zemlja na svijetu po ukupnoj površini (veće su Rusija i Kanada) i treće su po broju stanovnika (brojnije stanovništvo imaju Kina i Indija). Ekonomija SAD je najveća na svijetu odnosno SAD ostvaruje četvrtinu svjetskog dohotka. Fascinantno je kako kroz dugo razdoblje SAD dominiraju svjetskim dohotkom. SAD su 1960. ostvarile 28,7 % svjetskog dohotka, a najmanje 2011. visokih 21,4 %, da bi se 2019. taj udjel povisio na 24,6 % usprkos brzom razvoju brojnih slabije razvijenih zemalja poput Kine, Indije, Brazila, Rusije, Indonezija ili Malezije.

Uspjeh američke ekonomije može se vidjeti u usporedbi sa EU: godine 2019. SAD ostvaruje 14,6 % veći dohodak od EU28, a 1994. EU12 je imala veći dohadak za 14,0 % od SAD usprkos proširenjima EU. EU ima znatno veća kolebanja veličine ekonomije od SAD. Povijesno gledajući, SAD postaju prva svjetska ekonomska sila u 20. stoljeću dok su 1820. SAD ostvarivali 1,8 % svjetskog dohotka, a 1870. 8,9 %, a 1913. godine 19,1 %. Prvi stanovnici Sjeverne Amerike naselili su se prije oko 20.000 godina, u vrijeme ledenog doba, preko Beringije (današnji Beringov prolaz) koji je bio kopneni most između Azije i Amerika. Današnji Indijanci su nasljednici tih prvih prastanovnika. Kasnije dolaze Europljanji, pa potom se useljavaju ljudi iz svih dijelova svijeta. Većina Amerikanaca potječu od bijelih Europljana, njih oko 69 % (najviše od Nijemaca 15,2 %, Iraca 10,8 %, Engleza 8,7 % i Talijana 5,6 %). Latinoamerikanci i Afroamerikanci čine 13 % stanovništva SAD. Američki Indijanci čini 1 % stanovništva. Oko 80 % Amerikanaca se smatra kršćanima, od čega su protestanti 54 %, a katolici 26 %. Amerikanci su prilično religiozni, jer oko 44 % Amerikanaca je nazočno misi jednom tjedno. SAD ima četiri velike reljefne cjeline: Apalači na istoku SAD, obalne ravnice na istoku i središnjem dijelu, središnje ravnice te planinski lanac Kordiljera na zapadu SAD. Kordiljeri se dijele na Stjenjak, ravnjake, zavale i tihooceanski priobalni Kordiljeri.

Opis pojedinih mjesta posjeta

Washington savezna država SAD nalazi se na tihooceanskoj obali na sjeverozapadu SAD. Ime je dobilo po prvom predsjedniku SAD Georgu Washingtonu (1732-1799). Država Washington prograšena je 1889. i postaje dio SAD kao 42. država. Država Washington proglašena je na području teritorija. Washington koji je nastao odcjepljenem od Oregona 1853. Seattle je najveći grad, a Olympia je glavni grad. Olympia je smještena 100 km južnije od Seattla. Većina stanovništva živi u priobalju Puget Sounda, kao dio mora Salish. Puget Sound je duboki zaljev, koji je i ulaz u Tihi ocean, a sastoji se od brojnih otoka, dubokih fjordova i uvala. Visoke Kaskadne planine pružaju se u smjeru sjever-jug razdvajajući saveznu državu Washington na priobalni (Zapadni Washington) i unutrašnji dio (Istočni Washington), a stanovnici znaju zvati „zapadna strana“ i „istočna strana“, ili „vlažna strana“ i „suha strana“, ili „zemlja drva“ i „zemlja pšenice“. Washington se smatra među bogatijim i naprednijim saveznim državama. Ima među najvišom očekivanom dužinom života i najnižimo stopom nezaposlenosti. Tihooceanski sjeverozapad (The Pacific Northwest) je regija koja obično uključuje kanadsku provinciju British Columbia i američke savezne države Idaho, Oregon i Washington. U širem shvaćanju, regija se širi na jugoistok Aljaske i Yukon, te sjevernu Kaliforniju, te zapadnu Montanu i dijelove Wyominga. Oregon je postao savezna država SAD 1859. Sam teritorij Oregon stvoren je 1848. U Oregonu živi nešto preko 4 milijuna stanovnika, iako je površini nešto veći od Velike Britanije. Oregona je prilično planinska zemlja, s prosječnom nadmorskom visinom od 1.006 metara. Vulkanska aktivnosti bile su važne u oblikovanju reljefa, osobito na zapadu države. Klima je uglavnom blaga. Zapad ima oceansku klimu, sjeveroistok stepsku, a na istoku polusuha. Idaho je rijetko naseljena savezna država SAD. U ranom 19. st. Idaho je bio područje spora između SAD-a i Velike Britanije. Teritorij SAD postao je 1846., ali je postao dio SAD kao savezna država 1890. Kroz Idaho prolaze dvije vremenske zone: Tihooceanska vremenska zona jer je usko povezan s istočnim Washingtonom, a preostali istočni dio ima planinsku vremensku zonu. Nije poznato podrijetlo imena Idaho.

Montana je prostrana savezna država SAD, s vrlo rijetkom naseljenošću. Montana ima nekoliko neslužbenih nadimaka poput „zemlja velikog neba“, „država blaga“, te „zemlja sjajnih planina“ i u novije vrijeme „posljednje najbolje mjesto“. Na zapadu Montane pružaju se planinski lanci, a na istoku prerije. Turizam je osobito razvijen, a temelji se na nacionalnim parkovima (Yellowstone, Glacier) i općenito prirodi. Wyoming je, kao i Montana, planinska savezna država SAD, površinom vrlo velika s malo stanovnika. Zapadnim dijelom se pružaju planinski lanci i nizine Stjenjaka, dok u istočnoj trećini se prostire Visoke ravnice (smještene na visokoj nadmorskoj visini). Zanimljivo je da skoro polovicu zemlje u Wyomingu je vlasništvo vlade SAD. Glavni pokretači ekonomije Wyominga su prirodna bogatstva (ugljen, nafta, prirodni plin i ) te turizam radi dvaju nacionalnih parkova (Yellowstone i Grand Teton). Klima je polusuha i kontinentalna, uglavnom suša i vjetrovitija od ostatka SAD te s većim temperaturnim ekstremima. Republikanci gotovo redovito pobjeđuju u Wyomingu od 1950-ih godina.

Utah je planinska savezna američka država smještena na području Stjenjaka, platou rijeke Colorado i bazena Velikoga slanog jezera. Salt Lake City je glavni grad. Utah je američka država s najviše nacionalnih i državnih parkova te drugih oblika zaštite prirode. Značenje riječi Utah smatra se da dolazi po dva izvora: ili „planinski narod“ po plemenu Ute ili „zemlja Sunca“. Posebnosti Utaha je dominacija mormonske vjere što je čini uvjetno konzervativnom, te prirodnim bogatstvima kao snažan proizvođač bakra, zlata, srebra, olova, cinka, molibdena i nafte.

Seattle ima blizu 750.000 stanovnika (kao grad), dok šire metropolitansko područje, ili zona utjecaja ima blizu 4 milijuna stanovnika. Grad je osnovan 1851. Od 1853. zove se Seattle, prema poglavivi lokalnog indijanskog plemena Duwamish. Prvi razvoj temelji se na industriji. Željeznicom je povezan 1884. i s time dobiva na prednosti u odnosu na ostala mjesta na sjeverozapadu SAD. S velikim požarom 1889. dolazi do velikog pada u gospodarskoj važnosti. Novi zamah daju mu otkriće zlata u kanadskom Klondikeu, te Seattle postaje ishodište za tragače zlata u Klondikeu te transportni centar za zlato. Nakon Drugoga svjetskog rata temelj gospodarstva postaje avionska industrija. U Seattlu je tada osnovan Boeing, najveći svjetski proizvođač zrakoplova. Sjedište Boinga je preseljenu u Chicago 2001., ali izgradnja zrakoplova je i dalje ostala na rubu grada. Grad postaje središte tehnološki napredne industrije i visokoobrazovanih zaposlenika. Informatička industrija se ubrzano razvija na kraju 20. st. kada je sjedište Microsofta preseljeno iz Albuquergue u Novom Meksiku u Redmond, u zaleđu Seattla 1979. U gradu ima sjedište još Amazon.com te Starbucks. Seattle je jedan od gradova s najvećim postotkom visokoobrazovanih osoba u SAD-u. U Seattlu je krenula grunge glazba te sastavi Nirvana, Pearl Jam, Alice in Chains i Soundgarden. Seattle se u zaljevu Puget Sound na obali Tihog oceana. Od zaljeva do Tihog oceana vodi morski prolaz Juan de Fuca između kanadskog otoka Vancouver i poluotok gdje se smjestio Olympic National Park. Morski prolaz je i granica između SAD i Kanade. Područje Seatlla ima oceansku klimu s 226 oblačnih dana godišnje pa je dobio nadimak kišoviti grad (srpanj-kolovoz su suhi).

Glacier National Park nalazi se na sjeveru američke države Montana, uz samu granicu s Kanadom. S kanadske strane, na nacionalni park Glacier nadovezuje se nacionalni park Waterton Lakes. Oba nacionalna parka su uvršteni u UNESCO-v popis svjetske prirodne baštine 1995. pod nazivom „Međunarodni park mira Waterton-Glacier“. Oba nacionalna parka su dio planinskog lanca Kordiljera, ili njegovg dijela Stjenjak. Glacier obuhvaća dva planinska lanca i preko 130 jezera. Park je jedinstven zbog naglog prijelaza iz ravničarske prerije (Visokog ravnjaka) u visoke planine Stjenjaka. Reljef je značajno oblikovan tijekom posljednjega ledenog doba (završilo prije 12.000 godina) kada su ledenjaci oblikovali sedimentne stijene.

Yellowstone National Park je najstariji nacionalni park u Svijetu – utemeljen je 1872. Upravo s Yellowstonom se počelo promicati zaštita prirode od strane države, iako moramo naglasiti da je stvarna zaštita u Yellostone krenula postupno više desetak godina kasnije od osnivanja. Nacionalni park se većim dijelom nalazi u saveznoj državi Wyoming (96 %), a manjim dijelom u Montani (3 %) i Idahu (1 %). Yellowstone je najpoznatiji po gejzirima, vulkanu, termalnim izvorima i ostalim geotermalnim značajkama te divljim životinjama u otvorenim dolinama. Park ima između 200 i 250 aktivnih gejzira i oko 10.000 drugih geotermalnih tvorevina (bazeni vrelog mulja, mlazovi sumporne pare, fumarole, vruća vrela). Ispod površine Yellowstone nalazi se golema magmatska komora koje stalno se pomiče ispod tanke Zemljine kore i prijeti erupcijom. Posljednji niz velikih erupcija bio je prije oko 600.000 godina kada su goleme količine pepela i vulkanske prašine prekrile veći dio Sjeverne Amerike. Iako je dio Stjenjak, reljef Yellowstone je pitomiji, odnosno znatno blažih padina, bez poznatih stjenovitih planinskih vrhova. Park Yellowstone je visoravan prosječne nadmorske visine od 2.400 metara. Yellowstone je upisan na UNESCO-v popis svjetske prirodne baštine još 1978. Naziv parka potječe od imena rijeke Yellostone koji su dali francuski traperi zbog žutih liltica Velikog kanjona rijeke Yellowstone. Park je od sjevera do juga dugačak 102 km, a od zapada prema istoku oko 87 km zračne udaljenosti. Zanimljivo da je veći od dvije najmanje američke savezne države zajedno: Rhode Island i Delaware.

Grand Teton NP je nacionalni na sjeverozapadu Wyominga, južno od NP Yellowstone. Ime je dobio po planini Grand Teton (vrh 4.197 mnm). Poznat je po bogatstvu divljih životinja, netaknutim jezerima i alpskim terenom.

Dinosaur National Monument nalazi se na granici država Utah i Colorado. Park sadrži preko 800 paleontoloških nalazišta i fosila dinosaura, od potpunih lubanja, donjih čeljusti i vratnih kralježaka. Područje oko kamenoloma je proglašeno nacionalnim spomenikom. Fosili se nalaze u pješčenjacima i aluvijalnim koglomeratima iz jure (prije 150 milijuna godina). Dugotrajnom erozijom su fosili izbili na površinu.

NP Arches sastoji se od mnoštva nepravilonih kamenih stupova i lukova raznih veličina i oblika oblikovan u pustinjskom krajoliku. Oko 200 kamenih lukova premošćuje otvore u stijenama. Najduži luka u nacionalnom parku, ali i u svijetu je Landscape Arch koji je na jednom dijelu debeo tek 1,8 m, a dužina mu je oko 100 metara. Lukovi su oblikovani od pješčenjaka odnosno od zrnaca kvarca međusobno povezanim kalcijevima karbonatom.

Dead Horse Point State Park je državni park sa spektakularnim pogledom na rijeku Colorado i NP Canyonlands na nadmorskoj visini od 1.800 m. Park ima nekoliko zapanjujućih vidikovaca.

NP Canyonlands je nacionalni park brojnih kanjona izdubljenih djelovanjem rijeke Colorado i Green te njihovih pritoka. Zajedničko cijelom parku je pustinjski ugođaj. Geolozi ga smatraju svojevrsnim muzejom na otvorenom. Canyonland je uzvodni početak poznatog Grand Canyona.

Salt Lake City je glavni grad američke savezne države Utah, okružen planinama te odvojen močvarama od Velikog slanog jezera. Osnovali su ga Mormoni sredinom 19. st. Turizam se temelji na zimskim sportovima, a bio je i domaćin Zimskih olimpijskih godina 2002. Na tim je olimpijskim igrama briljirala Janica Kostelić (najuspješnija alpinka tih olimpijskih igara). U političkom smislu, Salt Lake City je demokratska baza u republikanskoj Utahu. Great Salt Lake je najveće slao jezero na zapadnoj polutki. Rijeke okolnog prostora utječu u jezero, a samo jezero nema otjecanja prema oceanu. Glavno nestajanje vode je kroz snažno isparavanje. Vode jezera su daleko slanije od morske vode. Zovu ga i „američko Mrtvo more“. Stanište je brojnih ptica, uključujući i morskih ptica.

Bonneville Salt Flats je slana ravna površia zapadno od Velikog slanog jezera u Utahu. Ostatak je pleistocenskog jezera Bonneville. U pleistocenu su Bonneville Salt Flats i Veliko slano jezero činili mnogo veće prapovijesno jezero (58.000 km2 ) veličine gotovo jednako današnjem jezeru Michigan. Danas se ravnim površinama zapadno od Velikog slanog jezera isprobavaju brzine najbržih automobila na svijetu.

Craters of the Moon National Monument je zaštićeni krajolik od strane savezne američke vlade. Smjetio se u rječnoj rijeke Snake. Rijeka Snake prolazi i nacioalnim parkom Grand Teton. Craters of the Moon ili Mjesečevi krateri smjestio se u saveznoj državi Idaho. Prosječna nadmorska visina je 1.800 m. Vulkanske posljedice su glavni razlog zaštiti područja. Mjesečevi krateri predstavljaju jedno od najbolje sačuvanih područja izljeva bazalta u kontinetalnim SAD. Zaštita područja počela je 1924., a predsjednik Bill Clinton je proširio područje zaštite 2000. Područje ima otvorene rasjedne napukline (među najdubljim na Zemlji), razne vrste bazaltnih lava, vulkanske špilje (cijevi u lavi) te razna druga vulkanske oblike. Posebnost je oskudnost vegetacije.

Twin Falls je sjedište i najveći grad okruga Twin Falls u Idaho. Grad ima blizu 50.000 stanovnika. U blizini (5 km) grada se nalazi slap Shoshone na rijeci Snake.

Slap Shoshone na rijeci Snake znaju zvat i „zapadna Niagara“. Slap je visok 65 m (14 m viši je od slapova Niagare) i širok je 300 m.

Portland je najveći grad u američkoj saveznoj državi Oregon. Nalazi se blizu savezne države Washington. Grad ima preko 650.000 stanovnika, dok šire metropolitansko područje preko 2,4 milijuna stanovnika. Koncentracija stanovništva Oregona u Portland je izrazito velika, jer oko 60 % ukupnog stanovništva Oregona živi u širem gradskom području Portlanda. Portland je drugi najveći grad na sjeverozapadu SAD, iza Seattla. Ipak, glavni grad Oregona nije Portland već 70-tak kilometara udaljen Salem. Portland počinje nastajati tijekom 1830-ih godina blizu kraja Oregon Trail – povijesni put dug 3.490 km koji je povezivao istok i zapad SAD. Danas je važna luka Oregona. Tijekom Drugoga svjetskog rata doživio je industrijski procvat. Kasnije je poznat po visokoj kvaliteti života, velikoj upotrebi bicikla u svakodnevnom životu usprkos čestim kišama te izvjestna utvrda protukulture.

Mount St. Helens National Volcanic Monument je zaštićeno područje od strane vlade SAD koje obuhvaća poodrućje oko Mount St. Helens u Washingtonu. Američki predsjednik Ronald Reagan osnovano ga 1982. nakon velike vulkanske erupcije 1980. Centar ima tri funkcije: istraživanje, obrazovanje i rekreacija. Stječe se uvid u geološku povijest vulkana, izvještaje u očevide eksplozije i znanstveno praćenje vulkanske aktivnosti. Mount St. Helens aktivni stratovulkan između Portlanda i Seattla. Vulkan je poznat po eksplozijama pepela i izljevima piroklastičnog materijala. Mount St. Helens je postao svjetski poznat po svojoj velikoj erupciji 18.5.1980. kada je poginulo 57 osoba, uništeno 250 kuća, 47 mostova, 24 kilometara željeznica i 298 kilometara cesta. Bočna erupcija smanjila je vrh vulkana s 2.950 m na 2.549 metara nadmorske visine ili smanjila je vrh za 401 metar te stvorila krater u obliku potkove u širini 1,6 km. Uobičajeno mjesto erupcije vulkana je vrh, ali erupcija iz 1980. bila je posebna, rjeđa – desila se na boku nakon što je bočna strana vulkana bubrila. Procjenjuje se da zapremina izbačene lave 2,7 km3 . Mount St. Helens je dio Kaskadnog planinskog niza.

Olympic National Park je jedan od 58 nacionalnih parkova u SAD. Smješten je na poluotoku Olympic na zapadu države Washington, na obali Tihog oceana. Park je poznat po raznolikosti ekosustava. U središnjem dijelu nalazi se gorje Olympic s visokim vrhovima, ledenjacima, oskudnom vegatacijom visokih nadmorskih visina. U gorju Olympic se nalazi oko 60 ledenjaka. Planinsko gorje Olympic okružuje prostranom stara šuma s najboljim primjercima nedirnute kišne šume umjerenog pojasa tihooceanskog sjeverozapada, i na kraju 100 km divlje morske obale koja je najdulja nedirnuta obala u SAD-u. Brojne su autohtone i endemske vrste biljaka i životinja. Park se nalazi na UNESCO-vom popisu svjetske prirodne baštine od 1981.

Ostale obavijesti

Prijevoz: Putovanje po sjeverozapadu SAD započinje i završava u Seattlu. Putovat ćemo iznajmljenim kombijima. Nećemo imati unutrašnjih letova. Ukupno ćemo cestom prijeći oko 5.900 km.

Spavanje: U sjeverozapadnom SAD spavamo ukupno 17 noći.

Vrijeme studijskog putovanja: Putovanje će se održati od 21. srpnja (četvrtak) do 8. kolovoza 2022. (ponedjeljak)

Izlasci i zalasci Sunca (25. 7. 2022.): Seattle: 5:39 – 20:52 Yellowstone: 6:03 – 20:57 Portland: 5:47 – 20:46 Zagreb: 5:31 – 20:33

Paralele: Seattle: 47,6 (sjeverni umjereni pojas) Yellowstone: 44,6 (sjeverni umjereni pojas) Portland: 45,5 (sjeverni umjereni pojas) Zagreb: 45,8 (sjeverni umjereni pojas)

Vremenska zona: Zagreb 12:00 sati = Seattle, Portland 3:00 sati Zagreb 12:00 sati = Yellowstone, Idaho, Utah 4:00 sati

Klima (prosječne temperature i rekordi za srpanj-kolovoz): Seattle: 14° C – 25° C (prosjeci), padaline 15-25 mm, West Yellowstone: 4° C – 26° C (prosjeci), padaline 35-50 mm Portland: 15° C – 28° C (prosjeci), padaline 15 mm, Salt Lake City: 19° C – 34° C (prosjeci), padaline 10-15 mm