DEMOGRAFSKA KRETANJA U GRADU ZAGREBU I HRVATSKOJ OD 2011. DO 2017.
Tekst: Panopticum
Foto: HOK
Prema procjeni sredinom 2017. godine Republika Hrvatska imala je 4.124.539 stanovnika. Grad Zagreb je sredinom 2017. prema procjeni imao 802.762 stanovnika što je u odnosu na procjenu za prethodnu godinu rast od 0,2 posto. Treba istaknuti da Grad Zagreb uz Istarsku Županiju u RH jedini ima porast stanovništva u 2017. godini u odnosu na popisnu 2011. godinu s tim da je porast u Istarskoj županiji gotovo pa zanemariv s obzirom da je taj porast iznosio svega 201 stanovnika u apsolutnom iznosu. Stanovništvo RH smanjeno je u ovom 7-godišnjem razdoblju za 3,6 posto, a stanovništvo Grada Zagreba poraslo je za 1,6 posto. Od popisa stanovništva 2011. godine pa do sredine 2017. godine broj stanovnika u Gradu Zagrebu apsolutno je povećan za 12.312 stanovnika. Tome doprinose nešto povoljniji demografski trendovi posljednjih godina, proizašli u prvom redu iz pozitivnog salda ukupne migracija ili većeg broja doseljenih nego odseljenih u unutarnjim migracijama. Nažalost blagi porast nataliteta u ovom razdoblju nije doveo do toga da se broj stanovnika u Gradu Zagrebu povećava prirodnim putem (zbog visokog mortaliteta uzrokovanog visokom ostarjelošću stanovništva), već isključivo samo doseljavanjem imigracijom. Budući se broj stanovnika u svim županijama smanjuje relativni udio Grada Zagreba u ukupnom stanovništvu RH u stalnom je porastu.
Stopa živorođenih u Gradu Zagrebu na tisuću stanovnika prema posljednjim raspoloživim podacima u 2017. godini iznosila je 10,1 promila. Stopa prirodnog prirasta je u padu i u 2017. godini je iznosila -0,9 promila jer je prirodni prirast negativan (-750) što znači da je bilo više umrlih nego živorođenih. U Hrvatskoj je i dalje prisutan negativan prirodni prirast, pa je u 2017. godini stopa prirodnog prirasta bila -4,1 promila. U usporedbi s RH u Gradu Zagrebu svi su pokazatelji prirodnog kretanja povoljniji. Prirodni prirast u Gradu Zagrebu nešto je viši od prosjeka RH, što je odraz mlađe dobne strukture stanovništva Grada koja je rezultat imigracije. Također i stopa nataliteta viša je, odnosno povoljnija od državnog prosjeka. Stopa mortaliteta viša je na državnoj razini od zagrebačke što znači da je i ovaj pokazatelj povoljniji u Gradu Zagrebu. Iako je dobna struktura starog stanovništva u RH (17,7%) i u Gradu Zagrebu (17,3%) približno jednaka, niže stope mortaliteta u Gradu Zagrebu rezultat su bolje zdravstvene skrbi zahvaljujući prvenstveno tome što se u Zagrebu nalaze najbolje zdravstvene ustanove. Premda Zagreb predstavlja najgušće napučeno područje Hrvatske, zahvaljujući svom razvoju i naseljavanju, evidentno je da u novije vrijeme nema visoke demografske trendove, što se očituje u blagom (stagniranom) općem kretanju stanovništva i ubrzanom procesu starenja.
Stanovništvo Grada Zagreba, kao i kod većine velikih europskih gradova ne raste prvenstveno na temelju svog prirodnog prirasta, već tome u prvom redu pridonose imigracijski tokovi odnosno novo doseljavanje. Glede migracija koje se odnose na Grad Zagreb, od 2011. do 2017. dolazi do porasta doseljenih iz drugih županija i iz inozemstva, međutim također dolazi i do porasta odseljenih u inozemstvo. Saldo ukupnih migracija i saldo migracije među županijama u ovom razdoblju je pozitivan, saldo migracije s inozemstvom do 2013. za Grad Zagreb također je pozitivan ali je posljednje četiri godine (od 2014. do 2017.) više stanovnika odselilo u inozemstvo nego doselilo iz inozemstva te je saldo vanjske migracije te tri godine negativan. Glede Hrvatske, saldo vanjske migracije u cijelom razdoblju 2011.-2017. je negativan (više odseljenih u inozemstvo nego doseljenih iz inozemstva). Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju 2013. godine omogućen je nesmetani odlazak radne snage u većinu zemalja Unije. Zbog nedostatka radnih mjesta u Hrvatskoj veliki broj građana Hrvatske seli se u zemlje Unije u kojima postoji potražnja za radnom snagom. Osim depresivnih i slabije razvijenih dijelova Hrvatske (Slavonija, Lika, Dalmatinska zagora) ni Grad Zagreb nisu zaobišla ova iseljavanja.
U Gradu Zagrebu nastavlja se kontinuirano starenje stanovništva. Udio stanovništva starog 65 i više godina prema procjeni za 2016. godinu iznosio je 18,6 posto, dok je udio radno sposobnog stanovništva (15-64 godina) za procijenjenu 2016. godinu iznosio 66,6 posto. Udio mladih 0-19 godina iznosi 19,7 posto i za razliku od udjela starog stanovništva koji se povećava iz godine u godinu udio mladih stagnira. Starosna struktura u Gradu Zagrebu nešto je povoljnija od državne. Udio mladih (0-19) na razini države iznosio je 20,1 posto, a starog stanovništva 19,4 posto. Udio žena u ukupnom stanovništvu Grada Zagreba je 53,2 posto, a udio muškaraca 46,8 posto. Na državnoj razini (RH) udio ženskog stanovništva u ukupnom je 51,7 posto, a udio muškaraca 48,3 posto. Udio fertilnog u ukupnom ženskom stanovništvu u Gradu Zagrebu 2016. godine iznosio je 44,8 posto, u u RH 42,4 posto. Prema ovim pokazateljima i starosna i spolna struktura povoljnija je u Gradu Zagrebu nego u RH.
