GOSPODARSKA KORIST ISPRED ZAŠTITE NAŠEG PODMORJA? – APEL POMORSKIH KAPETANA OTOKA RABA
Tekst: Udruga pomorskih kapetana otoka Raba
Foto: Boško Lučev/S. S.
Kao ljudi čiji je cijeli život vezan uz more i koji najbolje poznaju svaki pedalj akvatorija otoka Raba i Dolina, Udruga pomorskih kapetana otoka Raba upućuje službenu reakciju na Prijedlog odluke o davanju koncesije na zahtjev za gospodarsko korištenje pomorskog dobra u svrhu eksploatacije građevinskog pijeska i šljunka iz morskog dna na poljima „Crvene stijene“, „Vidiskala“, „Krklant“ i „Samotorac“.
Dok se dokumentacija bavi ekonomskim izračunima, mi podsjećamo na lekcije iz povijesti koje ne smijemo ignorirati.
1. Povijesni presedan: Zabrana u Barbatskom kanalu
Ostalo je zabilježeno u povijesti našeg otoka da je krajem 70-ih godina prošlog stoljeća Skupština općine Rab provela veliku akciju radi zabrane iskopa pijeska u Barbatskom kanalu. Tadašnja vlast je prepoznala ono što bi nam i danas trebalo biti očito: samo po sebi se podrazumijeva što takva devastacija podmorja znači za turizam.
Primjera radi, pijesak se tada vadio u širem akvatoriju Pudarica, no akcija je rezultirala trajnom zabranom iskopa kako bi se očuvala naša obala. Iako su tadašnji radnici (Rabljani) ostali bez tog specifičnog radnog mjesta, Skupština općine Rab im je pomogla da dobiju nova zaposlenja. Danas, kada je turizam okosnica našeg postojanja, neshvatljivo je da se vraćamo praksama koje smo prije 50 godina proglasili štetnima.
2. Degradacija podmorja pod krinkom „obnovljivosti”
U zahtjevu koncesionara navodi se kako nije potrebno utvrđivati rezerve jer se radi o „obnovljivom izvoru” koji se popunjava prirodnom erozijom. Mi, kapetani, pitamo: odakle dolazi taj pijesak? Priroda ne stvara sediment ni iz čega; ono što struje donesu u iskopane rupe oduzeto je s obližnjih plaža i plićaka. Planirano vađenje do 2.000 m³ materijala godišnje po ležištu izravno ugrožava morfologiju dna i bentička staništa.
3. Utjecaj na okoliš i mizerna naknada
Prijedlog predviđa investiciju od 73.200,00 eura, ali ne nudi dubinsku ekološku studiju.
Konzervatorski ured s pravom traži arheološki pregled zbog evidentiranih podvodnih lokaliteta, no tko će procijeniti štetu koju zamućenje nanosi morskog flori? Ponuđena stalna naknada od svega 4.547,62 eura godišnje predstavlja simboličnu cijenu za potencijalno trajnu devastaciju lokacija poput Crvenih stijena ili Vidiskale.
Zaključak: Zaštitimo budućnost Raba
Kao udruga stručnjaka, apeliramo na Županijsku skupštinu Primorsko-goranske županije da ne ignorira povijesne odluke koje su sačuvale Rab kakav danas poznajemo. Skupština općine Rab je 70-ih imala hrabrosti zaustaviti iskop radi općeg dobra; naša je dužnost da tu baštinu obranimo i danas. More nam je dalo sve, ne smijemo mu uzeti dušu zbog kratkoročnog profita.
Udruga pomorskih kapetana otoka Raba
