ZADARSKI KNJIŽEVNI LJETOPIS
Tekst: Nikola Šimić Tonin
Foto: Biblioteka Donat
Pred nama je novi broj. Zadarski književni ljetopis. Časopis za književnost, umjetnost i znanost Godina IV., V. / Broj 3. / 4. / 2022. / 2023. ISSN 1849 – 5540., nikada obimniji 474 str., formata A4. Pokretač i glavni i odgovorni urednik književnik Nikola Šimić Tonin. Zamjenik urednika: Književnica Žaklina Kutija, prof. Uredništvo: Književnik Nikola Šimić Tonin (RH), književnica Žaklina Kutija prof. (RH), Elzbieta Wojciechowska, prof, (Poljska), književnica Kalina Izabela Zijola (Poljska), dr. sc. Biljana Milanovska (S. Makedonija), književnik Tomislav Osmanli (S. Makedonija), dr. sc. Marina Mijakovska (S. Makedonija), književnik Ante Gregov Jurin (RH), Akademik, dr. sc. Vasil Tocinovski (S. Makedonija), dr. sc. Ana Stjelja (Srbija), dr. sc. Erni Gigante Dešković (RH), pjesnikinja dr. Jasmina Hanjalić (BiH), književnik Valerio Orlić (RH), književnik i novinar mr. sc. Žarko Milenić (BiH, RH), književnica Andreja Malta (Austrija, Slovenija, RH), književnica Suzana Miceva (S. Makedonija) dr. sc. Ana Vitanova Ringaceva (S. Makedonija), dipl. povj. umjetnosti pjesnik i slikar. Zvonko Čulina (RH), dr. sc. Dragan Gligora (RH), knjižnjičar i književnik, Branimir Čakić (RH), pjesnik i likovni umjetnik Julije Jelaska (RH), umjetnička fotografkinja Olena Buhai (Ukrajina), pjesnikinja Наталия Димитрова (Bugarska), književnica Роза Боянова (Bugarska), dr. sc. Aleksandra Mihajlović.
Riječ pokretača, glavnoga i odgovornoga urednika Nikole Šimića Tonina: „Ambicija pokretača i urednika ovog časopisa je da nas okuplja jezik tolerancije i uvažavanja, bavljenje afirmativnim aspektima kulturne komunikacije, što nam ne priječi izlazak izvan sfere uskih književnih interesa. O nekim problemima objavljivat ćemo opsežne tematske blokove, nećemo pred njima nojevski zabijati glavu u pijesak. Nadam se da ćemo našim časopisom pripomoći suradnji, uzajamnosti, plodonosnom kulturnom prožimanju, unutar grada Zadra, Zadarske županije i šire. Znakoviti putokaz novom i novim književnim putovima, otkrivajući nove književne putnike na tom nimalo lakome književnom i umjetničkom putu.“
Broj je posvećen hrvatskom pjesniku i stradalniku Joji Ricovu. (Poštanska marka s likom Joje Ricova, Dvogodišnjica smrti Joje Ricova, Hrvatska može bez mene, mogu li ja bez Hrvatske, Izbor iz poezije Joje ricova – Nikola Šimić Tonin). Pjesnik u gostima, Vlatko Majić. Pjesnik doma(ći), Ante Gregov Jurin. Pjesnik po čakavski, Pejo Šimić. Poetski gost iznenađenja, Patrick Levačić. Kreativna inspiracija, književno otkriće, Sofija Pavić. Poetski maraton, 50 pjesnika iz RH i izvan RH. Aforizmi: Abdurahman Halilović – Ahil, Nikola Šimić Tonin, Rasuti tereti. Novija srpska književnost, zastupljeno 40 autora. Novija crnogorska književnost, Zastupljeno 9 autora. Pjesnička početnica, zastupljeno 10 književnih nada, mladi. Prijevodi: Nisu sve riječi ptice: Za Joanne Arnott, pjesnikinju koja mi je napisla: “Nadam se da se osjećate nadahnuto, kao i ja, zbog zadovoljstva razmjene poezije preko emile -a.” Novija iranska poezija. Preveo, Dragutin Dumančić. Dragutin Dumančić prvenstveno se afirmirao kao izdavač i urednik kuće CERES, osnovane 1992. godine. Po zvanju je agronom; diplomirao je i doktorirao poljoprivredne znsnosti na zagrebačkom Sveučilištu. Od 1967. do 1983. radio bio je kao ekspert Ujedinjenih naroda (UNDP/FAO) u aridnim područjima svijeta, pretežito u maditeranskim zemljama – od Irana do Maroka. U tom području je snimio mnoge svoje fotografije. Dumančić je 1992. u Zagrebu organizirao vrlo zapaženu izložbu fotografija pod naslovom Portreti hrvatskih književnika. Izloženo je 115 portreta hrvatskih suvremenih književnika. Njegove fotografije danas se mogu naći u mnogim knjigama, književnim časopisima i novinama. Osim agronomije i fotografije, Dumančić se intenzivno bavi i prevodilaštvom suvremene poezije i proze, prtežito francuskih autora. Pored toga, Dumančić piše i objavljuje i vlastitu poeziju i prozu, jednako kao i svoje stručne i znanstvene radove iz agronomije. I drugi prijevodi s preko 20 jezika.
Prozni kutak, zastupljeno 15 autora iz RH i izvan nje. Pečat istine – Književna kritika. Ogledi: Pučki kulturni tribun, Senko Sorić (Zagreb, 1944. – Zadar, 2017.). Lik i djelo. Preko četrdeset godina neprekinutog marljivog i plodnog rada u kulturi., – Nikola Šimić Tonin., Tko zna vako zna i nako – Pjesmom će proslaviti Bukovicu i Ravne kotare. Stihovi Ante Sikirića za bećare iz Bukare. Otkrivamo: Bibinjski pjesnik Ante Sikirić Krivin napisao 12 pjesama na „vlaškom“ za tek osnovanu skupinu „Bukara“ sastavljenu od glazbenika iz Bukovice i Ravnih kotara – Nikola Šimić Tonin, Turska „ljubavna himna“ – Turska “ljubavna himna” ispjevana je Bošnjakinji, Najpoznatiju tursku ljubavnu pjesmu “Mona Roza” Sezai Karakoc posvetio je muhadžirskoj kćerki Muazzez Akkayi – Nikola Šimić Tonin. Iz regije, znanstveni rad, Slogovni postopki, zahtevani v šolskih esejih, ponazorjeni s Prešernovo balado Povodni mož, Marta Krejan Čokl, Srednja šola za fotografijo in oblikovanje Ljubljana. Razgovori, Intervjui: Valerio Orlić, Giacomo Scotti – Nikola Šimić Tonin. Portret kroz tri razgovora, Nada Babić, s Doc. dr. sc. Bruno Ćurko – Nikola Šimić Tonin. Znanstveni radovi: Hereditarnost u djelima Vjenceslava Novaka – Žaklina Kutija / Nikola Šimić Tonin. Pjesnikovi politički i pjesnički putopleti, Vlado Gotovac – Poetika duše – Poetika Života – Žaklina Kutija / Nikola Šimić Tonin. Seminarski nalog iz estetike glazbe, Mogućnost estetskog odgoja u nastavi glazbene kulture, Magdalena Miočić, prof., Zadar, 2010., godine. Rama – intrigantni nomen, mr. Matej Škarica. Sačuvano od zaborava, intervju dr. sc. Rajka Glibe s Vladom Gotovcem. In memoriam: Petko Šišinkarovski, Fikret Cacan, Tragovima ramskog naslijeđa – Uz sjećanje na mr. sc. Pavu Crnjca, svećenika i vrijednog istraživača suvremene hrvatske povijesti. Umjetnička fotografija, zastupljeni: Olena Buhai (Ukrajina), Nikola Šimić Tonin, Helena Pericic, Elżbieta Wojciechowska (Poljska), Anamarija Ćurković. Iz hrvatskog književnog društva – Zadar. Manifestacije, nagrade, susreti, suradnje. Izašlo u nakladi Hrvatskoga književnoga društva Ogranak Zadar, u biblioteci Donat, biblioteku Donat pokrenu pred. HKD Zadar, književnik Nikola Šimić Tonin.
To je samo dio nikada bogatijega časopisa, Zadarskog književnog ljetopisa, toliko je još iznenađenja koja se kriju u njemu, a koja nisam stigao spomenuti. O kojim se iznenađenjima radi otkrite sam uzevši u ruke časopis, Zadarski književni ljetopis.
