UN-ova KONVENCIJA O ZAŠTITI DIVLJIH VRSTA
Svjetski dan divljih vrsta obilježen je 3. ožujka 2016. godine, s ciljem podizanja svijesti u javnosti o problemu nezakonite trgovine divljim vrstama i potrebi očuvanja divljih vrsta biljaka i životinja na njihovim prirodnim staništima. Tema ovogodišnjeg obilježavanja Svjetskog dana divljih vrsta je ‘Budućnost divljih vrsta je u našim rukama’. Opća skupština UN-a proglasila je 3. ožujka kao Svjetski dan divljih vrsta jer je na taj datum 1973. godine potpisana Konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka (CITES). Republika Hrvatska je potpisnica CITES Konvencije, a Ministarstvo zaštite okoliša i prirode nadležno je za provedbu CITES konvencije, EU uredbi o trgovini divljim vrstama i Zakona o prekograničnom prometu i trgovini divljim vrstama.
Tekst: Panopticum
Foto: www.dw.de
Svjetski dan divljih vrsta obilježen je 3. ožujka 2016. godine, s ciljem podizanja svijesti u javnosti o problemu nezakonite trgovine divljim vrstama i potrebi očuvanja divljih vrsta biljaka i životinja na njihovim prirodnim staništima. Tema ovogodišnjeg obilježavanja Svjetskog dana divljih vrsta je ‘Budućnost divljih vrsta je u našim rukama’.
Opća skupština UN-a proglasila je 3. ožujka kao Svjetski dan divljih vrsta jer je na taj datum 1973. godine potpisana Konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka (CITES). Republika Hrvatska je potpisnica CITES Konvencije, a Ministarstvo zaštite okoliša i prirode nadležno je za provedbu CITES konvencije, EU uredbi o trgovini divljim vrstama i Zakona o prekograničnom prometu i trgovini divljim vrstama.
Provedbom CITES Konvencije osigurava se održiva međunarodna trgovina koja ne predstavlja prijetnju preživljavanju vrsta. Države koje su potpisale Konvenciju ulažu velike napore kako bi suzbile nezakonite aktivnosti uspostavom mehanizama kontrole od države podrijetla divljih vrsta pa do konačnog odredišta jedinki.
Konvencija štiti više od 35.000 biljnih i životinjskih vrsta koje su ugrožene međunarodnom trgovinom. Nosorozi, slonovi, tigrovi, morski psi i egzotične vrste drveća samo su neke od najugroženijih vrsta.
Potražnja za slonovačom, primjerice, najveći je pokretač krivolova na slonove. Unatoč potpunoj zabrani međunarodne trgovine od 1990. godine, deseci tisuća slonova stradavaju kako bi se zadovoljila rastuća potražnja za proizvodima od slonovače. Zbog krivolova je zadnjih 5 godina ubijeno više od 66.000 slonova.
Prema procjenama, na globalnoj razini godišnje kroz ruke organiziranih kriminalnih skupina prođe između 60 i 150 milijardi kuna, što tu trgovinu svrstava uz bok nezakonitoj trgovini drogom, ljudima i oružjem.
Kako bi ojačala ulogu EU-a u globalnoj borbi protiv tih nezakonitih aktivnosti, Europska komisija je 26. veljače 2016. donijela akcijski plan za suzbijanje nezakonite trgovine divljom florom i faunom unutar EU-a. Riječ je o ambicioznom akcijskom planu kojim se pokreću svi diplomatski i trgovinski alati te instrumenti razvojne suradnje EU-a kako bi se stalo na kraj jednoj od najunosnijih kriminalnih aktivnosti na svijetu.
Akcijski plan sastoji se od 32 mjere koje EU i 28 država članica trebaju provesti do 2020.
Plan ima tri prioriteta, a to su sprečavanje nezakonite trgovine i smanjenje ponude i potražnje nezakonitih proizvoda od divlje flore i faune, poboljšanje provedbe postojećih propisa i učinkovitije suzbijanje organiziranog kriminala jačanjem suradnje među nadležnim tijelima za provedbu zakona kao što je Europol i jačanje suradnje među matičnim, odredišnim i tranzitnim zemljama, uključujući stratešku financijsku potporu EU-a za borbu protiv nezakonite trgovine u matičnim državama, pomoć pri izgradnji kapaciteta za provedbu zakona i osiguravanje dugoročnih izvora prihoda ruralnim zajednicama koje žive u područjima s bogatom divljom florom i faunom.
