UN OBILJEŽAVA DAN MULTILATERALIZMA I DIPLOMACIJE
Tekst: Panopticum
Foto: UN/MVEP
U nedjelju, 24. travnja 2022. UN i sve zemlje članice obilježavaju Međunarodni dan multilateralizma, odnosno dan diplomacije. Multilateralizam predstavlja jedan od tri stupa UN-a, i to: mir i sigurnost, razvoj i ljudska prava.
Nastao nakon Drugog svjetskog rata, suvremeni multilateralizam osmišljen je s ciljem sprječavanja sukoba velikih sila i potencijalnog nuklearnog holokausta. Svoju je povijesnu misiju ispunio, međutim, u suvremenom dobu multilateralizam ne može počivati isključivo na logici jednosmjernih međudržavnih političkih odnosa. Naime, pandemija COVID-19 posljednja je u nizu kriza koja je u potpunosti razotkrila stvarno lice globalnih neravnoteža, dodatno potaknuvši opće nepovjerenje u međunarodne institucije. Toga je svjestan i Glavni tajnik UN-a Antonio Gutteres, koji je povodom 75. godišnjice osnivanja UN-a naglasio da je oblikovanje novog multilateralizma prijeko potrebno. Vizija novog multilateralizma naglasak stavlja na lokalne vlasti koje bi bile autonomnije i fleksibilnije u donošenju odluka i sprovođenju politika.
Od tri glavna svjetska centra gdje UN ima svoja sjedišta multikulturalna Ženeva predstavlja jedini autentičan međunarodni multilateralni centar u kojem se godišnje održi više od 9.000 sastanaka Ureda UN-a, specijaliziranih organizacija iz UN-ova sustava. Od 450 tisuća stanovnika Ženeve danas oko 40 posto čine diplomati iz 177 država članica Ujedinjenih nacija te zaposlenici u 42 međunarodna ureda raznih vladinih organizacija i u 750 nevladinih organizacija (NGO). Multilateralne aktivnosti koje se odvijaju u okviru pojedinih UN-ovih tijela i brojnih specijaliziranih organizacija u Ženevi obilježene su raznolikošću tema u vrlo različitim područjima, a njihove agende – uz globalna politička kretanja – usmjeravaju i konkretne postupke misija država članica u skladu s njihovim nacionalnim interesima i vanjskopolitičkim prioritetima.
Republika Hrvatska ima svoj glas u tijelima UN-a ali, kako se čini, ne prati nadolazeće promjene u globalnoj sferi. Naime, multilaterala je često obilježena kao najslabija karika u hrvatskoj diplomaciji. U MVEP-u multilateralna diplomacija služi često kao kamuflaža za slab državotvorni duh i izgovor da se svaki loši diplomatski potez svali na višu instancu. Naime, posao u diplomatskoj multilaterali, pogotovo u novostvorenoj državi kao što je Republika Hrvatska, dobro je sklonište od bilateralne diplomacije, mjesto povremene individualne sabotaže državnog suvereniteta, zaleđe za sitni nepotizam, obiteljsko ladanje, klansko hrvatstvo i fingirani diplomatski rad. Kao rezultat toga jest podatak da nigdje u dokumentima UN-a nema pravne stavke koja kaže da je Hrvatska bila žrtva agresije Jugoslavije i Srbije kao njenog sljednika.
