SRPSKA POLITIKA IZ PTIČJE PERSPEKTIVE JASNE VOJNIĆ
Tekst: N1
Foto: NIU
Predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća i saborska zastupnica Jasna Vojnić gostovala je u četvrtak, 10. travnja 2025. na televiziji N1, gdje je komentirala najnoviji slučaj protjerivanja hrvatske državljanke iz Srbije. Naglasila je važnost sagledavanja situacije iz „ptičje perspektive“ kako bi se razumio stvarni cilj ove afere.
„Posljednjih godina, a možda i desetljećima, u Srbiji su riječi ‘Hrvat’, ‘Hrvatska’ i ‘ustaša’ brendirane tako da, kad ih izgovorite, sve ostalo postaje nevažno. Automatski se pokreće emotivna reakcija kod ljudi, a te riječi postaju okidači za stvaranje neprijateljskog stava prema Hrvatima“, izjavila je predsjednica HNV-a.
Naglasila je kako mediji u Srbiji često koriste negativne konotacije, osobito u vremenima kada se pojavljuju krizne situacije poput pucnjave u Ribnikaru, pada nadstrešnice, afere Jovanjica, napetosti oko Kosova: „U takvim situacijama broj napisa o ‘ustašama’, ‘NDH’ i ‘Hrvatskoj’ raste jer to izaziva emocije i skreće pozornost sa stvarnih problema“, kazala je.
Komentirajući konkretan slučaj hrvatske državljanke Arien, liječnice koja je nedavno protjerana iz Srbije, predsjednica HNV-a izjavila je kako je riječ o još jednom u nizu političkih spinova i manipulacija. „Arien je odabrana jer je mlada majka, liječnica, Hrvatica – netko koga je teško prikazati kao prijetnju. Njezin je slučaj šokantno nelogičan i koristi se kao mamac za javnost. Možemo biti sigurni da se u pozadini događa nešto značajnije. I ono što studenti poručuju predsjedniku – ‘nisi nadležan’ – tako bi po nama trebao odgovor biti: nije tema. Tema je ispunjenje studentskih zahtjeva“, istaknula je.
Na pitanje kako se osjeća kao predstavnica hrvatske manjine u Srbiji i kome bi se obratila, Vojnić je odgovorila kako nemaju sugovornike jer je vlada u tehničkom mandatu, ali ni ranije nisu imali adekvatnu institucionalnu podršku.
„Ono što mi možemo sugerirati jest da takve situacije utječu i na naš narod, stvarajući strah, nepovjerenje i neprijateljski odnos prema njemu. Zato reagiramo – ne samo pisanjem priopćenja – već i obraćanjima europskim institucijama, govorima u Saboru, na sjednicama naših odbora. Svakako tražimo i očitovanja institucija. Veleposlanik se jučer obratio i najavio da će biti upućena prosvjedna nota. Očekujemo, kao i studenti, da institucije počnu raditi svoj posao“, poručila je.
Također je dodala da bi ministar za ljudska i manjinska prava trebao biti ključna adresa za rješavanje ovakvih pitanja, ali da trenutačno to nije. „Ima slučajeva za koje mediji ne znaju, troje iz jedne naše udruge su bili privedeni na aerodromu, skidani do gole kože i ispitivani. U ovim se slučajevima ne krše samo manjinska prava, već i osnovna ljudska prava i dostojanstvo. Ministar za ljudska i manjinska prava jeste adresa ali u ovom momentu ne, vidjet ćemo tko će biti u novoj Vladi, pa ćemo se obraćati“, rekla je.
Na pitanje vidi li način kako popraviti retoriku i spriječiti da se o Hrvatima govori u pogrdnom kontekstu, odgovorila je kako vjeruje da će do toga doći.
„Mi kao građani Republike Srbije, koji ovdje želimo ostati živjeti i koji smo lojalni građani, tvrdimo: ovo nije prava Srbija. Ono što danas vidimo u medijima i što odašilju pojedini predstavnici vlasti – a ne svi – jest da jedna mala, glasna manjina uspijeva nadglasati tihu većinu. Studenti su svijetla točka koja nam je pokazala što Srbija doista jest – hrabra, zrela, mirna. I mi vjerujemo u takvu Srbiju.“
U tom kontekstu, predsjednica HNV-a izrazila je nadu da će doći do pozitivnih promjena. „Kad s vrha vlasti počnu dolaziti pozitivne političke poruke, uvjerena sam da će se situacija u Srbiji promijeniti. Ne bismo se borili da ne vjerujemo da promjena nije moguća“, zaključila je.