SONDA EU U ORBITI OKO MARSA
Prema izvješću Europske svemirske agencije (ESA) iz Centra za svemirske operacije u Darmstadtu u Njemačkoj, Ruska raketa – nosač tipa Proton sa sondom za ispitivanje tragova plina na Marsu i modulom za spuštanje Schiaparelli koji su uspješno lansirani prije sedam mjeseci s kozmodroma u kazahstanskom Bajkonuru nalazi se u očekivanoj orbiti oko Marsa i normalno funkcionira osim modula koji je već trebao sletjeti na Mars. Misiju ExoMars čine sonda »Trace Gas Orbiter« i modul za ulazak, spuštanje i ateriranje, koji je ime dobio po Giovanniju Schiaparelliju, talijanskom astronomu iz 19. stoljeća. Nakon sedmomjesečnog putovanja i prijeđenih 496 milijuna kilometara, kontrolori misije odvojili su modul od sonde. Jedina svrha modula
Tekst: Panopticum
Foto: Reuters
Prema izvješću Europske svemirske agencije (ESA) iz Centra za svemirske operacije u Darmstadtu u Njemačkoj, Ruska raketa – nosač tipa Proton sa sondom za ispitivanje tragova plina na Marsu i modulom za spuštanje Schiaparelli koji su uspješno lansirani prije sedam mjeseci s kozmodroma u kazahstanskom Bajkonuru nalazi se u očekivanoj orbiti oko Marsa i normalno funkcionira osim modula koji je već trebao sletjeti na Mars.
Misiju ExoMars čine sonda »Trace Gas Orbiter« i modul za ulazak, spuštanje i ateriranje, koji je ime dobio po Giovanniju Schiaparelliju, talijanskom astronomu iz 19. stoljeća. Nakon sedmomjesečnog putovanja i prijeđenih 496 milijuna kilometara, kontrolori misije odvojili su modul od sonde. Jedina svrha modula Schiaparelli, koji bi zbog ograničenog kapaciteta nepunjivih baterija trebao svega nekoliko dana istraživati tlo i okoliš Marsa, je pronaći put za spuštanje novog rovera koji će istraživati Mars u potrazi za izvanzemaljskim životom. Novi europski ExoMars trebao bi biti lansiran prema Marsu 2020. godine.
Ovo je drugi put da Europa kreće u osvajanje Marsa. Godine 2003. europska sonda Mars Express spustila je modul na Mars, ali on nije nikada dao znakove života. Znanstvenici se nadaju da bi ExoMars, opremljen za bušenje dva metra ispod površine mogao ponuditi neke indicije o porijeklu metana i eventualnim oblicima života na Marsu.
