PRS: DINAMIKA FEMICIDA U 2022. UKAZUJE NA GODINU S MOGUĆIM NAJVEĆIM BROJEM UBIJENIH ŽENA
Tekst: Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova
Foto: Radnopravnost/PRS
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova još jednom izražava duboku zabrinutost vezano uz eskalaciju najekstremnijeg nasilja prema ženama u 2022. godini – femicida. Zaključno do 23. svibnja 2022. godine Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova zabilježila je ukupno 9 ubojstava žena čime se doseglo 2/3 svih ubojstava žena u 2021. godini. Od tih 9 ubojstava, prema dostupnim podacima, 5 ubojstava su učinili sinovi na štetu majke (Pula – uz majku žrtva je i otac, Vela Luka, Pula, Vrbovec i Kaštel Sućurac), 3 ubojstva su počinili sadašnji ili bivši intimni partneri na štetu sadašnje ili bivše intimne partnerice (Zagreb, Ivanec i Našice) te je jedno ubojstvo počinio navodni poznanik (Rijeka). Prema dostupnim podacima 5 žrtava bilo je starije od 65 godina, 3 žrtve imale su između 41 i 65 godina, dok je posljednja žrtva, ubijena proteklog vikenda u Našicama, imala svega 20 godina.
Podsjećamo da je prema podacima MUP-a, u 2021. godini evidentirano ukupno 30 ubojstava, od čega je 14 ubijenih žena. Od ukupnog broja ubijenih žena 2021. godine, njih 11 je ubijeno od strane bliskih osoba, a od toga su 4 žene ubijene od strane sadašnjih ili bivših intimnih partnera. Prema navedenim podacima, vidljivo je da je u 2021. godine došlo do ukupnog pada broja ubojstava za 16,7% u odnosu na 2020. (kada je evidentirano 36 ubojstava), kao i ukupnog pada broja ubojstava žena za 26,3% (u 2020. godini evidentirano je 19 ubojstava žena). Također, bilježimo i pad od 55% u brojkama ubijenih žena od strane njihovih sadašnjih ili bivših partnera u usporedbi s 2020. (2021. – 4, 2020. – 9 ubijenih žena). No, podaci za 2022. godini jasno pokazuju da pad broja ubijenih žena u 2021. godini nije dio nekog dugoročnog trenda i učinkovite borbe protiv ove vrste rodno utemeljenog nasilja, već da je femicid i dalje učestala pojava te da ako se ovogodišnja dinamika femicida ne zaustavi da je moguće da ćemo u 2022. godini imati najveći broj ubijenih žena u posljednjih 7 godina.
Eskalacija femicida u 2022. godini treba biti najozbiljnije shvaćena od strane svih nadležnih institucija koje moraju poduzeti odlučnije korake u praćenju, prevenciji i sankcioniranju rodno utemeljenog nasilja. Ujedno pozivamo sve žene koje se suočavaju s prijetnjama, maltretiranjem, uhođenjem i drugim protupravnim ponašanjima da isto prijave policiji.
Pravobraniteljica skreće pozornost svim nadležnim tijelima na definiciju femicida sukladno Izvješću UN-a naziva: „Statistički okvir za praćenje ubojstava žena i djevojaka na temelju njihovog spola (femicid/feminicid)“ (predmetno izvješće UN-a nalazi se u privitku). Prema definiciji UN-a femicide je svako ubojstvo (žene) koje je uvjetovano njenim spolom, odnosno njenom društvenom rodnom ulogom i to u najširem smislu: „Rodna motivacija ubojstava žena i djevojaka (femicid/feminicid) jest motivacija vezana uz spol, odnosno rodnu ulogu žrtve. Ovaj izraz se koristi za postavljanje temelja načina statističkog praćenja spolno/rodno povezanih ubojstava žena i djevojaka (femicid/feminicid), a odnosi se na najšire osnovne društvene uzroke ubojstava – kao što su stereotipne rodne uloge, diskriminacija žena i djevojaka, rodna nejednakost, a posebice svi nejednaki odnosi moći između žena i muškaraca u društvu. Ova široko definirana nejednakost stvara specifičan društveni kontekst u kojem se takva ubojstva događaju. Navedeni čimbenici mogu potaknuti nasilje od strane počinitelja kada on smatra da ponašanje žene nije u skladu s društvenim normama ili stereotipnim rodnim ulogama žena u društvu. U tom kontekstu, izraz „rodno/spolno uzrokovana motivacija” ne odnosi se na subjektivnu namjeru počinitelja da počini ubojstvo, već na temeljne društvene uzroke koji stvaraju konstelaciju za ovakvu vrst ubojstava. Svakako, subjektivni motiv počinitelja da počini zločin – kao što je specifična pristranost ili mržnja prema ženama – može biti prisutna, ali nije nužna za kvalifikaciju slučaja kao femicida prilikom statističkog praćenja.“
Sukladno navedenom, Pravobraniteljica preporuča svim nadležnim tijelima, a posebice policiji da se prilikom vođenja statistike o femicidu usvoji metodologija predložena od strane UN-a, odnosno da se u sustavima praćenja statistike ubojstava, ustroje sljedeće kategorije vezano uz ubojstva žena: – Ukupan broj svih ubojstava; – Od toga, ukupan broj ubijenih žena (bez obzira tko je počinitelj); – Od ukupnog broja ubijenih žena: Žene ubijene od sadašnjih ili bivših (intimnih) partnera, supruga bračnih/izvanbračnih/Žene ubijene od ostalih članova obitelji; – Ostala rodno-utemeljena ubojstva žena (najšira kategorija koja obuhvaća sve preostale ubijene žene – u ovim slučajevima se tek naknadnom analizom određuje da li konkretno ubojstvo ima i rodnu poveznicu).
Prema stajalištu Pravobraniteljice, policija, ali i sva druga nadležna tijela, trebaju primjenjivati posebne kriterije kod procjena rizika za žene u nasilničkim odnosima, posebice one odnose u kojima nasilje eskalira zbog odluke žene da napusti (nasilnog) partnera. Potrebno je s izrazitom pažnjom razmatrati širok spektar zakonskih mjera zaštite žena u takvim odnosima (rana prevencija), te, u konačnici, predlagati najstrože kazne za počinitelje kako bi se ovakve tragedije svele na minimum, odnosno u budućnosti u potpunosti izbjegle.
U svrhu unaprjeđenja pravosudnog i zakonodavnog okvira borbe protiv rodno uvjetovanog nasilja i femicida, Pravobraniteljica poziva nadležne institucije na maksimalni angažman u sprječavanju rodno utemeljenog nasilja te im upućuje sljedeće preporuke:
(1) Jačati međuresornu suradnju svih dionika, a posebno resornu suradnju između policije i državnog odvjetništva u slučajevima nasilja u obitelji i nasilja prema ženama.
(2) Uvesti sustavnu i redovnu edukaciju sudaca/tkinja i državnih odvjetnika/ca pri Pravosudnoj akademiji isključivo o progonu i kažnjavanju slučajeva rodno uvjetovanog nasilja.
(3) Nastaviti kontinuirane edukacije djelatnika/ca iz sustava policije i socijalne skrbi, a vezano uz primjenu Protokola o postupanju u slučaju nasilja u obitelji i ostalih propisa iz područja zaštite od nasilja u obitelji.
(4) Ustrojiti posebne odjele na sudovima i državnim odvjetništvima sa specijaliziranim sucima/tkinjama i državnim odvjetnicima/ama samo za obiteljsko nasilje, te posebne odjele pri policiji sa specijaliziranim policijskim kadrom za rodno utemeljeno i nasilje u obitelji.
(5) Ustrojiti državno tijelo sa stručnim i savjetodavnim kadrom, prvenstveno psihološke i socijalne struke, koje će se baviti ranom prevencijom nasilja, odnosno izoliranim slučajevima verbalnih konflikata ili tzv. „ravnopravnim konfliktima“ u fazi prije eskalacije nasilja i to bez uključivanja policije i suda – odnosno bez obveze da se svaki slučaj bilo kakvog konflikta u obitelji mora nužno prijavljivati policiji (obiteljski centri za podršku obiteljima u problemima).
(6) Investirati značajnija sredstva i razviti dugotrajnije i sveobuhvatnije programe obvezne resocijalizacije počinitelja nasilja (psihosocijalnog tretmana) kako bi se recidiv sveo na najmanju moguću mjeru.
(7) Osnažiti postojeće nacionalne preventivne mehanizme.
(8) Kažnjavati počinitelje propisanim zakonskim maksimumima, kako bi se poslala jasnija društvena poruka nulte tolerancije na ovu vrstu nasilja.
(9) Prilikom postupanja sa žrtvama nasilja u obitelji stručne osobe obavezne su primjenjivati senzibilni pristup te dosljedno primjenjivati sve odredbe Protokola o postupanju u slučaju nasilja u obitelji.
