PROTUZAKONIT “PROJEKT STOLJEĆA” GRADA CRIKVENICE
Tekst: dr. sc. Željko Smolčić
Foto: S. P./S. Ž.
Poštovani,
u privitku šaljem tekst o raznim manipulacijama koje se rade u Crikvenici vezano za plaže: projektiranje protivno prostornim planovima, dohrana zemljom, nasipavanje zemljom i građevnim otpadom, krađa materijal za dohranu i nasipavanje od RH… Općenito, problem sam poslao na tri saborska odbora a dva slučaja su kod pučke pravobraniteljice RH.
1. Izgradnja pet novih plaža
Grad Crikvenica namjerava nasipavati pet plaža, odnosno planira zahvate povećanja površine plaža s ciljem povećanja postojećeg prihvatnog kapaciteta. Plaže na kojima se predviđa nasipavanje su: Dramalj (503 m), Dramalj – Saponija (166.8 m),
Podvorska uz šetalište Vladimira Nazora (980 m), Jadranka – Selce (288 m) i Gradska plaža u Crikvenici (700 m). Ukupna duljina svih pet plaža iznosi 2637,80 m.
Projektant na četiri plaže je Alkar u sridu d.o.o., dok je Zelena infrastruktura d.o.o. projektant najkontroverznije Gradske plaže u Crikvenici.
2. Projekti dvije plaže su protivni prostornim planovima
Najzanimljivija činjenica kod projekata ovih pet plaža je da projekti dvije plaže nisu u skladu s prostornim planovima. Te dvije plaže su: Podvorska uz šetalište Vladimira Nazora (djelomično) i Gradska plaža u Crikvenici (potpuno). Ukupna duljina plaža koja nisu u skladu s prostornim planovima iznosi 1100 m, a što s obzirom na ukupnu duljinu pet plaža od 2637.8 m iznosi skoro 50%.
Razlog zašto su dvije plaže u suprotnosti s prostornim planovima leži u činjenici da se na te dvije plaže može raditi dohranjivanje (nema promjene obalne crte) dok nasipavanje (promjena obalne crte) nije predviđeno na tim plažama.
Prostorni plan uređenja grada Crikvenice člankom 213. predviđa područja za eventualno povećanje postojećeg kapaciteta plaža, a predviđena su na slijedećim potezima:
- Jadranovo – uvala Grabrova i južnije,
- Dramalj – uz Pazdehovu i južnije,
- Crikvenica / Selce – potez od Podvorske do plaže hotela “Jadranka”,
- Selce – područje Češke plaže.
Dakle, niti Gradska plaža u Crikvenici u cijelosti niti djelomično plaža Podvorska uz šetalište Vladimira Nazora nisu predviđeni člankom 213. Prostornog plana uređenje grada Crikvenice kao područja na kojima se predviđa eventualno povećanje postojećeg kapaciteta plaža.
Radi se o protuzakonitim zahvatima u prostoru budući da prema Zakonu o prostornom uređenju prostorni planovi imaju snagu i pravnu prirodu podzakonskog propisa.
3. Hidrodinamička valna analiza
Vrlo bitna stvar za održivu gradnju plaža predstavlja hidrodinamička valna analiza. Jedan od razloga zbog čega je potrebno raditi hidrodinamičku valnu analizu je dobivanje nove optimalne obalne crte sve s ciljem minimiziranja troškova održavanja (dohranjivanja). Kao primjer navodim Gradsku plažu u Crikvenici kod koje se planira raditi nasipavanje koje je u suprotnosti s prostornim planovima, ali je za predmetnu plažu kod izrade prvog idejnog rješenja projektant napravio hidrodinamičku valnu analizu. „Stručnjaci“ Grada Crikvenice tražili su od projektanta pomicanje obalne crte prema moru kako bi dobili dodatne plažne površine, ali projektant je odbio korigirati obalnu crtu prema zahtjevima Grada Crikvenice, ne želeći ići protiv rezultata numeričke analize. Grad Crikvenica tada kreće u izradu drugog idejnog rješenja kojim dodatno povećava plažne površine s dodatnim pomicanjem obalne crte. Pravilo je jednostavno kada neće jedan projektant hoće drugi projektant. Za drugo idejno rješenje nije napravljena hidrodinamička valna analiza.
4. Koncesija na Gradskoj plaži u Crikvenici
Kao što znamo zbog koncesije na Gradskoj plaži u Crikvenici vodi se sudski spor na Upravnom sudu u Rijeci oko odabira koncesionara. Predmetna plaža nema koncesionara već preko četiri godine a mišljenja sam da ga brzo neće ni dobiti. Trenutno stanje nazivam borbu PGŽ i Grada Crikvenice oko plijena, a to je koncesija na 20 godina na najatraktivnijoj lokaciji. Zašto mislim da predmetna plaža neće brzo dobiti koncesionara leži u činjenici da je idejno rješenje (nasipavanje) u suprotnosti s prostorno-planskom dokumentacijom (dohranjivanje). Trenutno prostora za pravno djelovanje nema jer nismo stranka u postupku, dakle moramo čekati izdavanje lokacijske dozvole koja se ne može izdati za zahvat u prostoru koji je u suprotnosti s prostornim planovima.
5. Nasipavanje plaže Grabrova u Jadranovu zemljom i uništavanje periski (ekocid)
Nasipavanje plaža samo po sebi ne predstavlja problem ako se radi prema zakonima i pri tome se koristi kameni materijal. Praksa u Hrvatskoj pokazala je da se pri nasipavanju tolerira korištenje zemlje, a bilo je i slučajeva korištenja građevnog otpada pri nasipavanju plaža. Jedan od predvodnika takvih aktivnosti, nakon Grada Makarske, je i Grad Crikvenica koji je pri nasipavanju plaže Grabrova u Jadranovu koristio kameni materijal s velikim udjelom zemlje a osim toga radilo se je i o građevnom otpadu (beton, armatura,…). Dodatno, korišteni materijal nije bio u skladu s glavnim projektom u pogledu granulometrijskog sastava materijala za nasipavanje. Iako je slučaj prijavljen DIRH-u oni su samo konstatirali da izvođač radova ima sve potrebne papire. DIRH nije vidio nikakav problem ni kod zatrpavanja staništa zakonom zaštićene školjke periske na plaži Grabrova u Jadranovu.
6. Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš (OPUO)
Iako je za četiri od pet plaža Grad Crikvenica napravio Elaborat zaštite okoliša, odnosno proveo je postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš (OPUO), to ne garantira da će se postupak nasipavanja projektiranih plaža provesti sukladno pravilima struke i zakonskim normama. Zašto bi netko (Grad Crikvenica) tko je radio nasipavanje plaže Grabrova u Jadranovu preko noći promijenio način izgradnje plaža.
7. Problem održavanja plaža u Crikvenici
Izgraditi plažu čak i nije neki veliki problem, ali nakon toga slijedi održavanje (dohranjivanje) plaža. Poznato je da Grad Crikvenica na godišnjoj razini za održavanja plaža potroši preko milijun kuna. Znamo i sami da nitko nije zadovoljan s održavanjem plaža. Gradska plaža u Crikvenici je zapuštena i teško da se više može zvati pješčana, grade se nekakve šahovske plaže, jednostavno ne postoji pojam prioritet i strategija.
8. Vađenje pijeska iz plićaka plaže Crni mol
Zanimljiv je slučaj vađenja pijeska bagerima iz plićaka plaže Crni mol, koji se kasnije koristi za dohranjivanje plaže. Najdrastičniji slučaj dogodio se je 2016. godine kada je u plićaku plaže Crni mol zbog vađenja pijeska nastala rupa od 200 cm. Čisto sumnjam da Grad Crikvenica ili tadašnji koncesionar imaju koncesiju za vađenje pijeska iz plićaka.
9. Dine na plaži Crni mo
Također, na plaži Crni mol svako proljeće pojavljuju se dine visoke nekoliko metara koje nastaju tako da bager skuplja po plaži pijesak i formira dine. Možda je to zbog toga da jugo ne povuče pijesak u mora, uvjeren sam da u Gradu Crikvenici znaju što rade, kao i uvijek.
10. Zabrana dohranjivanja zemljom
Zanimljivo je podsjetiti se i slučaja dohranjivanja Gradske plaže u Crikvenici iz 2020. godine, kada je Grad Crikvenica dohranjivao plažu oblutcima s dosta zemlje i mulja. Nakon prijave slučaja DIRH došlo je do zabrane dohranjivanja plaža s oblutcima s zemljom. Taj isti zabranjeni oblutak s zemljom i muljem jedan od visoko pozicioniranih „stručnjaka“ Grada Crikvenice komentirao je kao da je to „Najčišći oblutak na ovom svijetu”.
11. Nagodba DORH-Grad Crikvenica
Daljnjim inspekcijskim nadzorom DIRH slučaja dohranjivanja Gradske plaže u Crikvenici iz 2020. godine doznali smo da je materijal za dohranjivanje Grad Crikvenica ukrao od Republike Hrvatske. Slučaj je završio na DORH, a Grad Crikvenica odnosno gradonačelnik kao odgovorna osoba se je nagodio s DORH i morao je Grad Crikvenica platiti za ukradenih 2.200 m3 preko 44.000 kuna. Ukradeni materijal koristio se je ne samo za dohranjivanje plaže u Crikvenici nego i za nasipavanje plaže Grabrova u Jadranovu i izgradnju ceste u agrozoni.
12. Projekt Beachex
Višegodišnjim povećanjem broja turista događa se problem pomanjkanja prostora na plažama, ne samo u Crikvenici nego i u cijeloj Hrvatskoj. Kao rješenje provodi se povećanje tlocrtne površine plaža gradnjom (nasipavanjem) novih plaža, što je krivi pristup prema mišljenju stručnjaka projekta Beachex. Stručnjaci projekta Beachex predlažu koncept povećanja kapaciteta plaža koji predviđa mjere kojima se minimalno utječe na prirodnu ravnotežu te uključuje: proširenje plaže u zaleđe (terasiranje, pošumljavanje), izgradnju pješačkih šetnica duž plaža, izgradnju tzv. džepnih plaža koje osiguravaju prilaz moru, izgradnju manjih obalnih sunčališta (nasipavanjem, betonom).
13. Do kada ćemo ovako?
Struka projekta Beachex ima svoje mišljenje, ali koga zanima mišljenje stručnjaka, kada mi imamo svoje „stručnjake“. Mi ćemo i dalje slušati priče u stilu „Da li je metar peska simo ili je metar peska tamo“ i o „Mrijestilištu kitova“.
