POPLAVLJENA MAĐARSKA JE JASNO UPOZORENJE HRVATSKOJ
Tekst: Panopticum/Direktno
Foto: Index.hu
Posljednje fotografije rijeke Dunav snimljene u glavnom gradu susjedne Mađarske upozoravaju hrvatske službe na veliki oprez. Dunav je već dotaknuo zidine mađarskog Parlamenta a voda je već naveliko počela nadirati u postaje podzemne željeznice u Budimpešti.
Naime, veliku vodenu masu je nemoguće zaustaviti ili preokrenut tok vode. Hidrografski pokazatelji ukazuju kako nezaustavljivo rastu vodostaji rijeka u Hrvatskoj. Idućih dana očekuje se dolazak vodenog vala i rast vodostaja rijeka Mure, Drave i Dunava. Najveći udar vodenog vala mogao bi ugroziti velik dio Slavonije gdje se očekuju najveći vodostaji rijeka i to počevši od ponedjeljka, 23. rujna 2024. Dunav bi mogao biti iznimno visok i uz njega se trenutno koncentrira glavna obrana od poplava u RH.
Osim u Hrvatskoj poplave postaju sve češći i razorniji problem u Europi, posebno zbog nesvakidašnjih promjena vremena koje pridonose ekstremnim meteorološkim uvjetima bilo da se radi o visokim temperaturama, suši ili velikoj količini oborina. Prognostičari najavljuju daljnje probleme u istočnim dijelovima Europe ali i u susjednim zemljama Republike Hrvatske.
Povodom toga portal direktno.hr je analizirao postojeće stanje s nekoliko eksperata i zatražio njihovo mišljenje koje u kraćim crtama prenosimo u nastavku teksta.
“Iz sezone obrane od požara odmah ulazimo u sezonu obrane od poplave”, kazao je glavni ravnatelj DHMZ i klimatolog Ivan Gutter. Razorne poplave u Češkoj i prognoza daljnjih padalina uznemirili su dio Europe, a među njima je i Hrvatska.
Međutim, iz Hrvatskih voda tvrde putem medija kako trenutno nema razloga za strah, no činjenica je da kiše i dalje padaju i da su se dijelovi Europe suočili s poplavama kakvih nije bilo dugi niz godina.
Osim Guttera, ekspert za sigurnost, Pavle Kalinić otkriva koliko je Hrvatska spremna za poplave. Što se tiče Hrvatske vidjeli ste kako je to prošlo u Gunji. Kako se Hrvatske vode odnose prema izgradnji nasipa najbolji vam je pokazatelj da se svojevremeno i nasip koji nije bio građen po pravilima struke srušio pod pritiskom vode”, prokomentirao je Kalinić nasipe u Hrvatskoj.
“Nasipi koji su napravljeni u Zagrebu 1964. i 1965. godine i oteretni kanal Sava-Odra, nikad nisu dovršeni. To je trebalo biti dovršeno da se napravi Sava-Odra-Sava i da se izgrade četiri hidrocentrale i da se Zagreb trajno zaštiti od bilo kakve mogućnosti poplave”, objašnjava Kalinić koji je podsjetio na nedovršeni dio sustava obrane od poplave koji je dug 32 kilometra i koji višak vode prirodnim putem odvodi u retenciju Odransko polje. “Te četiri hidrocentrale davale bi praktički 25 posto potrebne električne energije koju Zagreb troši. Pitanje je na koji se način održavaju postojeći nasipi u Republici Hrvatskoj i zašto u posljednjih 30 godina ta priča nije završena izgradnjom onih nasipa koji su neophodni, može se vidjeti na primjeru grada Karlovca”, navodi Kalinić na napominje kako “Civilna zaštita u Republici Hrvatskoj ne postoji, a nekada je postajala u Zagrebu. Prije se to zvalo Državna uprava za zaštitu i spašavanje, a sad se zove Ravnateljstvo, ali su prilično nevidljivi”, naveo je Kalinić.
“Što se tiče poplava i požara možete vidjeti da sustav u Republici Hrvatskoj ne funkcionira. Od vrha do dna”, zaključio je za portal Direktno.hr Pavle Kalinić.
