OTPORNOST I ODRŽIVOST OTOČNIH ZAJEDNICA

Tekst: Panopticum

Foto: Anatomija otoka

Ovogodišnji 9. simpozij Anatomija otoka pod nazivom “Otoci i krize  – Otpornost i održivost otočnih zajednica”, održao se od 27. do 29. rujna 2021. na najudaljenijem nastanjenom hrvatskom otoku, Lastovu. Tema simpozija je bila nedvojbeno aktualna – otoci i krize, deinsularizacija i ugrožena otočnost. Naime, odvojene od kopna, otočne zajednice naučile su živjeti same, a rizici i krize oduvijek su bile sastavnicom otočne egzistencije. Uobličivši održivu otočnu ekonomiju ograničenih resursa, otočani su izgradili vlastite identitetske smjernice i konačno obrazovali svoje, osamljene ali bogate i posebne otočne svjetove koji su se znali nositi s krizama. Okruženost morem proizvela je pritom posebnosti koje nisolozi objedinjuju u pojmu otočnosti. Međutim, pandemija Covid-19 je u središte nisološkog interesa dovela još jednu temu.

DEINSULARIZACIJA

Otočnost, međutim, sve manje obilježava otoke, pogotovo one veće. Sve su bolje povezani, neki i premošteni, gotovo svi su uhvaćeni u infrastrukturne mreže, a s kopna dolaze novi otočani koji svoj kopneni identitet i način života ne mogu preko noći zamijeniti otočnim. Iako i dalje okruženi morem, hrvatski otoci sve više sliče kopnu, na djelu je deinsularizacija.

Pojava dokidanja insularnosti koja prijeti pretvaranju otoka u puke ekstenzije kopna, dobiva sve više prostora u otočnim studijama, posebice onima usmjerenim na otočnost i onima koje se kritički bave otočnom razvojnom politikom čiji nositelji otežane otočne uvjete života, rada i poslovanja smatraju „otočnim hendikepom“ i već desetljećima smišljaju mjere kako da ga uklone. Desetljećima izloženi razvojnim mjerama deinsularizacije, otočani su se odjednom našli pred protuepidemijskim mjerama koje zahtijevaju striktnu insularizaciju.

Znanstveno gledajući, dugoročna deinsularizacija nalažu multidisciplinarno promišljanje otočnih zajednica u svim njihovim praktičnim i konceptualnim ostvarenjima. Takav pristup vodi do otočnih posebnosti, ali ne zanemaruje umreženost otočnih svjetova u šire društvene, kulturne, političke, ekonomske i demografske procese koji nadilaze prostorna ograničenja otoka.

PRIKRIVENA POLITIKA RAZOTOČENJA

Simpozijem se proširila etimologija krize kao kratkotrajnog stanja prema označavanju trajne neizvjesnosti, a pitanja održivosti i otpornosti upotpunjena su razmjenom različitih iskustava. Između ostaloga, simpozij je pokušao nači odgovore na pitanja poput ovih koji slijede:

• Jesu li deinsularizacija i otočnost međusobno isključive?
• Da li otoci mogu biti dovoljno inovativni i samosvojni?
• Mogu li otoci odoljeti prikrivenoj politici razotočenja?

Iako se pitanja otočne gospodarske i društvene održivosti i otpornosti postavljaju već stoljećima otočani su uvijek uspijevali pronaći odgovore.

AKADEMSKA INSTITUCIONALIZACIJA

Međutim, otočne teme otvarala su i dodatna pitanja na završenom 9. simpoziju Anatomija otoka, i to kako slijedi:

• Otočna istraživanja u Hrvatskoj i moguća akademska institucionalizacija (usporedba s EU i ostalim međusveučilišnim inicijativama stvaranja nisološkoga znanja),
• Migracije i otoci – otok kao usputna stanica ili cilj migranata; digitalni nomadi; privremeno stanovništvo,
• Raznovrsnost identifikacijskih procesa – dinamika identifikacijskih procesa u lokalnim, translokalnim i virtualnim kontekstima; kreiranje i aktiviranje zajedništva otočana koji pripadaju različitim generacijama i imaju raznolika iskustva bivanja na otoku,
• Sraz tradicije i suvremenosti  – upravljanje otočnim razvojem u kontekstu strateških planova i lokalnih praksi,
• Krize u povijesnoj perspektivi – povijesna iskustva otočnih zajednica u teškim vremenima,
• Sezonalnost života na otocima – od otočnog života određenog sezonskim ritmovima prema turizmom određenoj sezonalnosti; turistički kapaciteti; napušteni stambeni i proizvodni objekti; prednosti i nedostatci turistifikacije u životu otočana; odnos povremeno korištenih i stalnih objekata,
• Deinsularizacija otočnih svjetova  – povezanost s kopnom; kopneni infrastrukturni sustavi na otocima; identitet novih otočana; kopneni modeli zdravstva i školstva na malim i velikim otocima; otočna ekonomija: samodostatnost vs. specijalizacija,
• Kriza otočnosti – problemi (ne)razumijevanja otočnosti u znanstvenim, literarnim i popularnim poimanjima; otočnost 21. stoljeća; reaktivna vs. proaktivna otočna razvojna politika; pametni otoci?,
• Otočni ekosustav u vremenima krize – zaštićena područja na otocima; posljedice klimatskih promjena; bioraznolikost i otočna poljoprivreda; upravljanje prirodnim resursima; naseljavanje alohtonih životinjskih vrsta.

POPIS SUDIONIKA

U  raspravi i na prezentaciji ovogodišnjeg rujanskog međunarodnog otočkog simpozija na Lastovu sudjelovali su stručnjaci svih razina. U nastavku teksta donosimo popis predavača i njihove teme:

• Branko Kolarić, Karmen Arnaut, Maja Miloš: Epidemiološke posebnosti otoka – prirodne karantene
• Ana Perinić Lewis, Petra Rajić Šikanjić: Smrt, sprovodi i tugovanje na hrvatskim otocima u vrijeme pandemije bolesti COVID-19
• Sonja Podgorelec, Sanja Klempić Bogadi, Josip Kumpes, Sanja Lazanin: Starenje u vlastitom domu na otoku tijekom pandemije bolesti COVID-19
• Ratimir Zimmermann: Prostorno planiranje na hrvatskim otocima – što se planira i kome služi
• Marijana Sumpor: Strateško planiranje održivog razvoja i otpornost otoka
• Majda Rubić: Osobita zaštita otoka prema članku 52. Ustava RH
• Jana Vukić, Ivana Katurić, Ariana Korlaet: Uloga i promjene lokalne zajednice te važnost sveobuhvatnog participativnog procesa u izradi planskih dokumenata hrvatskih otoka
• Jelena Zlatar Gamberožić: Održivost i otpornost jadranskih otoka – primjeri različitih smjerova turističkog razvoja
• Anica Čuka: Otočna temporalnost promatrana kroz prizmu promjena otočnog prometnog sustava
• Nenad Starc: Otočna razvojna politika u prostornoj i vremenskoj koliziji
• Sonja Podgorelec, Sanja Klempić Bogadi: Povratne migracije – Vremenske točke otoka i otočana
• Tomislav Oroz: Otočne zajednice pred izazovima krize – temporalni eskapizam i socijalno oblikovanje ‘otočnog vremena’
• Agnes Michelot: Mali otoci Francuske Polinezije pred izazovima klimatskih promjena – analiza temeljena na principu ekološke solidarnosti
• Olga Orlić i Nataša Bokan: Put prema održivosti – solidarne ekonomske prakse na hrvatskim otocima
• Marie-Ange Schellekens: Pristup EU-a otpornosti na klimatske promjene – Koje su prednosti otočnih zajednica?
• Inna Merkoulova: Otočni grad Svijažsk – između Lotmanove semiosfere i Lihačovljeve ekologije kulture
• Lidija Runko Luttenberger: Važnost otoka u obrazovanju za održivi razvoj
• Zrinka Ljubešić: Otok Lastovo – jedinstveni oceanografski fenomen
• Axel Luttenberger: Izazovi regulacije morskog otpada
• Stjepan Šterc: Sloboda u vremenu i prostoru – posebno otočno bogatstvo
• Josipa Slaviček: Percepcija otoka Hvara kao cjeline i osjećaj pripadnosti otoku
• Marina Blagaić Bergman: Energetska tranzicija na hrvatskim otocima – etnografija otočnih budućnosti
• Olga Orlić: Solidarne ekonomske prakse u prošlosti – Pastirsko društvo u Baški
• Mauro Pudu: Otoci moći – od arheološke prošlosti do otoka budućnosti
• Joško Ćaleta, Iva Niemčić: Od ideje do realizacije – Eviva nam kumpanija, poša nam je alavia! Uvooo! – etnografija Lastovskog poklada

KULTUROLOŠKI DODACI

U sklopu lastovskog simpozija održana je prezentacija knjige “The Notion of Near Islands – The Croatian Archipelago” u izdanju Rowman & Littlefield Publishing Group. Glavna tema knjige su hrvatski priobalni otoci, njihov položaj, arhipelazi koje oblikuju i razvojne posebnosti. Opća i posebna obilježja 1246 otoka hrvatskog arhipelaga polazišna su priča o pojedinim otocima, subarhipelazima i urboarhipelazima. Autorska poglavlja propituju i analiziraju identitet otočja iz različitih perspektiva.

Osim toga, posljednjeg dana simpozija u večernjim satima održana je i književna večer pod radnim naslovom “Pišući otoke” na kojoj su sudjelovali novinar Jurica Pavičić i književnik Senko Karuza.