OTOK KRK – PRIMJER SAMOODRŽIVOSTI
Tekst: B. Matejčić
Foto: V. Endre
Odgovor na pitanje kako je počela ekološka revolucija na otoku Krku, mogao bi početi s pričom o popu Miki. Nikola Radić rodio se u malome mjestu Kremenići pored Malinske na Krku i cijeloga života bio svećenik. Znan je kao pop Miko i voli da ga se tako zove jer u tome čuje i bodulsku tradiciju i ostavštinu glagoljaških popova. Uvijek mu je bilo važno da bude slobodan, a da bi bio slobodan, trebao bi biti neovisan. Što neovisniji o materijalnim dobrima, što neovisniji o novcu. Također, za njega je briga o samom sebi ili briga za društvo ujedno i briga o prirodi i okolišu. Već se desetljećima ranije počeo zanimati za teme ekologije, energetike, obnovljivih izvora energije. Prije nego što se umirovio u rodnim Kremenićima, a bilo je to sredinom 2000-ih, razmatrao je što će s nešto novca koji je imao. Nije mu bio potreban, a držao se načela da novac koji mu ne treba zapravo i nije njegov. Odlučio je da će uložiti u primjer zajednici kako se može biti što neovisniji, a time i slobodniji. Tako je iza kuće ugradio fotonaponske ćelije i počeo proizvoditi solarnu energiju. Bio je to prvi solarni sustav na Krku, s dvije vrste panela – od monokristala i od amorfnog silicija koji proizvode manje energije, ali bolje rade kad nije sunčano vrijeme. Isprva se električna energija priku[1]pljala u baterije, odakle bi se distribuirala u kućanstvo, no zbog istrošenih baterija odlučio je prijeći na mrežni sustav i danas ima više struje nego što je za njegovo kućanstvo potrebno. Ohrabrilo ga je i to što se od nekadašnjih 66 papira koji su bili potrebni za vlastiti fotonapon došlo do tri – vlasnički list, dokaz o legalnosti i ugovor s mrežom. Na “svoju” struju puni stari električni Matiz, koji mu je prijatelj inženjer konvertirao iz benzinca. Bilo je to prvo električno vozilo na otoku. Ne može se s njim juriti, a nije mu ni potrebno. Ionako bi radije vozio svoj električni bicikl, samo da nije već dobrano prešao osamdesetu. Izgradio je spremnike za kišnicu, jedan veći i jedan manji, ugradio filter za pročišćavanje vode koji radi na principu obrnute osmoze i daje mu vodu odlične kvalitete. U vrtu je zasađeno sve povrće i začini koji mu trebaju, tako da to uopće ne kupuje. Koke nose jaja.
INSPIRIRAO MODEL
One koje su mu bile višak, dao je susjedima. Ima masline od kojih dobiva dovoljno ulja za svoje potrebe, limune, smokve, bazgu i još ponešto. I, naravno, sustav za navodnjavanje vrta vodom iz vlastite cisterne. Treba li reći da gotovo sav svoj otpad pop Mika reciklira. Ta neovisnost ga oslobađa od svakodnevnih egzistencijalnih strahova koji mnogima s poskupljenjima, pogotovo grijanja ove zime, nisu strani. Strah da neće imati za režije, da neće imati za hranu. Volio bi pop Mika da je imao učiti od koga, možda neke pogreške ne bi radio, no i uloga onoga od koga se uči je važna. Dapače, reći će da i nije održiv samo zbog sebe, nego zbog toga da drugima pokaže kako se može drugačije. I to mu i uspijeva. Prije nego što su na krovove Stanice za tehnički pregled vozila na Krku i tvrtke najvećega građevinskog poduzeća na otoku postavili solarne elektrane na krovove svojih zgrada, došli su pogledati kako to funkcionira kod njega. Moglo bi se još toga nabrajati, no mnogi će sažeto reći da je inspirirao model energetski učinkovitog i nezavisnog otoka Krka.
JEDINSTVENI PRIMJER NA MEDITERANU
Otkako se provodi izbor za najbolji grad, koji zajednički provode portal Gradonačelnik.hr, agencija Ipsos i dnevne novine Jutarnji list, Krk je među rekorderima po broju nominacija i stalno je u vrhu po svim pokazateljima, a krajem prošle godine je treći put zaredom osvojio titulu najboljeg maloga grada za život u Hrvatskoj. Pripao mu je i naslov najpametnijeg maloga grada u Hrvatskoj, među ostalim i zbog digitaliziranosti gradske uprave, izdvajanja za obrazovanje te organiziranog skupljanja otpada. Također, Krk je među rijetkim gradovima u Hrvatskoj koji bilježe porast stanovnika. A čitav je otok na putu da postane prvi mediteranski otok srednje veličine koji će postupno ukinuti emisiju ugljika i postići energetsku samodostatnost. Iako je Krk dobro energetski povezan s kopnom i ima razvijenu energetsku infrastrukturu, radije se okrenuo proizvodnji energije iz obnovljivih izvora. Tako su sve otočke jedinice lokalne samouprave još 2012. godine potpisale Energetsku strategiju razvitka otoka Krka prema kojoj bi se taj cilj trebao ostvariti do 2030. godine. Kad je nedavno Reuters o tome objavio tekst, naveli su da bi Krk trebao biti primjer zelene tranzicije i energetske održivosti na Mediteranu. Na Krku je još 2005. godine pušten u rad cjeloviti sustav za zbrinjavanje otpada, prvi takav u Hrvatskoj, koji omogućuje najučinkovitije i za okoliš najbolje metode recikliranja, kompostiranja i tretiranja svake vrste otpada. Do tada se, kao i drugi otoci koji su pod velikim turistički opterećenjem, Krk gušio u otpadu. Kad su shvatili da dugoročno tako ne ide, udružilo se sedam otočkih općina i osnovalo tvrtku Ponikve d.o.o., koja upravlja otpadom, vodoopskrbom i otpadnim vodama. Njihovi kamioni za skupljanje otpada nose natpis Eko otok Krk – najčistiji dio Hrvatske. I Ponikve, treba li reći, imaju solarnu elektranu. Tvrtka godinama provodi i razne ekološke akcije, poput čišćenja krčkih plaža, a ove će se zime od plastike skupljene po plažama i iz mora izrađivati suveniri i uporabni predmeti zahvaljujući novom 3D printeru. A kvalitetni kompost koji se dobiva u Ponikvama od biootpada dijeli se građanima. Danas se na Krku odvaja oko 62 posto otpada, što je bitno iznad prosjeka u Hrvatskoj. Prema otpadnoj direktivi Europske unije, Hrvatska je do 2020. trebala ispuniti cilj recikliranja komunalnog otpada od 50%, a do 2030. godine 60%. Ekološka udruga Zelena akcija vjeruje da će Krk brzo postati prvi europski zero waste otok, za što bi trebalo doseći 70 posto odvojenog prikupljanja otpada te provođenje aktivnosti ponovne upotrebe, recikliranja i kompostiranja. Tvrtka Ponikve je usvojila međunarodnu Zero Waste strategiju te su izradili analizu sastava otpada na temelju koje je kreiran zero waste plan gospodarenja otpadom.
ZAJEDNIČKI USPJEH
Krk ima i prvu energetsku zadrugu u Hrvatskoj, osnovanu još 2012. godine. Pod njom će biti nekoliko većih komunalnih elektrana na obnovljive izvore energije – jedna se već gradi pored Baške – a tako proizvedena energija će opskrbljivati lokalno stanovništvo po bitno povoljnijim cijenama nego što su danas u Hrvatskoj, s tim da će suvlasnici biti jedinice lokalne samouprave, kao i građani koji ulože u energetsko postrojenje. Svake je godine sve više solarima pokrivenih krovova na Krku, no s komunalnim elektranama opskrbljivalo bi se puno više potrošača. Plan je proizvoditi 100 MW obnovljive energije podijeljeno na 60% sunčeve energije, 30% energije vjetra i 10% energije biomase. Tako bi se proizvodilo 150 GWh godišnje, što premašuje trenutačnu potrošnju na otoku, no pretpostavka je da će se potrebe povećavati kako bude sve više kopnenih i morskih prometala na električni pogon. Krk ih dočekuje pripremljen s brojnim elektropunionicama. Nije čudo da je prije dvije godine Tajništvo za čistu energiju EU otoka uvrstilo Krk među deset najboljih primjera dobre europske prakse energetske učinkovitosti i pametnih otoka. Uz Krk, tu su danski Samsø, prvi otok na svijetu koji je postao energetski neovisan, nizozemski Ameland, irski Aranski otoci, portugalski Azori, škotski Isle of Gigha, švedski Gotland, španjolska Menorca, talijanska Pantelleria i grčki Tilos.
Temelj krčkog uspjeha jest udruženost lokalnih politika i građana. Na Krku su šest općina i grad Krk, mijenjaju se stranke na vlasti, no strateški zajednički interesi se ne mijenjaju i na tome se surađuje. Odgovornost prema budućnosti otoka prihvatili su i otočki gospodarski subjekti, i mali iznajmljivači, i Turistička zajednica. Edukacija o potrebi odgovornog odnosa prema otpadu na Krku provodi se i u vrtićima i školama. Svi su složni oko zelene samodostatnosti. I sve što su postigli do sada postigli su kao zajednica. Kad popa Miku pitaju hoće li mu se isplatiti to što je uložio u energetsku samodostatnost s obzirom na njegove pozne godine, odgovara da se već isplatilo s obzirom na to koliko se njegovih otočana povelo za njegovim primjerom.
