MONITORING ČOVJEČJE RIBICE U JU NP KRKA POKAZAO STABILNOST NJENE POPULACIJE

Tekst: Panopticum

Foto: JU NP Krka

Prema legendi, nekoć se vjerovalo da u špiljama žive zmajevi i da su čovječje ribice njihova djeca. O čovječjim ribicama još uvijek se ne zna mnogo pa stoga i dalje, zbog svojih karakteristika, plijene pažnju znanstvenika, ali i šire javnosti.

Povodom toga, ali i u sklopu redovitog istraživanja i monitoringa špilja u Nacionalnom parku „Krka“, snimljen je edukativno-dokumentarni film o jednom od njihovih najpoznatijih, ali i najskrivenijih stanovnika – čovječjoj ribici. U potrazi za tim nesvakidašnjim stanovnikom podzemnog svijeta potrebno je zaroniti u mrak krških špilja i jama.

Upravo to su u hladnim vodama špiljskog sustava Miljacka I – V učinili snimatelji Mégane Chêne i Florian Launette, zatim speleolozi Petra Kovač Konrad i Marko Studen te biolog Dušan Jelić. Naime, složenost špilja i jama zahtijeva posebne tehnike i obučene timove speleologa, tako da se aktivnost speleologa u dubokim jamama i složenim špiljama može slobodno opisati kao vrsta podzemnog alpinizma. Snimanja u sustavu Miljacka I – V kao lokalitetu s najvećom populacijom čovječje ribice na području Nacionalnog parka „Krka“ bila su fokusirana na prikupljanje krupnih kadrova te vrste. Uz čovječju ribicu, u prvom jezeru obitava izuzetno bogata i raznolika ostala podzemna vodena fauna, pa su snimljeni i kadrovi rakušaca. Monitoring vrste na području NP “Krka” pokazao je da je njezina populacija zasad stabilna.

Podsjetimo, Proteus anguinus, jedini kralješnjak prilagođen životu u podzemlju, endem je i najveća podzemna vodena životinja dinarskog krša. Oči su joj potpuno zakržljale, skrivene pod kožom. Izduženo, sitno tijelo bijele je boje s blagim nijansama žute i ružičaste pa je, zbog sličnosti s ljudskom kožom, zbog toga i dobila ime čovječja ribica. Diše na tri načina: škrgama, plućima i kožom. Ima izvrstan njuh za pronalazak oskudne hrane. Živi do devedeset godina, a kao i ljudskoj vrsti, treba joj šesnaest do osamnaest godina da odraste. Na području NP „Krka“ čovječja ribica otkrivena je 1989. godine u špilji Miljacka II. Danas se zna da stalna populacija obitava u četirima speleološkim objektima na području JU NP „Krka“.

 

Ova web-stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se s time možete slagati, ali možete odbiti ako želite. Slažem se Opširnije...

Left Menu Icon