MENTALITET STADA

Tekst: O. Podnar

Foto: Psiha.hr

Zašto mnogi razmišljaju i postupaju manje inteligentno u grupi nego kad su nasamo? Što ih navodi da odbace razboritost i oportunistički prihvate ono što misle i rade drugi?

PRIPADNOST GRUPI ŠTITI, ALI I ZAGLUPLJUJE

Istraživanja pokazuju da ljudi koji se nađu u grupi slijede primjer većine ili najglasnijih članova. Pritisak grupe navodi njene pripadnike da prate određene trendove, kupuju određene proizvode i usluge, usvajaju nova uvjerenja pa čak i temeljito promijene pogled na svijet.

Psiholog s Harvarda, Solomon Asch, pokazao je pedesetih prošlog vijeka da ljudi često prihvaćaju poglede većine čak i ako su očito pogrešni i makar morali zanemariti ono što im osjetila govore. U istom desetljeću, Read Tuddenham s Kalifornijskog sveučilišta utvrdio je da studenti daju sulude odgovore na jednostavna pitanja ako su uvjereni da su drugi dali jednake sulude odgovore, primjerice da muška novorođenčad imaju očekivani životni vijek od 25 godina.

ILI SI ZA NAS ILI PROTIV NAS

Ljudska su bića evolucijski programirana za društveno povezivanje, dok osamljenici često pate od depresije ili anksioznosti. Prije razvoja civiliziranog društva s mehanizmima potpore goli je život pojedinca ovisio o zaštiti koju pruža njegovo “stado”. Pojedinac je i danas sigurniji kao član grupe, a i vrsta je otpornija na izumiranje ako su njeni pripadnici udruženi. No, opiranje odlukama grupe može biti opasno za buntovnog člana.

Pripadnik je to cjenjeniji što je njegovo ponašanje bliže ponašanju većine, dok onaj koji se izdvaja zastupanjem suprotnih stavova i postavljanjem nezgodnih pitanja riskira kaznu od gubitka dijela prava pa do izopćenja i nasilja. Grupa koja je usvojila taj sustav vrednovanja gleda na svijet u crno-bijeloj tehnici i poznaje samo dvije opcije: ili si za nas ili protiv nas.

GRUPA NIJE PUKI ZBROJ JEDINKI

Ponašanje grupe ne može se predvidjeti na temelju pojedinačnih osobina članova. Tko ima snažnu potrebu za pripadanjem i odobravanjem voljan je potisnuti svoj identitet da bi se dopao grupi i zaradio “člansku iskaznicu”. Što je grupa veća, ili što je njena ideologija opresivnija, to je identitet pojedinca slabije izražen. Grupa može uništavati imovinu i zlostavljati nedužne, iako nijedan član to ne bi učinio nasamo.

Grupno razmišljanje javlja se kada velik broj članova razvije iracionalne ili disfunkcionalne ideje i ponašanja. Utjecaj “stada” može biti toliko silan da razum kapitulira, a kritičko razmišljanje postaje gotovo nemoguće. Iza toga ne moraju stajati zle namjere. Dok neki vođe smišljeno usađuju članovima fanatizam i nasilje, u nekim grupama isti se obrasci javljaju zbog pogrešnog shvaćanja izvorno pozitivnih ideja.

Raspršena odgovornost jedan je od razloga zbog kojih se pripadnici grupe ponašaju slobodnije nego kad su nasamo. Tipičan član vjeruje da su njegovi postupci opravdaniji ako čini isto što i veći broj ljudi. Ujedno je spremniji počiniti protupravne radnje jer se manje boji kazne, procjenjujući da se “nitko neće usuditi krenuti protiv mase.”

Negativni utjecaji grupe očituju se u neočekivanim prilikama. Društveni pritisak prisutan na sastancima i u drugim grupnim situacijama uzrokuje pad umnih sposobnosti, otkrilo je nedavno istraživanje na medicinskom fakultetu Wake Forest u SAD-u. Sudionici su imali zadatak riješiti test inteligencije u zajedničkoj prostoriji, a istraživači su im najavili da će obznaniti rezultate pred svima (što je bila varka radi utvrđivanja efekta gubitka privatnosti).

ŽENE OSJETLJIVIJE NA GRUPNO OKRUŽENJE

Tijekom obavljanja zadatka neki su sudionici bili toliko zabrinuti za rezultat i dojam da su potrošili dio umne snage na pitanje društvenog statusa, umjesto da se u cijelosti posvete testu. Većina je sudionika ispala manje inteligentna na zajedničkom nego na prethodnom pojedinačnom testiranju, za čije im je rezultate rečeno da će ostati tajni. Žene su se pokazale osjetljivijima na grupno okruženje: 73 posto ih je postiglo lošije rezultate nego na pojedinačnom testu.

Tijekom rješavanja sudionicima je snimana moždana aktivnost tehnikom oslikavanja magnetskom rezonancijom. Snimke su pokazale da je u mozgovima osjetljivijih došlo do veće aktivnosti u regijama koje reguliraju anksioznost i emocije.

“Čak i vrlo blagi društveni signali mogu imati dramatičan učinak. Moguće je da društvo koje stavlja naglasak na natjecanje zaobilazi velik dio talentiranih ljudi jer oni ne dolaze do izražaja”, rekao je Kenneth Kishida, glavni autor istraživanja.

MASA JE MUDRIJA AKO SVATKO MISLI ZA SEBE

Ljudi koji grupno odlučuju o nečemu, često donose lošije odluke od onih koje bi donio svatko zasebno. Ako najpametniji član nije ujedno i najutjecajniji, mogao bi zaključiti da mu se iznošenje njegove ideje ne bi isplatilo, makar ona bila povoljna za grupu. Nasluti li da bi odudaranjem od prosjeka pretrpio štetu, vjerojatno će zatajiti ono što zna.

Dok konformizam čini grupu glupljom od pojedinačnih članova, grupa se pokazuje mudrijom od pojedinaca ako svaki član može iznijeti mišljenje anonimno i nezavisno od drugih. Kao u jokeru “pitajte publiku” na kvizu Tko želi biti milijunaš, odgovor koji dade većina prisutnih vjerojatno će biti točan. No, mudrost grupe bi nestala čim bi njeni pripadnici morali odgovarati javno ili bi imali uvid u odgovore ljudi oko sebe. Tada bi svačija potreba za sviđanjem i uklapanjem nadjačala sve ostale obzire.