MEĐUNARODNI DAN ZAŠTITE OD POSLJEDICA PRIRODNIH KATASTROFA
Tekst: Dr. Sc. Tihomir Marjanac
Foto: UNDRR
13. listopad je Međunarodni dan zaštite od posljedica prirodnih katastrofa (International Day for Disaster Risk Reduction, https://www.un.org/en/observances/disaster-reduction-day) kojem je cilj podići svijest javnosti o potrebi i mogućnostima za smanjenje ranjivosti uslijed prirodnih katastrofa; tsunamija, potresa, vulkanskih erupcija, poplava, klizišta, nevremena. Samo u 2021. godini u svijetu su se dogodile 423 prirodne katastrofe koje su prouzročile štete u iznosu od 252 milijarde američkih dolara. Od tog broja 44% bile su poplave. Rano upozorenje 24 sata uoči katastrofalne poplave može smanjiti štete za 30%, a broj žrtava još i više.
Ovo obilježavanje Dana zaštite od posljedica prirodnih katastrofa dolazi uoči obljetnice katastrofalne poplave u Zagrebu koja se dogodila 25.-26. listopada 1964. godine i uoči otvorenja izložbe u Muzeju Grada Zagreba 27. listopada 2022. pod nazivom “ZG POTRES. HALO 193” a koja je posvećena Zagrebačkom potresu čije posljedice građani Zagreba još uvijek trpe.
Prirodne katastrofe su nezaustavljve, često iznenadne, ali se njihovi učinci, materijalni gubitci i ljudske žrtve mogu i moraju smanjiti primjenom sustava ranog upozoravanja, pravodobnim pripremama, uvježbavanjem postupaka za spašavanje, podizanjem svijesti o izloženosti mogućoj budućoj prirodnoj katastrofi.
Da je netko prije 5-6 godina pitao stanovnike Zagreba koje se prirodne katastrofe boje, većina bi navela poplavu, jer se dogodila relativno nedavno pa još postoji u kolektivnom sjećanju, i zbog poplava koje su skoro svake godine pogađale neke dijelove Hrvatske. Potresa iz 1880. se više nitko ne sjeća, pa bi ga malo tko naveo kao jednu od ugroza kojih se pribojavamo. Na spomen potresa mnogi bi odmahnuli rukom uz izreku “neće za mog života”. No, potres se napokon dogodio i na vidjelo je izbila sva naša nepripremljenost i neorganiziranost. Žrtava je srećom bilo malo, ali su štete velike. No, Zagrebački potres iz 2020. bio je znatno slabiji od onoga iz 1880! Zato se treba pripremati i za goriji scenarij.
Međunarodni dan zaštite od posljedica prirodnih katastrofa trebao bi potaknuti sve sredine da se osvijeste i upoznaju kojim su katastrofama izloženi, i poduzmu zaštitne i samozaštitne mjere. Na koncu, prigodom prirodnih katastrofa pogođeno stanovništvo je prepušteno samo sebi barem 24 sata, dok ne stigne pomoć iz drugih gradova, i u tom vremenu treba spašavati ljudske živote s onim resursima koji su nam na raspolaganju. Što ih imamo više i što smo uvježbaniji, bit ćemo uspješniji.
