KIKLOP – NATUKNICE ZA ESEJ
Tekst: Nikola Šimić Tonin
Foto: Zg – Kult
Naslov Kiklop upućuje na jedno od civilizacijskih djela svjetske književnosti. Još u Homerovo doba pitanja o ratu i odrastanju u mudra čovjeka bila su aktualna. Bogovi su se naljutili i osudili Odiseja na lutanje. To njegovo lutanje nije ništa drugo nego put prema spoznajama vrijednosti svijeta, načinu preživljavanja i svojevrsnom egzistencijalnom opstanku. Postoji i smjer misli koji govori da možemo opstati samo lukavstvom i na neki način prevariti sudbinu. Ono što nas cijelo vrijeme prati je strah pred iskušenjima.
Melkior Tresić novinar i kazališni kritičar, razmišlja i teoretizira o mnogim pitanjima vezanim uz rat, umjetnost, poeziju, ljubav, ljudski napredak uopće. Život ne doživljava kao prostor za sreću već u stalnim propitivanjima pasivno reagira.
Vrijeme radnje djela je od jeseni 1940. i straha pred općom ratnom opasnošću i proljeća 1941., godine – objava rata. Prostor u kojem se sve zbiva su ulice, trgovi, kavane, stanovi u Zagrebu. Jedno od mjesta zanimljivih razmatranja glavnoga lika i drugih je vojarna i bolnica.
Melkior je opsjednut mislima o ženama (Enka i Viviana), on ih ne razumje i sve su svedene na tjelesnost. Za likove kakav je on kažemo antijunaci jer je nesiguran, zavidan, inertan i pasivan. Njegovo simuliranje ludila snažno podsjeća na Hamleta. Njegov način izgladnjivanja i pretvaranja tjela u kostur misaono podsjeća na Kafkinu Preobrazbu.
Kompozicija je fragmentarna i u dugu njegovih ranije napisanih djela-novela. Dominantan osjećaj i način izraza je parodija i ironija cjelokupne povijesti čovječanstva jer je roman prepun rugalačkih aluzija na mnoge elemente znanosti i umjetnosti. Postoje dva sloja, dva plana: realistički i simbolički. Kao što je brod s brodolomcima na otoku s kanibalima tako je i ovaj roman na groteskan način ispričao priče o osobama koje su u sustavu društvene zajednice i širega plana obična „čovjetina“.
Svijetom vladaju interesi moćnih. Pojedinci se ne pitaju ništa, oni se samo snalaze, traže svoj način preživljavanja i svojim malim velikim dušama, idejama i mislima obično budu pometeni kao Gregor, metlom života.
