JELENA JINDRA – NOVINARKA GODINE 2021.?
Tekst: Panopticum
Foto: HRT
Prema neslužbenim informacijama iz više izvora nagrada za novinarku godine 2021. kao i za najbolje novinarske radove u 2021. godini, pripasti će novinarki Jeleni Jindri, poznatijoj u javnosti kao egzekutorici prof. Gordane Buljan Flander, sada već bivše ravnateljice zagrebačke Poliklinike za zaštitu djece i mladih. Međutim, iz relativno dobro informiranih novinarskih krugova zasad nije poznato hoće li novinarka Jindra biti nominirana za prestižnu nagradu HND-a kao djelatnica HRT-a ili kao vanjska suradnica ultra lijevog internetskog portala H-Alter iz Zagreba.
PREJUDICIRANA SUDSKA ODLUKA
Podsjetimo, novinarka Jelena Jindra pristigla je u fokus domaće javnosti nizom tekstova o prof. Buljan Flander objavljenih na portalu H-Alter. Prijepori na relaciji Jindra – Buljan Flander su kulminirali odlukom zagrebačkog Općinskog građanskog suda (OGS) koju je donio sudac Andrija Krivak u spornom rješenju o privremenoj zabrani portalu H-Alter da objavljuje daljnje tekstove novinarke HRT-a. Naime, rješenje uvaženog suca s OGS-a u Zagrebu je utoliko sporno jer u svojoj prvoj točki obrazloženja privremene mjere govori o budućim tekstovima koji tek trebaju biti objavljeni a ne o onima koji su već do izdavanja sudskog rješenja bili publicirani. Dakle, sudac Krivak s OGS-a u Zagrebu je prejudicirao svoju odluku zabranivši iduća pisanja na portalu H-Alter neznajući pritom kako će izgledati budući tekstovi o prof. Buljan Flander. Da sudac Krivak nije napravio previd ili kojim slučajem prekršio interpretacijom obrazloženja pojedine zakonske odredbe, određivanje privremene mjere protiv portala H-Alter bilo bi osnovano.
MOTIV PISANJA
Naročito stoga, što nisu točni navodi, kako novinarke Jindre tako ni nakladnika portala H-Alter, da slučaj poput ovoga nije zabilježen u hrvatskom medijskom prostoru, budući je sudski zabranjena jedna od emisija “Latinice”, urednika i voditelja Denisa Latina. Naime, sporna Latinova emisija nije nikad objavljena i leži bunkerirana u arhivi HRT-a više od deset godina, o čemu je buduća laureatkinja novinarske nagrade kao stalna zaposlenica javnog medijskog servisa na Prisavlju itekako imala saznanja. Osim toga, upitnim se čini i motiv pisanja novinarke Jindra o temi zagrebačke Poliklinike budući je bila klijent Poliklinike za zaštitu djece i mladih zbog, navodno, visokokonfliktnog razvoda braka, što je dovodi u direktni sukob interesa u odnosu na Polikliniku, odnosno na ravnateljicu prof. Buljan Flander.
KODEKS ČASTI HND
Prema Kodeksu časti HND-a, čiju nagradu za 2021. godinu Jelena Jindra neslužbeno očekuje, novinar vlastiti sukob interesa mora priopćiti javnosti, što je u slučaju novinarke Jindra najvjerojatnoije prešućeno. Nadaje, suspektnim se čini i velika količina Jindrinih tekstova isporučenih portalu H-Alter, koji se jednostavnim rječnikom mogu okarakterizirati i kao prekomjerno granatiranje spram jedne osobe, što inače u sudskim postupcima često ima prevagu u korist tužitelja, i to posebno na okolnost kako je portal H-Alter u ovom konkretnom slučaju poslužio kao neformalno glasilo gradonačelničkog aktiviste i platforme “Možemo!” u funkciji političke eliminacije u institucijama koje se ne mogu preuzeti drugim putem. Naime, glavni urednik portala H-Alter Toni Gabrić, stranački je kolega aktualnog gradonačelnika Tomaševića što otvara pitanje nepristranog pisanja u cilju tzv. javnog interesa. Hipotetski gledano, posebno pitanje moglo bi se otvoriti o mogućem uplitanju određenih političkih struktura u poticanje na pisanje novinarke javne televizije, pokriveno još k tome novcem AEM-a.
NI BULJAN FLANDER NIJE ČASNA SESTRA
Ne ulazeći u pravni okvir sudskog postupka pri zagrebačkom OGS-u kao i u njegov mogući ishod u već započetom okršaju Jindre i Buljan Flander, te ne protežirajući niti jednu stranu u postupku, dužni smo napomenuti smo u neposrednom saznanju kako ni bivša ravnateljica Poliklinike za zaštitu djece i mladih u Zagrebu nije časna sestra. Naime, naša redakcija je u posjedu informacije o profesionalnoj ogluhi i nepostupanju u javnosti prilično uzdignute bivše ravnateljice zagrebačke Poliklinike u slučaju malodobnog djeteta iz Zagreba, čiji su razmjeri uništavanja osobnog integriteta i normalnog odrastanja u trenucima djetetove emocionalne i intelektualne nezrelosti nakon obiteljske drame aktualni i dandanas na način da je dijete ostalo s trajnim posljedicama s naznakama oštećene strukture ličnosti. Iz svega proizlazi pitanje tko će se konačno obračunati s raznim interesnim grupama unutar državnih i gradskih institucija, pred kojima često, kao što je javnost imala prilike vidjeti u mnogim primjerima širom Hrvatske, kao žrtve njihovih pogodovanja, kriminala i moguće korupcije s trgovanjem utjecajem uglavnom padaju oni najneviniji.
