EUROPSKI KLIMATSKI PAKT

Tekst: Panopticum

Foto: Greenpeace

U utorak, 29. lipnja 2021. godine održan je EU Climate Pact Day of Action na kojem je široj hrvatskoj javnosti predstavljen Europski klimatski pakt i načini na koje svatko može dati svoj doprinos borbi protiv klimatskih promjena koje uzrokuju ekstremne posljedice na okoliš. Pakt obuhvaća brojne aktivnosti za borbu protiv klimatskih primjena i zaštitu okoliša i ujedno poziva sve građane da sudjeluju u mjerama za zaštitu klime i izgradnji zelenije Europe.Inicijativu Europski klimatski pakt pokrenula je Europska komisija u 27 država članica EU, s ciljem osvještavanja o problemu klimatskih promjena i poticanja na zajedničko djelovanje. Za područje Hrvatske i Slovenije koordinator projekta je WWF Adria. Projekt će se provoditi tijekom 2021. i 2022. godine a obuhvaća teme kao što su mobilnost, održiva moda, održiva konzumacija i druge s ciljem osiguranja bolje budućnost planeta Zemlje.

CENTRALNI DOGAĐAJ U BRUXELLESU

Na paktu su sudjelovali dr. sc. Julije Domac, veleposlanik Europskog klimatskog pakta i savjetnik Predsjednika RH za energiju i klimu, zatim Dunja Mazzocco Drvar, ravnateljica Uprave za klimatske aktivnosti u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, Mirjana Matešić, ravnateljica Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj, Nataša Kalauz, glavna izvršna direktorica WWF Adrije i Nevena Rendeli, ambasadorica Europskog klimatskog pakta.

Na događanje u Hrvatskoj prethodio je centralni skup u Bruxellesu emitiran u 27 država članica EU-a koji je predvodio izvršni potpredsjednik Europske komisije Frans Timmermans, a okupio je donositelje odluka, stručnjake za javne politike, organizacije civilnog društva, javne institucije, udruge mladih i druge dionike. Razgovaralo se o snazi djelovanja protiv klimatskih promjena na razini pojedinaca, organizacija i Europske unije.

U MEDITERANU 55 SVJETSKOG PLASTIČNOG OTPADA

Na uvodnom predstavljanju Europskog klimatskog pakta, nove inicijative Europske komisije, stručnjaci su upozorili da je Sredozemno more i dalje najugroženije područje na svijetu kada je u pitanju plastični otpad, a sve je veći problem i “enormna potrošnja” vode u plastičnim bocama. Stručnjaci na panelu poručili su da se samo sinergijom javnog, privatnog i civilnog sektora može osigurati da se promjene zaista dogode te da svaki pojedinac može utjecati na smanjenje negativnog utjecaja na prirodu. Kao velike probleme s kojima se u ovom trenutku susreće Hrvatska kao sastavni dio Medirena istaknuta je neodrživost aktualnog modela turizma, odnosno devastacija i degradacija prostora u svrhu turizma, uz sveprisutnu korupciju u prostornom planiranju u okviru masovnog turizma.

Podsjetimo, ekolozi već godinama upozoravaju da je Mediteran najugroženije more na svijetu kada je riječ o plastičnom otpadu. Po izvještaju Svjetske organizacije za zaštitu prirode WWF-a, 55 posto svjetskog plastičnog otpada akumulirano je u Sredozemnom moru, a uz loše gospodarenje otpadom i masovni, stihijski turizam bez adekvatne infrastrukture, sve je veći problem i velika potrošnja plastične ambalaže, posebno flaširane vode.

POZIV NA BICIKLIRANJE I HODANJE

Osim toga, na događanju je javnosti predstavljena platforma Klimatskog pakta pod nazivom “Count us in” na kojoj svaki pojedinac može odabrati između 16 različitih obećanja i tako unošenjem promjene u svoj svakodnevni život pridonijeti borbi protiv klimatskih promjena. Naime, istraživanje “1.5 Degree Lifestyles” pokazuje da upravo inidividualni načini života čine više od 65 posto ukupnog svjetskog ugljičnog onečišćenja, a kada bi milijarda ljudi promijenila način na koji putuje i koristi energiju ili koju hranu jede, smanjila bi karbonski otisak za gotovo 1/5 potrebnog za spas našeg planeta. Tako su građani pozvani da se na platformi obvežu više hodati i biciklirati, jesti sezonsku hranu i manje mesa, smanjiti grijanje u svojem domu, popravljati stare stvari umjesto kupovati nove i na druge načine na koje žive i rade smanje svoj karbonski otisak.