BIOKOVO – IMOTSKA JEZERA: UNESCO GLOBAL GEOPARK

Objavljeno 02/01/2025

Tekst: V. Brčić/T. Korbar/I. Mišur/K. Protrka/H. Škrabić/S. Jakša/I. Ćapin/L. Kolovrat,/B. Jukić/R. Ozimec

Foto: Geopark Biokovo – Imotska jezera

Geopark definiramo kao područje s međunarodno prepoznatom geološkom baštinom, strategijom za održivi gospodarski razvoj i promociju spomenute baštine, a na dobrobit lokalne zajednice. Geoparkovi su danas dio globalne UNESCO mreže (UNESCO Global Geoparks, UGGp) čiji su glavni ciljevi zaštita, edukacija i održivi razvoj. Ovim programom nastoji se podići svijest o georaznolikosti i promovirati najbolje prakse zaštite, obrazovanja i održivog turizma. UGGp mreža pruža lokalnom stanovništvu osjećaj ponosa u svojoj regiji i jača identifikaciju s tim područjem te pokušava ponovno povezati ljudsko društvo na svim razinama s planetom kojeg svi nazivamo domom i njegovom 4,6 milijardi godina starom povijesti. UGGp nije zakonska oznaka i ne podrazumijeva ograničenja bilo kakve gospodarske aktivnosti unutar geoparka ako je ona u skladu s nacionalnim zakonodavstvom. Danas postoji 213 UGGp-ova u 48 država, a samo ove godine proglašeno je 18 novih, među kojima i UGGp Biokovo-Imotska jezera. UNESCO-vo Vijeće za geoparkove sastaje se jednom godišnje kako bi utvrdilo ispunjavaju li nove prijave potrebne standarde, a njihova se odluka prosljeđuje Izvršnom odboru UNESCO-a na službeno usvajanje. Spomenuto tijelo prihvatilo je nominaciju Geoparka Biokovo-Imotska jezera tijekom 8. sjednice organizirane 4. i 5. rujna 2023. godine u gradu Marrakesh (Maroko), a Izvršni odbor UNESCO-a službeno je 27. ožujka 2024. godine proglasio Geopark Biokovo-Imotska jezera UNESCO Svjetskim Geoparkom. Uz Papuk i Viški arhipelag, ovom odlukom je Geopark Biokovo-Imotska jezera postao treći UGGp u Republici Hrvatskoj.

Inicijativu za osnivanje geoparka pokrenuli su zajednički Javna ustanova „Park prirode Biokovo“, Turistička zajednica Imota i Grad Imotski, uz podršku Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja i Nacionalnog povjerenstva za svjetske geoparkove UNESCO-a. Jedan od glavnih načina poticanja ekonomije i održivog razvoja budućeg geoparka je razvijanje geoturizma kroz geološko, povijesno i kulturno nasljeđe. Geoparkovi svojim aktivnostima privlače veći broj posjetitelja i omogućuju pokretanje različitih proizvodnih i uslužnih djelatnosti koje doprinose socijalno-ekonomskom razvoju zajednice. Otvaranjem inovativnih obrta i novih radnih mjesta potiče se stvaranje novih izvora prihoda u sklopu geoturizma, osnažuje se lokalna zajednica, a istovremeno geološka, prirodna i kulturna baština područja ostaje zaštićena. Doprinos ovom proglašenju dao je i istraživački tim iz Hrvatskoga geološkog instituta (dr. sc. Vlatko Brčić, dr. sc. Tvrtko Korbar i dr. sc. Ivan Mišur) geološkim istraživanjima objedinjenima u publikaciji „GeoPark Imotska jezera”, ali i prethodnom dugogodišnjom suradnjom s PP Biokovo.

Područje Geoparka Biokovo-Imotska jezera dio je planinskog lanca Dinarida, sa svim poznatim krškim obilježjima prisutnima u svom najreprezentativnijem obliku. UGGp obuhvaća područje planine Biokovo koja je zbog svoje iznimne geomorfologije, ljepote krajobraza i velike biološke raznolikosti 1981. godine proglašena parkom prirode. Na Biokovu je otkriveno oko 450 speleoloških objekata, od kojih je detaljnije istraženo njih 200-tinjak, dok središnji plato karakterizira specifični poligonalni krš.

Većina površine šireg područja UGGp-a u geološkom smislu predstavlja ostatke središnjeg dijela nekadašnje Jadranske karbonatne platforme. Pojednostavljeno rečeno od starije jure (približno 175 mil. god.) pa sve do kraja krede (približno 66 mil. god.) u oceanu egzistira izolirani plitkomorski platformni prostor između tadašnje Gondvane na jugu i Euroazijskog kopna na sjeveru. Stijene nastale u spomenutom razdoblju su današnji vapnenci (rijetko i dolomiti) koji pokrivaju većinu UGGp-a, a debljina naslaga je i nekoliko kilometara. Afrički kontinent u svom kretanju prema sjeveru reducira i tektonski deformira cijeli prostor tadašnje Jadranske karbonatne platforme te nakon razdoblja krede, točnije u eocenu, nastaju naslage karbonatne rampe (foraminiferski vapnenci u donjem eocenu, približno 50 mil. god., i naslage fliša u gornjem eocenu, približno 35 mil. god.).

Istaknuti središnji greben Biokova oblikovan je u tektonski deformiranim mezozojskim i paleogenskim karbonatima te paleogenskim klastičnim naslagama duž jadranske obale koja je dijelom prekrivena i kvartarnim koluvijalnim naslagama i brečama. Imotska krajina se nalazi u zaleđu Biokova, a izgrađena je od krednih i paleogenskih naslaga prekrivenim mlađim klastičnim naslagama koje dominiraju u Imotskom polju. Crveno jezero je najdublje krško jezero u Europi, a među najdubljima na svijetu. Drugi biser UGGp-a, Modro jezero, jedno je od najljepših krških jezera u Hrvatskoj. U proljeće je jezero duboko gotovo 100 metara, ljeti je omiljeno kupalište, ali nije rijetkost da u ranu jesen jezero potpuno presuši. Modro i Crveno jezero zaštićeni su u kategoriji Spomenik prirode 1964. godine.

Na području UGGp Biokovo-Imotska jezera nalazi se čak 10 područja Ekološke mreže RH (Natura 2000), od kojih je jedno područje u okviru Nacionalne zaštite zaštićeno kao Park prirode, dva kao Geomorfološki spomenik prirode te jedno kao Značajni krajobraz. Uz brojne endeme, posebno se ističe geofauna, fauna krškog podzemlja, koja uz brojne glacijalne, obuhvaća i paleogene, pa čak i starije reliktne vrste. Trenutno je poznato preko 250 vrsta iz 28 viših taksonomskih kategorija, od čega oko 110 pravih špiljskih vrsta, troglobionata i stigobionata. Čak 40 vrsta ima tipsko nalazište (locus typicus) na području UGGp-a, a još je barem toliko novih vrsta znanstveno neopisano.