BARCELONA

Objavljeno 05/03/2016

Tekst: Šiško Španiček

Foto: www.meetup.com

Ponekad se zapitam koliko je stanovnika Hrvatske države barem jednom boravilo u Barceloni? Odgovor bi na to pitanje vjerujem mnoge iznenadio. I to u pozitivnom smislu. Naime, poprilično sam siguran da je Barcelona europski grad koji je većina od hrvatskih putnika ili onih koji putuju kao hrvatski turisti posjetila. Ili je u najmanju ruku visoko na popisu gradova koji bi željeli posjetiti.
Prije tridesetak godina krajem, (neki će nostalgično reći zlatnih) osamdesetih godina prošlog stoljeća započela je velika promocija sjevernog dijela španjolske (danas će mnogi naknadno politički osviješteni reći katalonske) obale poznatije pod imenom Costa Brava (divlja obala) s tada otkrivenim centrom LLoret de Mar-om koji je vrlo brzo postao mekom odlazaka mahom maturalnih i apsolventskih grupa na putovanja kojim su se završavala određena razdoblja školovanja ili života. Sedamdeset kilometara udaljena Barcelona postala je time prvi veliki grad s kojim su generacije učenika i studenata imale doticaj u Španjolskoj. Nešto kasnije u devedesetima, a pogotovo nakon prijelaza u 21.st. razvitkom kongresnog turizma kao i onog zrakoplovnog, mnogi su naši građani imali prilike posjetiti ovaj grad na obali sredozemnog mora. Vrlo brzo je po staroj latinskoj sentenci „fama volat“ Barcelona postala opcijom „vidjeti pod obavezno“ zapisanom u mnoge itinerere današnjih putnika. Iako službene statistike koje govore o skoro 8 milijuna turista godišnje koji posjete Barcelonu one su sigurno osjetno veće jer danas u ovo vrijeme visoke informatizacije boravka svi posjeti naime ne mogu biti zabilježeni (primjerice jednodnevni iz obližnjih ljetovališta) već se računaju oni koji se provode kroz organizirani smještaj, dakle prijavom u hotelima, hostelima ili privatnom smještaju.

Od brda Tibidabo do Barcelonete

Zemljopisno gledano Barcelona od svog postanka kao niti u budućnosti neće doživjeti veće promjene i grad će ostati omeđen između rijeka El Llobregat i Besos te brda Monjuic i Tibidabo. No, promjene unutar te jezgre bile su i jesu slojevite i svaka nova, dokaz je da su gradske strukture u službi promišljanja o kvaliteti života stanovnika i posjetitelja.
Barcelona je jedan od svjetski poznatih gradova koji je sjajno razmišljao još od sredine 19.st. kada je tadašnji urbanist Ildefonso Cerdá zamislio i proveo razvoj jezgre grada kroz načelo ulica koje se sijeku pod pravim kutovima, a li rubovi zgrada su „odrezani“ pod tupim kutovima kako bi se dobila prostornost poput malih trgova. Takva vrst pravilne mreže ulica danas olakšava promet preko 2 milijuna vozila koji svakodnevno prometuju ulicama grada jer su one organizirane uglavnom kao jednosmjerne, a samo je avenija Diagonal „umetnuta“ i koja prolazi od zapada prema istoku i kojoj samo ime govori kako je zamišljena provesti okosnicu na koju je mreža ulica pravilno ovješena. Pred desetak je godina avenija produžena do mora prema zapadu i tim dijelom počevši od Nouvellove zgrade Torre Agbar šarenog, nebodera (zbog prozora koji ovisno o kutu pada sunčevih zraka na njih mijenjaju boje) dominiraju zgrade izgrađene od betona, metala i stakla.
Onaj stariji, središnji dio od obeliska na Passeo de Gracia do izlaska iz grada na istoku kroz sveučilišnu zonu je primjer pravilne, široke avenije na kojima je obveza imati svoj ured ili trgovinu ako prodajete bankarske, osiguravateljske usluge ili ako prodajete ekskluzivnu marku automobila.
Barcelona je grad smješten na obali Sredozemnog mora i logično je bilo dio infrastrukture preostale od Olimpijade 1992. prenamijeniti kako bi se izgradila gradska plaža koja se pak naslanja na dio grada zvanog Barceloneta, nekad stare gradske ribarske luke, a danas mjesta gdje još uvijek možete pronaći odličan lokalni obrok u restoranu na čijim su stolovima rasprostrti crvenobijeli karirani stolnjaci. Na Barcelonetu se naslanja veliki akvarij kao i polivalentni centar Mare Magnum. Prije no što prema centru nastavite glavnim gradskim korzom Ramblom (kojom godišnje prođe i do 70 milijuna ljudi) a želite vidjeti Barcelonu iz ptičje perspektive možete se uspeti na spomenik Kristoforu Kolumbu. Ukoliko vam se pak šetnja kroz gužvu Ramble čini neprihvatljivom, ugodno je u istom smjeru kroz splet uličica Gotičke četvrti (jer su nastajale u 13. i14.st) u čijim ćete više ili manje skrivenim kutcima naći veće ili manje trgove , uže ili šire ulice i mnogo razloga za vratiti se. Taj dio grada nukleus je grada i ostaje uvijek isti, kao i Katedrala i vrlo vjerojatno najljepša gradska crkva Santa Maria del Mar te Plaça Real ili Picassov muzej.

Tržnica La Boqueria i Passeo de Gracia

Ukoliko se pak odlučite za šetnju Ramblom (pripazite na uvijek dežurne džepare, kao primjerice i u metrou) nemojte propustiti posjet glavnoj gradskoj tržnici la Boqueria koja je nažalost zbog prevelikog interesa turista izgubila onu draž klasične tržnice koja se mogla doživjeti još prije dvadesetak godina. Danas je ponuda na njoj primjerena zahtjevima ljudi koji na njoj neće kupiti ribu, povrće ili meso za pripremu ručka već će zgrabiti šaku arašida ili čašu cijeđenog soka ili voća i proći dalje u razgled. No, restorani koji se nalaze na ili oko tržnice su još uvijek u pokušaju održavanja autohtonosti zbog velikog broja lokalnih prodavača, pa ukoliko se uspijete smjestiti u nekom od njih zajamčen vam je dobar provod uz kvalitetnu hranu i prihvatljive cijene. Na kraju Ramble nalazi se poznata crpka za vodu Font de Canalets. Kažu da se u Barcelonu vraćaju svi koji ondje popiju vodu. Ako propustite tu priliku druga je rezervna opcija fontana u klaustru katedrale. Učinak bi trebao biti identičan.
Centrom se grada smatra Placa Catalunya gradski trg na kojem Rambla završava, da bi se s druge strane trga nastavila najraskošnija gradska avenija Passeo de Gracia čije su pločnike zauzeli dućani poznatih svjetskih proizvođača, uglavnom odjeće i obuće. U ulici se nalaze i dvije palače koje je sagradio najpoznatiji barcelonski arhitekt Antonio Gaudi prema narudžbi za bogate obitelji Milá i Batllò. Uz Gaudija se veže i najpoznatija građevina u Barceloni, Sagrada Familia još uvijek nedovršena crkva koja se gradi dulje od 130 godina, što je vrlo dug rok gradnje naspram primjerice Katedrale koja se u Barceloni izgradila za 150 godina u 13.st. No, no kada se uzme u obzir da je Gaudi imao običaj graditi crkvu „iz glave“ prema nacrtima koje je sastavljao netom nakon što bi prosanjao neki od svojih alegorijskih snova, i da nažalost nije ostavio konkretne nacrte nakon svoje smrti od posljedica prometne nesreće, to zapravo niti ne čudi. Dovršetak crkve koja se navodno gradi iz donacija predviđa se kroz nekih 15-tak godina, no kako je prvotni cilj bio izgradnja do olimpijskih igara, taj rok treba uzeti s vrlo velikom upitnikom.
Primjeri izgradnje objekata za Olimpijadu 1992. koji su ostali nakon nje uklopili su se u gradske okvire i donijeli su revitalizaciju prije svega brda Monjuic na kojem je sagrađena sportska dvorana Sant Jordi japanskih arhitekata Isozakija i Kawaguchija (Hrvatska košarkaška reprezentacija srebro je osvojila u manjoj dvorani u Badaloni sagrađenoj na mjestu nekadašnjeg kaninodroma ), zatim olimpijski stadion koji dominira brdom Monjuic gdje se valja uspeti jer se sa tzv. Gradonačelnikova vidikovca najbolje vidi Barcelona, kako ona morska tako i ona urbana.
Na Monjuicu se možete zadržati cijeli dan jer će svatko pronaći interes, od onih najmanjih u lokalnom zabavnom parku, do onih sklonijih umjetnosti koji će posjetiti muzej Joana Miròa, pa do onih koji će se odlučiti posjetiti Pueblo Espanol kao repliku stilova gradnje u Španjolskoj kroz stoljeća stvaranja španjolske države.
Prijevoz je u Barceloni jednostavan i relativno jeftin od lokalnog sustava podzemne željeznice preko lokalnih buseva i tramvaja do prepoznatljivih i ne preskupih taxija. Sve se pomalo neočekivano događa vrlo brzo jer Katalonija nije dio Španjolske za koji se uvriježeno misli kako se stvari događaju čak i za naše uvjete presporo. Takav ritam naravno stoji i živaca, stresa, ali i novaca. Klasične poslijepodnevne sieste ovdje su praktično nepoznata činjenica. Blizina obližnjih plaža ljeti, ali i skijaških centara primjerice u 3 sata vožnje udaljenoj Andori ostavljaju dovoljno prostora za osobni odmor i rekreaciju.

Camp Nou se proširuje

Za one koji više cijene rekreaciju i brigu o vlastitom tijelu kao brigu o vlastitom duhu posjećujući utakmice ovdje se nalazi sportsko društvo Barcelona, bezuvjetna katalonska ljubav i kako bi Katalonci naveli „mes que un club“ (više od jednog kluba). Camp Nou je najveći stadion u Evropi i usprkos veličini postoje planovi za njegovo proširenje jer trenutni kapacitet od stotinjak tisuća gledatelja ne zadovoljava potražnju za ulaznicama za utakmice nogometnog kluba. Dodatni izvor prihoda je muzej u sklopu tog istog stadiona gdje u sklopu posjeta možete obići skoro sve dijelove stadiona. Katalonci su i inače vrlo sportska nacija, toliko igrališta namijenjenih rekreaciji djece i građana vidi se na malo kojem kutku svijeta. No, nogometaši, košarkaši ili rukometaši Barcelone posebna su priča i to kroz desetljeća kojima svjedočimo do današnjih dana.
Osim vrlo lijepog i uređenog grada, kao i sportskih uspjeha, bogati i izdašni ugovori su glavni mamac za najpoznatije svjetske zvijezde koje ne odbijaju poziv iz sportskog društva Barcelona.
S druge strane oni manje zainteresirani za sport pronaći će svoj interes i zabavu u nekoliko muzeja od Picassovog i onog Joana Miroa do primjerice Nacionalnog muzeja katalonske umjetnosti koji je inače sjajno pozicioniran na padinama Monjuica, a iznad promenade koja vodi do Placa Espana na kojoj dominira trostrani spomenik španjolskim vodama odnosno slivovima (Atlanski, Kantabrijski i Sredozemni) na platou između muzeja i Trga nalaze se fontane izgrađene 1929. za drugu svjetsku izložbu održanu u Barceloni, čiji večernji program u kojem isprepleteni glazba, zvuk i boje čine melem na dušu i noge nakon napornog i zahtjevnog dana u gradu.
Zahvaljujuću izuzetno dobroj povezanosti s ostatkom Europe kao i privlačnom , pomno izgrađivanom imiđu, ali i kvaliteti ponude, Barcelona je grad koji će vam osigurati ispunjenje vaših želje za dobrim boravkom, te ćete vrlo brzo postati ovisni o redovitim posjetima. Iako niste popili vodu iz fontana.