AKTIVIZAM VS. PROFESIONALIZAM
Tekst: S. Kapetanović
Foto: Narod
U čemu je razlika između aktivista i profesionalca? Oba teže postizanju istih ciljeva. I aktivist i profesionalac su predani svojim zadacima, ali u ostvarivanju ciljeva njihov se put jako razlikuje.
AKTIVIST
Aktivist je posve predan ostvarivanju cilja i spreman je uložiti maksimalni osobni napor i žrtvu da to postigne. Propise i zakone često doživljava kao smetnju na tom putu. Smatra da je istina samo na njegovoj strani i da ostvarivanje njegovog cilja opravdava uložena i korištena sredstva. Smatra da su kolateralne žrtve neizbježne i prihvatljive jer je cilj toliko plemenit da mu ništa ne smije stati na put. Sjetimo se samo djelovanja aktivističkih grupa koje se protivi kitolovu, pri čemu je bilo i poginulih. Moglo bi se pronaći još takvih primjera, a zajednička im je karakteristika radikalizam u ostvarivanju zacrtanih ciljeva. Aktivist nije podložan nikakvom sustavu kontrole, niti ju prihvaća. Aktivist rado komunicira s javnošću i neformalnim pristupom privlači medijsku pozornost. On smatra da za svoj rad ne mora biti plaćen, a to očekuje i od svojih suradnika.
PROFESIONALAC
Profesionalac se trudi da svoje profesionalne ciljeve postigne legalnim putem i brine se o poštivanju propisa i zakona, jer je legalist. Ne poduzima nikakve akcije samostalno nego planirane zadaće dijeli sa stručnim suradnicima, jer ne želi u očima javnosti ispasti autokrat. Nastoji da se u ostvarivanju ciljeva ne pojave kolateralne žrtve, i da nikakve nisu prihvatljive. Zakone i propise doživljava kao okosnicu za svoje djelovanje i podložan je društvenoj kontroli. Profesionalac u ophođenju s javnošću redovito izražava suzdržanost, a nerijetko zbog formalističkog pristupa i stručnog riječnika gubi medijsku pozornost. Profesionalac smatra da za svoj rad mora biti pravedno plaćen i spreman je platiti rad suradnika, jer smatra da svaki rad mora biti adekvatno plaćen.
KRATKOTRAJNO LIDERSTVO
Tko je bolji vođa? Aktivist obično ima veću karizmu od profesionalaca, pa se često pojavi kao vođa. Međutim, u toj se ulozi često ne snalazi dobro, jer mu je prirodnije biti u opoziciji. Na poziciji vođe aktivist očekuje od svih suradnika i podređenih istu razinu predanosti zadatku, i zbog toga se često razočara, pa njegovo liderstvo ne traje dugo. Aktivist u svojoj predanosti ostvarivanju zadanog cilja ponekad postaje autokrat i sukobljava se sa suradnicima koji, kao niti on sam, ne prihvaćaju tuđi autoritet. S pozicije vođe, lidera, aktivist je sklon uzimanju vlasti ‘u svoje ruke’. Zaslijepljenost ‘apostolskim’ shvaćanjem dužnosti i predanosti cilju često vodi u tragediju koja diskvalificira sve plemenite ciljeve kojima stremi aktivizam.
MOST NE GRADI AKTIVIST NEGO STRUČNOST PROFESIONALCA
Profesionalac je u ulozi vođe organiziran. Ipak, liderstvo mu nije omiljeno, pa se rijetko nudi za vođu masa. Često se smatra tehnokratom, što u društvu nije omiljeno jer mu nedostaje karizme i populizma. U svojem djelovanju profesionalac ponekad djeluje komplicirano, što javnost doživljava kao potkupljivost. Ne teži brzom nego kvalitetnom rješavanju problema, što mnogi doživljavaju kao zavlačenje i otezanje.
U prilici kad se javnost izjašnjava kome će ukazati povjerenje, vrlo često je prevaga na strani aktivista, iako bi profesionalac ponudio kvalitetnija rješenja. Javnosti se aktivist prikazuje bližim i dostupnijim. Međutim, povijest nas uči da recimo most ne gradi aktivistički zanos nego profesionalna stručnost i marljivost za javnost dosadnih i neprivlačnih, nerijetko samozatajnih profesionalaca.