PRVE ZABILJEŽBE POMORA PERISKI U JADRANU
Tekst: DIM/Panopticum
Foto: www.izor.hr
2016. godine zabilježen je prvi masovan pomor jedinki periske u Mediteranu na istočnoj obali Španjolske. Parazit koje je zaslužan za taj događaj je novoopisana vrsta Haplosporidium pinnae. Prema izvješću Međunarodne unije za zaštitu prirode i prirodnih resursa (IUCN) iz ožujka 2019. godine, masovni pomori su zabilježeni i potvrđeni u Francuskoj, Italiji, Turskoj, Grčkoj i Albaniji. Stopa mortaliteta na većini lokacija prelazi 99% te još uvijek nije poznat uzrok i obujam pomora periski u Mediteranu.
Nakon mediteranskih zemalja na red je došao i Jadran. Prva istraživanja rađena su u Parku prirode Telašćica na Dugom otoku, gdje u jesen 2018. i zimu 2019. nije zabilježena pojava masovnog pomora periski. Istraživanja su nastavljena na Elafitskim otocima u akvatoriju Dubrovnika. Tamo je zabilježena prva pojava masovnog pomora u Jadranu. Istraživanja na Jadranu je provela Društvo istraživača mora 20000 milja iz Zadra.
Na tim područjima i na otocima Koločep, Lopud, Jakljan i Šipan provedene su istraživačke aktivnosti u prostranjenosti populacija periske. Najznačajnije i najgušće populacije (više od 30 komada na 100m2) zabilježene su u uvali Donje Čelo na otoku Koločep, te uvali Suđurađ i uvali Luka na otoku Šipanu. Nažalost, u sve tri uvale zabilježena je visoka stopa mortaliteta, između 64 i 74 posto. Na ostalim istraženim područjima gustoća populacije je bila vrlo niska. U ove tri uvale zabilježeno je više od 650 jedinki od kojih je oko 450 bilo mrtvih.
Periska je endemski i najveći školjkaš Mediterana te može narasti do 120 cm u visinu. Rasprostranjena je u čitavom Jadranu na sedimentnom dnu plitkih priobalnih područja, a mnogi je poznaju pod različitim imenima: lostura, loščura, palastura. Štiti je Zakon o zaštiti prirode, te se nalazi na Prilogu 1. Pravilnika o strogo zaštićenim vrstama. Ovaj školjkaš podliježe strogoj zaštiti prema Direktivi o staništima EU te se smatra ugroženom vrstom prema protokolima Barcelonske konvencije. Ekološka uloga ove vrste je od iznimne važnosti zbog toga što filtrira i zadržava velike količine organske tvari iz suspendiranog detritusa što doprinosi povećanju prozirnosti morske vode. Uz to, pruža brojnim algama, spužvama, mnogočetinašima, mahovnjacima i ostalim beskralješnjacima tvrdu podlogu za kolonizaciju u područjima mekog morskog dna.
