HR PRAVOSUĐE MEĐU NAJGORIM U EU

Tekst: B. D.

Foto: Vlada RH

Hrvatska se nalazi među najlošije ocijenjenim državama po neovisnosti, učinkovitosti i percepciji neovisnosti pravosuđa u izvješću o stanju pravosuđa u EU-u kojeg je u petak, 26. travnja 2019. godine objavila Europska komisija. Naime,  kako pokazuje pregled stanja u pravosuđu u članicama EU-a, č ak 76 posto građana daje s tim u vezi lošu ocjenu, iako ima i nekih poboljšanja u pogledu trajanja postupaka i smanjenja broja zaostalih sudskih predmeta. EU komisija je u svojoj službenoj objavi  pregleda stanja u području pravosuđa u EU-u za 2019. godinu  prikazala i usporedila pokazatelje neovisnosti, kvalitete i učinkovitosti pravosudnih sustava država članica. Cilj izvješća je promicanja kvalitete, neovisnosti i učinkovitosti pravosudnih sustava u Europskoj uniji.

UPLITANJE POLITIKE U PRAVOSUĐE

Kao glavni razlog za nepovjerenje u neovisnost pravosuđa navedeno je uplitanje ili pritisak vlade ili političara sa 68 posto slučajeva, na drugom je mjestu miješanje ili pritisak koji dolaze iz ekonomskih ili drugih specifičnih interesa sa 62 posto, a 49 posto ankteriranih ih smatra da je za to odgovorna činjenica što status i pozicija sudaca ne jamči dovoljno njihovu neovisnost.

Kako navodi povjerenica za pravosuđe EU, Vera Jourova, pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2019. izlazi u vrijeme velikih pritisaka na vladavinu prava u nekim dijelovima Europe. Analizom izvješća vidljivo je da je u nekim zemljama EU došlo do poboljšanja u pravosuđu dok, nažalost, u drugima su vidljivi negativni trendovi, gdje i dalje previše građana EU-a svoje pravosudne sustave ne smatra neovisnima i s dugim čekanjem na izvršavanje pravde.

ODLIKAŠI U EU

Najviše povjerenja u svoje sudove imaju Danci, 47 posto ih daje ocjenu prilično dobar, a 40 posto ocjenu dobar, dok ocjenu vrlo loše dalo samo jedan posto, a prilično loše 5 posto. Iza Danske po uspješnosti su Finska, Austrija, Švedska, Irska, Njemačka, Nizozemska.

HR PRVA PO BROJU SUDACA

Broj zaostalih građanskih, trgovačkih, upravnih i ostalih predmeta u Hrvatskoj smanjen je za 30 posto od 2010. godine. Prema podacima Komisije, broj zaostalih predmeta 2010. bio je 10,2 na 100 stanovnika, a 2017. godine 7,2 na 100 stanovnika.
Za rješavanje predmeta u prvostupanjskom postupku u građanskim, trgovačkim, upravnim i drugim predmetima Hrvatskoj je 2017. godine prosječno trebalo 114 dana, a 2010. godine 133 dana. Tu najgore stoji Cipar, gdje je 2017. za rješavanje trebalo čak 1118 dana, zatim Italija s 399 dana, Malta s 331 danom. Ti postupci najkraće traju u Danskoj s 22 dana, zatim u Španjolskoj s 24 dana i Litvi gdje traju 44 dana.
Hrvatska je na prvom mjestu po broju sudaca. Na 100 tisuća stanovnika Hrvatska je 2017. godine imala 43,2 suca, a 2010. godine 42,8 sudaca. Slijedi Slovenija s 41,5 sudaca i Luksemburg s 32, 8 sudaca. Najmanje je sudaca u odnosu na broj stanovnika u Irskoj 3,33 zatim u Danskoj 6,52, Malti 9,03.
Općenita ocjena pregleda stanja u pravosuđu ukazuje na neke pozitivne trendove u učinkovitosti pravosudnih sustava u EU. U razdoblju između 2010. i 2017. vidljiv je napredak u većini država članica koje se, kako je utvrđeno u europskom semestru, suočavaju s određenim poteškoćama. Od 2010. u gotovo svim tim državama članicama trajanje prvostupanjskog postupka skratilo se ili je barem ostalo nepromijenjeno. Usto, prvostupanjski postupci u predmetima pokrenutima zbog pranja novca u prosjeku traju do godinu dana, iako u nekim državama članicama i dalje mogu trajati dvije ili više godina.

U EU SVE LOŠIJA PERCEPCIJA PRAVOSUĐA

S druge strane, percepcija neovisnosti pravosuđa sve je lošija. Prema objavljenom istraživanju Eurobarometra percepcija neovisnosti pravosuđa u dvije trećine država članica bolja je u odnosu na 2016. godinu. Međutim, u odnosu na 2018. godinu, percepcija neovisnosti pravosuđa u javnosti pogoršala se u oko 60 posto država članica EU. Moguće političko uplitanje i vršenje političkog pritiska glavni su razlozi zbog kojih građani smatraju da suci i sudovi nisu neovisni.