IZABRANI PREDSJEDNIK NEMA LEGITIMITET NARODA

Tekst: Anđelko Hundić

Foto: T. Mali

Mnogobrojni novinari i politički analitičari koji su pratili i komentirali izbore za Predsjednika Republike Hrvatske 2024./2025. služili su se postocima birača koji su izašli na izbore, a ignorirali su podatke u postocima u odnosu na ukupan broj birača. Odnosno ignorirali su činjenicu da većina birača nije izašla na izbore. Analize i komentari zasnovani na takvim podacima zanemaruju najvažnije pitanje izbora a ono je njihova demokratičnost. Uz to oni su netočni i manipulativni. Evo jednog primjera  „gdje je za njega glasalo 74,88 posto birača“. Ovako iznijeti podaci nisu točni jer u sebi sadrže samo birače koji su izašli na izbore. Točno bi bilo da je napisano od birača izašlih na izbore kandidat je dobio 74,88 posto glasova. Rečenica je tako konstruirana da njen sadržaj govori da je to postotak od ukupnog broja birača pa se na taj način manipulira informacijom i javnosti koja ju prima.Točno napisana rečenica bi trebala glasiti gdje je za njega glasalo 31,86 posto birača.

Da podsjetim, demokracija se definira kao politička ideja o vladavini u kojoj sudjeluju svi članovi zajednice (narod), izravnim odlučivanjem ili posredno putem izabranih predstavnika. Demokracija je politički poredak u kojem vlada većina, uz osiguranje prava manjine, te individualnih prava svakoga građanina i time je protivna onim oblicima vladavine u kojima narod nema vrhovnu vlast, nego njime upravlja neki pojedinac ili skupina.

Rezultati netom završenih izbora za predsjednika Republike Hrvatske aktualizirali su pitanje njihove demokratičnosti. Naime, na izbore je u prvom krugu izašlo 46,03 % od ukupnog broja birača, a u drugom krugu odaziv birača bio je 44,18 %. Dakle u prvom krugu na izbore nije izašlo 53,97 %, a u drugom krugu 55,82 % birača.Nisu svi ignorirali izborezbog nezainteresiranosti, već su mnogi na taj način izrazili svoje nezadovoljstvo s trenutnom politikom i kandidatima.Kada bismo njihovog kandidata nazvali Nitko, onda bi on pobijedio već u prvom krugu izbora s velikom većinom od 53,97 % glasova.

Kako je temeljni zakon demokracije vladavina većine, a to znači da na izbore treba izaći više od polovice od ukupnog broja birača, što se u slučaju izbora za Predsjednika Republike Hrvatske 2024./2025. godinu nije dogodilo, to dovodi u pitanje njihovu demokratičnost i legitimnost. Izbori su legalni jer su u skladu sa Izbornim zakonom R. H. ali se nameće pitanje kakav je to zakon koji se ne pridržava osnovnog pravila demokracije i Ustava. Naime, u Ustavu Republike Hrvatske, članak 1., piše da je Republika Hrvatske demokratska država i da vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu.Dakle da bi izbori bili legitimni i u skladu s Ustavom R.H. na njih bi trebalo izaći više od 50% od ukupnog broja birača.Ako se to ne dogodi izbori bi se trebali ponoviti, kako je to u zemljama s dugom demokracijom. Upravo zbog poštivanja tog osnovnog načela demokracije sve više država u svoje izborne zakone unose članak da je glasovanje na izborima obveza, a neizlazak se novčano kažnjava. Posljednja od država koje su to uvele je Australija. Stoga, da bi se poštivala volja naroda Zakon o izboru Predsjednika Republike Hrvatske trebao bi se mijenjati i uskladiti s temeljnim načelom demokracije i Ustavom Republike Hrvatske.

Iz gore iznesenog proizlazi da izbori za Predsjednika Republike Hrvatske nisu bili demokratski i da izabrani predsjednik nema legitimitet naroda.