OPG-EOVI SU NAŠE BIRAČKO TIJELO – U SISKU OSNOVANA AGRARNA STRANKA
Tekst: Panopticum
Foto: Agrarna stranka
Na političkom polju Republike Hrvatske gdje je registrirano više od 170 stranaka, niknula je nova i to pod nazivom Agrarna stranka a zbog svog naziva naći će se pri vrhu glasačkih listića na predstojećim parlamentarnim izborima zakazanim za 17. travnja 2024. godine..
Naime, Ministarstvo pravosuđa i uprave RH izdalo je 5. veljače 2023. rješenje kojim se odobrava upis nove političke stranke pod nazivom “Agrarna stranka – pokret za hrvatsku poljoprivredu”, sa sjedištem u Sisku.
Za predsjednika stranke je izabran Robert Hadžić iz Zagreba. Osnivačka skupština održana je 17. prosinca 2023. godine a osim gospodina Hadžića stranku zastupaju Dalibor Jurina – zamjenik predsjednika i Davor Smuđ – tajnik stranke. Predsjednik stranke je član međunarodne organizacije poljoprivrednika Via Campensina, gdje rade na direktivi o zemljištu, koja je predstavljena i Europskoj komisiji. Osnovno polazište je da poljoprivredno zemljište nije roba, jer se na njemu proizvodi hrana, pa ne može biti tržišna kategorija, nego resurs isto kao i voda.
Osim toga, u predsjedništvu stranke je više od polovice mladih i uspješnih poljoprivrednika. Stranka pokriva cijelu Hrvatsku a organizacijski ustrojenu u pet područja a oformit će se i sektorska stručna vijeća. Plan im je osnovati i “Političku akademiju Stjepan Radić” za edukaciju i pripremu vlastitog članstva za političko djelovanje.
Prema zasad dostupnim informacijama stranka je posvećena prehrambenom suverenitetu naše zemlje a osnovalo ju je stotinjak osnivača. Kako sami navode, jedini im je cilj proizvodnja hrane a njihova vizija počiva na prehrambenoj sigurnosti, demografiji i agroekonomici. Hrana je glavni fokus u programskoj deklaraciji novoosnovane Agrarne stranke a OPG-ovi njihovo biračko tijelo. Međutim, u stranci računaju i na glas ostalih građana kojima su prehrambene teme bitne.
Inače, u stranci smatraju da hrvatsku poljoprivredu treba značajnije regionalizirati, odnosno lokalizirati pristup politikama za različita proizvodna područja, i to: mediteranske kulture, brdsko-planinsku poljoprivredu i ravničarski dio Slavonije te Zagorje. Naime, nije nikakva tajna da je poljoprivredno zemljište u Hrvatskoj postalo špekulativna kategorija, pogotovo u područjima gdje je ona najvrjedniji resurs, a to je Slavonija, ističu u stranci.
