KOJI SU MOTIVI POSVAJANJA UHIĆENIH U ZAMBIJI?

Tekst: V. Krsnik

Foto: UNICEF

Dovoljno je koristiti zdrav razum, pa ne treba biti neki stručnjak da bi se donio određeni zaključak u slučaju četiri hrvatska para, od kojih je jedan transrodni, protiv kojih se u Zambiji vodi sudski postupak pod optužbom trgovine ljudima, u ovom slučaju djece iz DR Konga. Sam postupak u Zambiji koji traje već više od dva mjeseca, ali još više reakcije službenih i političkih tijela u Hrvatskoj ukazuju da u tom slučaju puno toga smrdi, Uporno se skriva meritum slučaja, tobože u brizi za hrvatske građane uhićene u Zambiji, jer se istodobno uporno zaobilazi ključno pitanje legalnosti pravnog postupka hrvatskih pravosudnih organa uključenih u ovaj slučaj.

NESRAZMJER BROJA POSVOJENIH

Prije svega umjesno je postaviti pitanje motiva spomenutih parova da se odluče na posvojenje afričke djece. To su mladi parovi od kojih se moglo očekivati da već imaju vlastitu djecu a ne da se odlučuju za posvojenje djece iz Demokratske Republike Kongo na temelju prakse koja je sad otkrivena kao sigurna destinacija za ostvarenje posvojenja. Pitanje motiva je u ovom slučaju i te kako važno, jer niz indicija upućuje na zaključak da se iza ovog projekta usvojenja afričke djece i to baš iz Demokratske Republike Kongo koja je kako je tijekom ovog postupka utvrđeno zakonom zabranila takva posvojenja. To nadalje treba dovesti u vezu s izjavom Vesne Vučemilović (Hrvatski suverenisti) koja je kao predsjednica saborskog odbora za obitelj, mlade i sport kao prvo konstatirala da niti jedno tijelo u vlasti Republike Hrvatske ne raspolaže točnim podatcima o broju posvojene djece iz država kao što je DR Kongo koje nisu potpisnice Haaške konvencije o međudržavnom posvajanju djece. Još je više alarmantan podatak da razni državni resori objavljuju različite podatke o točnom broju tako posvojene djece. Prema podatcima Vrhovnoga suda u razdoblju od deset godina od 2013. do 2022. godine hrvatski sudovi su donijeli ukupno 83 odluke o prihvaćanju odluka kongoanskih sudova o posvajanju djece. Međutim prema podatcima Ministarstva unutarnjih poslova 94 djeteta iz DR Konga imaju prijavljeno boravište u Hrvatskoj, pa su im izdani hrvatski osobni dokumenti. I konačno ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić pozivajući se na taj isti MUP izjavljuje da je u Hrvatskoj posvojeno 131 dijete iz DR Konga. Sve je to navelo saborsku zastupnicu Vesnu Vučemilović da zaključi kako je upitno jesu li uopće sva ta djeca u Hrvatskoj.

MINISTAR BEZ OVLASTI

Zaključak da u cijelom tom slučaju nešto smrdi, i to teško, potvrdila je intervencija portala Narod.hr. Pozivajući se na njegovu izjavu od 11. siječnja 2023. da će se provjeriti legalnost svih odluka o posvojenjima iz DR Konga portal Narod.hr uputio je 24. siječnja sljedeći upit Piletićevom Ministarstvu: “Je li provjera legalnosti započela, i ako je, kakvi su nalazi provjere”. Ministarstvo, oglušujući se na ministrovu izjavu od 11. siječnja, šalje sljedeći odgovor: “Pitanje provjere legalnosti posvojenja je u nadležnosti Ministarstva pravosuđa i uprave”. Na isto pitanje Ministarstvo pravosuđa i uprave kojemu je na čelu Ivan Malenica ne odgovara, nego podsjeća da su proveli nadzor nad Općinskim sudom u Zlataru i Općinskim sudom u Varaždinu koji su potvrdili kongoanske dokumente o posvojenju, pri čemu nisu utvrđene nepravilnosti u postupku, te dodaju: “Podsjećamo da Ministarstvo pravosuđa i uprave kao tijelo izvršne vlasti nema ovlasti ocjenjivati rad sudaca na konkretnim predmetima”.

SUUČESNICI NELEGALNOG POSVAJANJA

Iz svega je vidljivo da nadležni resori Republike Hrvatske izbjegavaju provjeru postojeće prakse kad su u pitanju posvojenja djece iz Demokratske Republike Kongo, što samo po sebi stvara dojam da cijela priča nije nimalo naivna. Četiri hrvatska para u Zambiji suočena su s pravosudnim progonom zbog toga, što je sasvim očito da nadležna tijela u samoj Hrvatskoj nisu provjeravala legalnost postupka u međunarodnom posvajanju djece iz države kakva je DR Kongo koja nije potpisnica Haaške konvencije o međunarodnom posvajanju. U cijelu priču kojoj se zasad ne vidi kraja uključili su se i premijer Andrej Plenković i predsjednik Vrhovnoga suda Radovan Dobronić koji uopće ne dovode u pitanje postupke hrvatskih tijela uključenih u ovaj slučaj, nego ustrajavaju na mogućnosti da je unatoč tome što kongoanski zakon zabranjuje strancima posvajanje djece postoje nekakvi drugi načini da se to ostvari. Time praktički postaju suučesnici u nelegalnosti cijelog postupka kojemu je ishodište u hrvatskom pravosuđu, koja je po neovisnosti po jednom istraživanju Svjetskog ekonomskog foruma na pretposljednjem mjestu na svijetu. Iza Hrvatske je po neovisnosti pravosuđa još jedino afrički Mozambik.

Ova web-stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se s time možete slagati, ali možete odbiti ako želite. Slažem se Opširnije...

Left Menu Icon