CRNE PROGNOZE SAVJETA HNB-A
Tekst: HNB/Panopticum
Foto: Dnevno
Savjet Hrvatske narodne banke (HNB) na sjednici u utorak, 18. listopada 2022. raspravljao je o tekućim gospodarskim i financijskim kretanjima te je razmotrio najnovija kretanja u bankovnom sustavu, makroekonomska kretanja i prognoze, kao i projekcije monetarne politike. Savjet je donio i nekoliko drugih odluka iz svoje nadležnosti.
Gospodarski statistički pokazatelji navješćuju mogućnost smanjenja gospodarske aktivnosti u trećem tromjesečju 2022. u odnosu na prethodno tromjesečje, odnosno snažnog usporavanja realnog rasta u odnosu na isto tromjesečje prošle godine. Pogoršala su se, naime, poslovna i potrošačka očekivanja, industrijska proizvodnja se u srpnju i kolovozu 2022. smanjila u odnosu na drugo tromjesečje uz stagnaciju prometa od trgovine na malo.
Osim toga, godišnja inflacija (mjerena indeksom potrošačkih cijena) u kolovozu 2022. se zadržala na razini od 12,3%, pri čemu se rast potrošačkih cijena hrane, industrijskih proizvoda i usluga nastavio ubrzavati, dok se rast cijena naftnih derivata usporio zbog pada cijena sirove nafte na svjetskom tržištu. Inflacija je u rujnu ubrzala na 12,8%, no prema kraju godine očekuje se slabljenje inflatornih pritisaka, dijelom i zbog mjera kontrole cijena energenata i određenih finalnih proizvoda, pa bi inflacija u 2022. mogla u prosjeku iznositi 10,3%. U 2023. se očekuje usporavanje inflacije na 6,7% zbog učinka baznog razdoblja, postupnog smanjenja cijena sirovina na svjetskom tržištu, ublažavanja zastoja u lancima opskrbe te slabljenja potražnje. To bi trebalo rezultirati usporavanjem rasta cijena svih podkomponenata inflacije (hrane, energije i temeljne inflacije).
Nadalje, izrazito pooštravanje uvjeta financiranja, koje se već nekoliko mjeseci bilježi na svjetskim financijskim tržištima, još uvijek se ne prelijeva u osjetnoj mjeri na kamatne stope na domaće kredite stanovništvu i poduzećima. Hrvatska će ući u europodručje početkom sljedeće godine tijekom ciklusa zaoštravanja monetarne politike Europske središnje banke koje će negativno utjecati na uvjete financiranja domaćeg gospodarstva.
Ukupna izloženost financijskog sustava sistemskim rizicima u drugoj polovini 2022. povećala se pod utjecajem rastuće geopolitičke i ekonomske neizvjesnosti, povišene inflacije i zaoštravanja uvjeta financiranja. Kamatne stope banaka za sada se nisu povećale ni na nove niti na postojeće kredite poduzećima i kućanstvima.
Glavne prijetnje financijskoj stabilnosti u nadolazećem razdoblju su eventualno jačanje poremećaja na tržištu energenata, čije cijene i dostupnost znatno utječu na ukupnu gospodarsku aktivnost, te zadržavanje inflacije na povišenoj razini, što bi moglo potaknuti brže i snažnije podizanje ključnih kamatnih stopa središnjih banaka od očekivanog kao i dodatan porast troškova financiranja privatnog i javnog sektora.
Podsjetimo, Savjet Hrvatske narodne banke najviše je tijelo hrvatske središnje banke i odgovoran je za ostvarivanje temeljnog cilja i izvršavanje zadaća HNB-a. Rukovodstvo HNB-a čine guverner, zamjenik guvernera i šest viceguvernera. Članovi Savjeta Hrvatske narodne banke imenuju se na šest godina, moraju biti državljani Republike Hrvatske s priznatim osobnim ugledom i profesionalnim iskustvom na monetarnom, financijskom, bankarskom ili pravnom području.
