SJAJ I BIJEDA SDP

Tekst: D. Sremiš

Foto: L. Hoffmann/SDP

Kao što je već poznato Glavni odbor SDP-a raspisao je izbore za novog predsjednika stranke, kojega će 19. studenoga 2016. godine neposredno birati oko 37 tisuća članova i članica SDP-a. Nakon toga zakazana je konvencija stranke za 3. prosinca 2016. godine.

Na navedenim izborima u studenom, stranka će izabrati novog predsjednika, budući je Zoran Milanović, koji je SDP vodio od 2007. godine, najavio da se više neće kandidirati na tu funkciju. Rezultat je to izbornog poraza na posljednjim parlamentarnim izborima koje je SDP doživio kao i uvijena ostavka Zorana Milanovića na čelnom mjestu stranke. Glavni odbor SDP-a je također razmatrao i uzroke izbornog poraza, no zaključci su ostavljeni za najavljenu sjednicu 5. studenoga 2016., do kada bi Predsjedništvo stranke moralo ponuditi dubinsku i sveobuhvatnu analizu izbornog rezultata. Predsjedništvo SDP-a je utvrdilo i prijedlog članova središnje izborne komisije, o čemu će također odlučiti Glavni odbor. Tom prigodom su mnoge otrovne strelice usmjerene upravo protiv aktualnog predsjednika SDP-a, Zorana Milanovića i to na način kako je posljednjih godina vodio stranku i izgubio – brojkom i slovima, šest uzastopnih izbora.

DEGRADIRAJUĆI MARKETING NA ŽELJEZNIČKOJ POSTAJI

Članovi stranke posebo su ogorčeni na izgubljene posljednje parlamentarne izbore koji su razotkrili neviđenu samovlast Zorana Milanovića u organizaciji i vođenju predizborne kampanje koji su rezultirali izbornim porazom u nedjelju, 11. rujna 2016. godine. Jedan takav primjer promašenog strateškog marketinškog pristupa SDP-a tijekom posljednje preizborne kampanje za parlamentarne izbore zabilježio je i službeni fotograf našeg portala na dan 1. rujna 2016. godine. Naime, u ranim jutarnjim satima toga dana na željezničkoj postaji Zdenčina, 30-tak kilometara od Zagreba, uočen je i snimljen sin preminulog bivšeg predsjednika SDP-a Ivice Račana, Ivan Račan kako pospanim putnicima na želejezničkoj postaji dijeli jeftine «pseće kolačiće» umotane u prozirni celofan na čijem je vrhu bila crvena mašna s oznakama SDP-a. Ne ulazeći u motive partijskog zadatka kojeg je dobio mladi Račan, koji je, usput rečeno, vodio posljednjih desetak godina sve kampanje SDP-a, čini nam se vrlo neprikladnim od strane vodećih struktura SDP-a, dakle i Zorana Milanovića, odabir osobe poput Ivana Račana, kao i načina, mjesta i vremena marketinških aktivnosti u ime SDP-a. Uostalom, to su primjetili i nakon toga komentirali mnogobrojni putnici u vlaku na relaciji Ogulin – Zagreb koji se u tom trenutku našao na željezničkoj postaji Zdenčina. I to posebno na okolnost da je upravo zahvaljujući mladom Račanu Zoran Milanović postao predsjednik SDP-a. Slučajno ili ne, u istom vlaku koji se u tom trenutku našla u središtu populističkog i jeftinog marketinga SDP-a na seoskoj postaji HŽ-a, i samozvana buduća kandidatkinja SDP-a, bolje rečeno Zorana Milanovića, za gradonačelnicu grada Karlovca, Natalija Bukovec Osmičević.

PREUZEO SDP KAO KUTLE DIONU

Sada, kad je jasno da su pod Milanovićevim vodstvom državna, koalicijska i stranačka kola otišla nizbrdo, i neke strogo čuvane tajne s Iblerova trga polako dolaze na svijetlo dana. Tko zna gdje bi danas bio Zoran Milanović da nije bilo mladog Račana i udovice pokojnog Ivice Račana, gospođe Dijane Pleštine. Upravo još uvijek aktualni predsjednik SDP-a Zoran Milanović je putem Ivana Račana, sina pokojnog Ivice Račana i njegove tadašnje supruge, Dijane Pleštine, na vrlo suspektan i izrazito brutalan način politički eliminirao ondašnju potpredsjednicu SDP-a Željku Antunović. Naime, prema već dosad objavljenim medijskim napisima, a koji nisu nikad demantirani, u vrijeme teške bolesti svog oca, Ivan Račan, našao se u zatvoru u SAD-u. Prema objavama u medijima, navjerojatnije zbog droge… Također, prema nekim izvorima bliskim SDP-u, a koji su također već izašli u javnost, navodno ga je upravo Dijana Pleština izbavila iz zagrljaja zatvora u SAD-u.

Sve dalje je povijest SDP-a. Da podsjetimo, Ivica Račan podnio je tada ostavku na mjesto predsjednika SDP-a u bolničkoj postelji zbog bolesti i to 60-ti dan nakon svakodnevnog uzimanja morfija kada više nije znao ni kako se zove, a kamoli da je bio u stanju potpisati svoju ostavku. Gdje je danas papir “ostavke” s Račanovim potpisom, nitko u SDP-u pouzdano i sa sigurnošću ne zna. To je bio uvod u početak dugogodišnje faraonske vladavine Zorana Milanovića.

Zahvaljujući ostavci tada bolesnog Račana Željka Antunović je eliminirana kao potpredsjednica SDP-a, a na mjesto predsjednika je došao Zoran Milanović. U tom nakaradnom izboru Zorana Milanovića za šefa SDP-a posebnu ulogu imao je i giljotirani Slavko Linić. Da Ivica Račan tada nije potpisao ostavku, tadašnja potpredsjednica SDP-a, Željka Antunović išla bi normalnom procedurom na predstojeće parlamentarne izbore kao prva nositeljica SDP-a, najvjerojatnije bi ih dobila i na krilima pobjede na Konvenciji SDP-a postala bi predsjednica SDP-a umjesto Zorana Milanovića. Zahvaljujući aroganciji, samodovoljnosti i nesposobnosti Zoran Milanović izgubio je tadašnje izbore tijekom 2007. godine koje je bilo praktično nemoguće izgubiti, čime je Sanaderu omogućio još četiri godine neprekidnog bunarenja Hrvatske.

ŠTO NOSI SUTRA?

Kako smo već naveli, SDP će novog predsjednika po načelu “jedan član-jedan glas”, birati 19. studenog 2016. Središnja izborna komisija je utvrdila da se za predsjednika stranke prijavilo deset kandidata, za člana Predsjedništva njih 98, dok se za člana Glavnog odbora SDP-a prijavio 431 kandidat.

U utrku za šefa SDP-a su ušli Tonino Picula, Orsat Miljenić, Ranko Ostojić, Davor Bernardić, Domagoj Hajduković, Vesna Škulić, Gordana Sobol, Karolina Leaković, Kristijan Mohorović i Dušan Polovina.

Ukoliko nitko od kandidata u prvom krugu ne osvoji natpolovičnu većinu, u drugom krugu koji će se održati tjedan dana kasnije, tj. 26. studenog 2016., SDP-ovci će birat između dva kandidata s najviše osvojenih glasova. Nadalje, prema Statutu, da bi im kandidature bile valjanje, svi kandidati moraju do 31. listopada 2016. prikupiti potpise potpore članova stranke, a za kandidaturu za predsjednika SDP-a to je najmanje tisuću potpisa. Do istog datuma potpise potpore moraju prikupiti i ostali kandidati, no kandidatima za Predsjedništvo stranke treba najmanje 400 potpisa, a kandidatima za Glavni odbor 50 potpisa, s tim da članovi stranke mogu dati potpise za više kandidatura.

Što se tiče ostalih kandidatura za vrh stranke, šest kandidata za predsjednika SDP-a istovremeno je istaknulo kandidature za člana Predsjedništva. Riječ je o Dušanu Polovini, Karolini Leaković, Domagoju Hajdukoviću, Vesni Škulić, Gordani Sobol i Kristijanu Mohoroviću. Ono što posebno bode oči su imena vojnika poraženog vojskovođe Zorana Milanovića koji su se kandidirali za Predsjedništvo stranke, i to – Gordan Maras, Mihael Zmajlović, Milanka Opačić, Boris Lalovac, Rajko Ostojić, Mirando Mrsić, Arsen Bauk, Predrag Matić, Branko Grčić i Siniša Varga.