GDJE JE NESTALA POLJOPRIVREDNA ZNANSTVENA ZAJEDNICA?

Tekst: Panopticum/Glas Slavonije

Foto: Agroklub/Ministarstvo poljoprivrede

Prema analizi Instituta za primijenjenu ekologiju Oikon, u Hrvatskoj je više od 400.000 hektara neiskorištenog, neobrađenog poljoprivrednog zemljišta, ne računajući u to krške pašnjake. Prema navedenoj izjavi Dalibora Hatića, direktora Oikona od 11. srpnja 2020. godine u Glasu Slavonije u kojoj Hrvatska ima velike potencijale, samo ih mora znati i moći iskoristiti, nadovezao se dr. sc. Hrvoje Kutnjak s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji navodi kako bi se na spomenutoj poljoprivrednoj  površini moglo nahraniti 11 milijuna ljudi godišnje jer procjene kazuju kako je po stanovniku potreban jedan četvorni metar oranice dnevno, odnosno da jedan hektar može hraniti 27 osoba cijele godine.

POLA HRANE STIŽE IZ UVOZA

U Ministarstvu poljoprivrede već duže vremena navode kako su jedinice lokalne samouprave dužne nadzirati provođenje odluka o agrotehničkim mjerama i mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina te su za slučajeve neodržavanja poljoprivrednog zemljišta propisane i novčane kazne.

Prema dr. Kutnjaku, podatak od 400.000 hektara neobrađene zemlje, dobar je pokazatelj kako Hrvatska itekako ima mogućnosti i potencijala ne samo prehraniti svoje građane nego i proizvesti hranu i sirovine za izvoz. S obzirom na to da više od polovine prehrambenih proizvoda na stolove u Hrvatskoj dolazi iz uvoza, što je posebice došlo do izražaja za vrijeme koronakrize, Institut Oikon odlučio je uložiti sve svoje znanje i kapacitete za žurno pokretanje hrvatske poljoprivrede, a tu veliko značenje ima i privođenje zapuštenog i neobrađenog zemljišta ciljanoj namjeni.

KOROV I  ZAPUŠTENE ORANICE

Međutim, od gore navedenih izjava hrvatskih stručnjaka je prošlo više od godine i pol dana pa su pojedine poljoprivredne udruge u Hrvatskoj otvoreno počele postavljati pitanja “Gdje je sada znanstvena zajednica i zašto je utihnula i to usljed najvećeg previranja poljoprivrednika i “donosioca” odluka?”. Među njima je i udruga Hrvatski krški pašnjaci koja putem društvenih mreža komunicira s javnoću te ujedno navodi kako je Hrvatska jedina zemlja u kojoj poljoprivrednici žele obradivati zemlju ali im država to nije omogućila, te da korov raste na zapuštenim oranicama ali zato cvijeta uvoz. Osim toga, spomenuta udruga koju na jednoj od društvenih mreža prati gotovo 25 tisuća građana navodi da je Republika Hrvatska jedina zemlja članica EU u kojoj 30 godina nije riješen temelj za poljoprivrednu proizvodnju, a to je poljoprivredno zemljište.

KOMPLEKS MALE DRŽAVE

Nadalje, udruga Hrvatski krški pašnjaci u svom javno publiciranom i dostupnom osvrtu navodi: “Jedan “plaćeni” agrarni novinar brani ovakvu poljoprivrednu politiku i javno kaže da Hrvatska obrađuje sve kvalitetne poljoprivredne površine i da nema više obradivih poljoprivrednih površina!? Kaže da imamo milijun hektara i da je to to!? Na naš upit kako ćemo povećati poljoprivrednu proizvodnju ako ne aktiviramo zapušteno zemljište, odgovara nam: “sa novim tehnologijama i modernizacijom”, očito misleći na povećanu upotrebu pesticida, herbicida i umjetnih gnojiva ili pak laboratorijskim uzgojem hrane!? Taj agrarni novinar bi trebao znati da Hrvatska ima 3 milijuna hektara obradivih poljoprivrednih površina, a ne milijun. Nije valjda da nam je isparilo ili nestalo 2 milijuna hektara zemljišta!? Moramo se osloboditi kompleksa “male države” i zapuštena poljoprivredna zemljišta staviti u funkciju, kako bi povećali poljoprivrednu proizvodnju, iznaći načina i prijaviti te dodatne površine Europskoj Komisiji. Sve ostale priče su obmanjivanje javnosti.”

Podsjetimo, Udruga Hrvatski krški pašnjaci udruga je poljoprivrednika na prostoru krških pašnjaka. Osnovana je 2019. godine s ciljem da pomaže, zastupa, lobira i interesno povezuje učlanjene, zastupljene i udružene poljoprivredne subjekte.