OD IZVORA KUPE DO VRHA RISNJAKA

Tekst: K. Šego

Foto: PD Belveder

Najveća vrijednost Hrvatske je njezina raznolikost – u kojem god se kraju Lijepe Naše nađete, samo vas relativno kratka vožnja dijeli od predivne obale, raskošnih šuma ili velebnih planinskih vrhova. Međutim, Nacionalni park Risnjak objedinjuje najbolje od svega.

IZVOR TIRKIZNE BOJE

Krenite u šume. I, još bolje, na planine! Ili – najbolje – sljubite šume i planine te posjetite Nacionalni park Risnjak! NP Risnjak nalazi se u Gorskom kotaru, najšumovitijem području zapadne Hrvatske, površine je 63,5 km² i zauzima središnji dio masiva Risnjaka i Snježnika te gornji tok rijeke Kupe s izvorišnim dijelom. Zračna udaljenost od vrha Velikog Risnjaka (1528 m) do mora iznosi 15 km, a do izvora Kupe (321 m) je 8 kilometara. Dakle, na samo 23 km zračne udaljenosti vladaju izrazite klimatske razlike, to je ono po čemu se Risnjak ističe i zbog čega ga vrijedi posjetiti.

Što posjetiti u Nacionalnom parku Risnjak? Zapravo, bolje je pitanje, odakle krenuti s razgledavanjem? Naš je prijedlog da krenete od početka, točnije, od izvora Kupe. Područje izvorišta proglašeno je zaštićenim 12. prosinca 1963. godine u površini od 10 hektara. Sam izvor rijeke Kupe jedna je od mnogih još neriješenih zagonetki krša, jedno od najjačih, najrasprostranjenijih i najdubljih hrvatskih vrela. Na nadmorskoj visini od 321 metra vodena je masa oblikovala tirkizno jezero zeleno-plave boje koje će vas očarati svojim izgledom. Posjet izvoru Kupe moguć je iz dva smjera unutar granica nacionalnog parka: iz naselja Razloge, 15 km udaljenog od Crnog Luga, te naselja Kupari (udaljenog 30 km). Zbog uskih prometnica preporučujemo ulaz Razloge i osobni automobil. Pješačka staza iz Razloga serpentinskog je karaktera te će vam do izvora trebati tridesetak minuta hoda (za povratak, pak, računajte da vam je potrebno dvostruko više vremena). Do izvora možete stići i iz naselja Hrvatsko (od Crnog Luga do Hrvatskog je 45 minuta vožnje) preko Kupara. Od Hrvatskog do Kupara je sat i pol hoda, a staza iz Kupara prolazi uz sam vodeni tok te će vas do izvora dovesti za oko za 30 minuta. Na povratku možete koristiti stazu koja se proteže desnom obalom, paralelno s tokom rijeke.

ČUDESNA DOLINA LEPTIRA

Gornji tok rijeke Kupe je zbog bogatstva flore i faune prozvan Čudesnom dolinom leptira, što znači da ćete tijekom posjeta odmoriti oči i uživati u lijepom krajoliku. Šetnju prema izvoru Kupe upotpunite posjetu Rodnoj kući rijeke Kupe, zanimljivom centru za posjetitelje u Kuparima, gdje ćete doznati sve o bogatoj bioraznolikosti ove tekućice. Radno vrijeme kuće je od 9 do 17 sati. U Razlogama svakako posjetite Goransku kuću znanja, smještenu u staroj seoskoj školi, koja čuva povijest i sjećanja sela Razloge i njegovih potomaka. Ovaj centar posjetiteljima pripovijeda priču o šindri, građevnom materijalu karakterističnom za Gorski kotar, koji danas uglavnom izrađuju umirovljeni šumari, ali govori im i o seoskoj arhitekturi tipičnoga goranskog naselja, o rukotvorinama i pletarstvu te pašnjacima i pčelarstva. U toj ćete kući doznati sve o tri znamenite goranske životinje: skrovitom lovcu risu, simbolu divljine vuku i golemom samotnjaku medvjedu.

Ris je vjerojatno najrjeđa i najskrivenija zvijer koja obitava u Europi. Risnjak je trenutačno jedno od rijetkih ključnih područja Hrvatske za opstanak risa. U Europi je teško pronaći velike neiskorištene planinske šume, što Nacionalni park Risnjak i njegovu okolinu čini jednim od posljednjih utočišta velikih zvijeri Europe. Kad je o vukovima riječ, procjenjuje se da danas u Hrvatskoj živi od 160 do 210 vukova. Glavna staništa vukova u Hrvatskoj su krški ekosustavi koji se nalaze u Gorskom kotaru, Lici i Dalmaciji, gdje živi većina vučje populacije. Kroz LIFE Projekt zaštite i upravljanja vukovima u Hrvatskoj, u Nacionalnom parku Risnjak i oko njega stalno se putem radio-telemetrije prate dva vučja čopora (Risnjački čopor i Snježnički čopor).

VIDICI KOJI OSTAJU U SJEĆANJU

Smeđi se medvjedi istražuju u predjelu oko Nacionalnog parka Risnjak od 80-ih godina prošlog stoljeća. Tipično obitavalište svakog pojedinog medvjeda veće je od prostora Nacionalnog parka, što znači da je za očuvanje medvjeda i ostalih velikih zvijeri granica Nacionalnog parka premala. Upravo se zato strogo primjenjuje utjecajno područje od najmanje 500 metara oko granica nacionalnog parka, jer brojna lovišta u okolici pokušavaju namamiti medvjede iz prostora nacionalnog parka do hranilišta koja se nalaze u njegovoj neposrednoj blizini.

Osim bogate faune, NP Risnjak može se pohvaliti i bogatom florom. Glavna odlika flore Risnjaka je relativno mnogo svojti, čak 1148 vrsta i podvrsta. Značajan je udio ugroženih svojti, čak dva posto u odnosu na ukupno zabilježeni broj svojti. Zastupljenost svojti koje uživaju zaštitu međunarodnih konvencija također je relativno velika i doseže 7,1.

Masiv Risnjaka bjelinom se svojih stijena dominantno izdignuo nad zelenilom goranskih šuma. Prekrasni vidici koji se pružaju s 1528 metara nadmorske visine na Kvarnerski zaljev, Istru i Julijske Alpe u susjednu Sloveniju ostat će u sjećanju svakog posjetitelja.

Nekoliko je planinarskih staza kojima ćete doći do vrha Risnjaka. Najbliži prilaz je iz pravca Gornjeg Jelenja (ulaz Vilje), gdje se djelomično asfaltiranom cestom dolazi do staze koja vas vodi kroz lokalitet Medvjeđa vrata, preko Južnog malog Risnjaka, s kojeg se pruža pogled na cjelokupni masiv Risnjaka. Drugi podjednako atraktivan prilaz je iz predjela Cajtige, koji se nalazi svega nekoliko kilometara dalje od ulaza Vilje s Gornjeg Jelenja. Iz oba smjera potrebno je oko sat vremena hoda. Pristup iz smjera Crnog Luga nešto je zahtjevniji (oko tri sata hoda). Mogu se koristiti dvije staze. Horvatova staza vodi vas pored Vučje jame te dalje kroz predjele Bukovca i Smrekovca i završava bočno ispod planinarskog doma. Za povratak se može koristiti staza preko Medvjeđih vrata i Markova brloga koja završava stazom u Leski. Na Veliki Risnjak moguće je doći i iz pravca Mrzle Vodice, Platka i Gerova.

ŠUMARSKA LUGARNICA NA SMREKOVCU

Lugarnica podno vrha Risnjaka bila je prvi objekt u funkciji prihvata i smještaja posjetitelja masiva Risnjaka. Podignula ju je vlastela Turn-Taxis za vlastite potrebe, ali je uz njihovu dobru volju poslužila i ostalim posjetiteljima. Ideja o gradnji planinarskog doma na Risnjaku potiče još iz 1914. godine, kad je podružnica HPD-a sa Sušaka izradila nacrte novog doma. S realizacijom ove ideje trebalo je sačekati ipak bolja vremena, točnije jesen 1931. godine, kad je počela gradnja. Planinarski dom Dr. Josip Schlosser Klekovski svečano je otvoren 18. rujna 1932. godine i od tada je na usluzi planinarima i posjetiteljima.

Prilikom posjeta NP-u Risnjak nezaobilazna je i Poučna staza Leska, jedna od prvih te vrste u Hrvatskoj. Otvorena je prije 18 godina i od tada je doživjela dvije obnove. Lako je dostupna od strane Crnog Luga, a započinje na udaljenosti od nekoliko minuta hoda zapadno od uprave parka. Projektirana je i izvedena tako da je svakom posjetitelju omogućeno da je samostalno prijeđe. Niz od 23 informativne ploče, postavljene duž 4,2 kilometra duge staze, prava je prilika za upoznavanje prirodnog i kulturnog nasljeđa ovog nacionalnog parka. Leskom možete prošetati samostalno ili u pratnji stručnog vodiča. Snježnik, kameniti vrh okružen gorskim livadama, ugodno će vas iznenaditi dostupnošću i slikovitošću. Bilje tog planinskog područja prilagođeno je najtežim klimatskim prilikama i podnosi bez teškoća ljetnu žegu, veliku studen i buru, dok je pogled koji se pruža s vidikovca na 1506 metara nad morem jedan od najljepših u Hrvatskoj.

Za pristup Snježniku iz smjera Platka potrebno je oko sat vremena. Najjednostavnije je doći stazom preko Grebena do vrha, dok se vratiti možete stazom kroz Grlo, koja se spušta zapadno od vrha Snježnika. Imate li više vremena, predlažemo vam obilazak oba vrha, i Risnjaka i Snježnika. Prostrana livada Lazac, smještena između ta dva planinska grebena, oduševit će vas prostranstvom i šarenilom boja raznolikog bilja. Provest ćete dan pun doživljaja koji će vam sigurno ostati u lijepom sjećanju.