SLIKE S NEBA: NISU SVEMIRCI, NEGO ZEMLJANI

Tekst: Karlo Bermanec

Foto: NSF/ProGEO-Hrvatska

Ako ste u zadnjih godinu dana primijetili nešto neobično na noćnom nebu, nemojte se uplašiti jer nam se ne približava vanzemaljska NLO flota! Niz sjajnih točaka koji prelazi noćni svod (slika 1) viđen je ovih dana iz Hrvatske i Slovenije, a i snimljen je iz Ptuja o čemu su izvijestile i Slovenske Novice. O čemu je riječ?

GLOBALNI PRISTUP INTERNETU

Privatna svemirska kompanija SpaceX, čiji je vlasnik Elon Musk, je 24. svibnja 2019. lansirala raketu Falcon 9 s teretom od 60 Starlink satelita. Cilj im je da izgrade mrežu satelita koji bi pružali globalni satelitski pristup internetu. Za sada ih je u testnoj fazi šezdesetak, no SpaceX najavljuje plan da lansira preko 12 tisuća takvih satelita koji bi bili raspoređeni u niskoj Zemljinoj orbiti na visini od 290 km. Formacija niza satelita koju promatrači vide na nebu rezultat je njihovog pojedinačnog otpuštanja iz nosača (Slika 2), kojeg je nosila teretna kapsula Falcona 9. Ambiciozno! Ali ima li to i svoju negativnu stranu?

GUŽVA U ORBITI

Kakav će to imati utjecaj na astronomiju sa zemaljskim teleskopima, već se sada može predvidjeti. Svaki Muskov satelit je opremljen solarnim panelima, koji su na žalost astronoma jako reflektivni. Neki znanstvenici su mišljenja da nas satelitima tako napučeno nebo može staviti i u fizičku opasnost, na primjer predstavljat će ozbiljni problem prilikom lansiranja sljedećih satelita iz istog kozmodroma, jer se svi sateliti lansirani s istog mjesta kreću sličnim orbitama. Planirana mreža satelita predstavljat će roj brzih satelita koji će teoretski svojim signalom pokrivati cijelu planetu, a kroz njega će se morati provući budući svemirski brodovi i rakete s ljudskom posadom na putu prema međunarodnoj svemirskoj stanici ISS (nalazi se na visini od oko 400 km), Mjesecu ili Marsu. Kako se Starlink sateliti ne mogu autonomno pomicati, to uzrokuje skraćenje sigurnog prozora za lansiranje.

NOVA FLOTA OD 60 SATELITA

Astronomski opservatoriji i teleskopi koji služe za otkrivanje i praćenje opasnih asteroida, opremljeni su jako osjetljivim senzorima u kamerama koji nisu bili izgrađeni za promatranje i snimanje u takvoj “prometnoj gužvi” na nebu. Posljedica snimanja neba u vrijeme prolaska Muskovih satelita (slika 3) je gubitak dijela podataka, jer su snimke noćnog neba pokrivene svijetlim linijama koje prikrivaju svemirska tijela u pozadini.

Također, nova flota od 60 satelita spremna je za lansiranje 23. travnja 2020. godine iz svemirskog centra u Cape Canaveralu na Floridi. Broj satelita u niskoj zemljinoj orbiti ponovno će se naglo povećati, a povećat će se i broj viđenja nizova satelita na noćnom nebu što će sigurno potkrijepiti neke nove teorije zavjere.

POTVRATAK NA ZEMLJU

Vrijedi istaknuti da ti sateliti nisu dizajnirani za ostanak na nebu zauvijek,  predviđeno je da padnu natrag na Zemlju nakon otprilike pet godina, i da pri tome izgore u atmosferi, što također potencijalno predstavlja problem jer se stvara velika količina svemirskih krhotina, te se povećava mogućnost visoko brzinskih sudara njihovih sitnih komponenti s drugim objektima u orbiti i zagađuje viša atmosfera.

Na kraju, imamo dobru vijest za znatiželjne! Navedeni sateliti se mogu pratiti i putem aplikacije Starlinktracker koja računa kada će njihovi sateliti biti vidljivi na nebu ovisno o vašoj lokaciji (link =https://play.google.com/store/apps/details?id=com.spacetracker&hl=en).

Slika 1. Snimka noćnog neba 19. travnja 2020. https://www.youtube.com/watch?v=h-S67Y7gEeY

Slika 2. Izgled rakete Falcon 9 , i njene unutrašnjosti s punim nosačem Starlink satelita (SpaceX)

Slika 3. Uvećani pogled na Starlink tragove na slici sa Johnson opservatorija (DELVE Survey, CTIO/AURA/NSF)