ZAŠTO SU UČENICI DEPRESIVNIJI NEGO IKAD?
Tekst: Saša Radusin
Foto: Pexels
Prema jednom istraživanju iz 2023. godine svaki četvrti učenik u Hrvatskoj pati od anksioznih poremećaja koji se u nekim slučajevima pretvaraju u depresivne poteškoće, ali čak i u pravu kliničku depresiju koja izaziva sucidalne misli, pa i pokušaje samoubojstva. Uz sve to, istraživanje koje je proveo Hrvatski zavod za javno zdravstvo, pokazuje i da se većina profesora ne zna nositi s mentalnim problemima svojih učenika, ne zna kako prepoznati zabrinjavajuće znakove u njihovu ponašanju, te kako im pružiti psihološku pomoć. Za bujajuću pojavu depresije u školama s razlogom je isprva okrivljena izolacija djece uslijed pandemije korone koja ih je s parkova i školskih klupa otjerala uz monitore. No, čini se da je tada zanemareni čimbenik sve ambicoznijeg razvoja društvenih mreža za mlade poput Tik toka i Snapchata, kao i sve jači pritisak društva i obitelji na uspjeh učenika. U Hrvatskoj, moglo bi se dodati još razloga za nagli porast anksioznosti u školama, a to jeprije svega preopterećenost sve opširnijim školskim gradivom koje djeca jedva ili nikako uspjevaju obraditi na zadovoljavajući način.
Koliko su poteškoća s anksioznošću učenika izazvali naše društvo, roditelji i kreatori obrazovnih politika, a koliko su problemi naprosto odraz naše (pre)ubrzane i prema nekima, sve otuđenije civilizacije, teško je reći, no jedno je sigurno, naša djeca sve teže podnose teret suvremenog društva, a to zadnjih nekoliko godina već i značajan dio društva vidi.
Trendovi anksioznosti u ponašanju djece počeli su i prije pandemije
Nešto je naprosto počelo ići po zlu u životima naše djece, pogotovo tinejdžera no to, čini se, nije tek stvar pandemijskih ili postpandemijskih kriza u obiteljima i društvima kako se često nagađa ili tvrdi u javnosti. Prema istraživanjima, u brojnim, naime, zapadnim zemljama stope depresije među tinejdžerima počele su rasti nekoliko godina prije pandemije, već 2012., da bi se do 2019. – čak i prije nego što je pandemija korona virusa počela – ionako zabrinjavajuće brojke, udvostručile. Sve više tinejdžera diljem svijeta u raznim anketama izjavljivalo je kako se često osjećaju usamljeno i zapostavljeno u školi, odnosno kao totalni autsajderi i osobe manje vrijedne od svojih kolega. Prema statistikama, ponašanja povezana s lošim mentalnim zdravljem, poput samoozljeđivanja i pokušaja samoubojstva kod tinejdžera porasla su otprilike u isto vrijeme.Hrvatske su,pak, zabrinjavajuće brojke o anksioznosti mladih, čini se, samo kaskale koju godinu za zapadnim negativnim trendovima.
Stvaranje ovisnosti na mrežama kao ekonomska strategija
U samom početku uzrok je ovih trendova bio zagonetka. Nisu se poklapali s ekonomskim i financijskim krizama koje utječu na materijalnu stabilnost cijele obitelji, društvenim trendovima ili svjetskim događajima. Ali nešto se definitivno počelo mijenjati u životima tinejdžera prije 15-ak godina kada počinje veliki skok u intenzitetu korištenja interneta kod ove društvene skupine. Sve više ih je počelo koristiti pametne telefone i biti na društvenim mrežama nekoliko sati dnevno. Istovremeno, tinejdžeri su također počeli provoditi manje vremena s roditeljima i prijateljima uživo i manje vremena spavajući. To nije formula za dobro mentalno zdravlje.
Međutim isprva se nitko nije previše brinuo. Društvene mreže su se počele natjecati koja će zarobiti što više pažnje naših klinaca, razviti ih u svakodnevne ovisnike,a njima donijeti što više klikova koji se opet prodaju oglašivačima. U svemu je motor ovog suludog trenda naravno, – sveti totem tržišne ekonomije – profit. Zarada za ambiciozne vlasnike društvenih mreža i ostale ulagače po svaku cijenu. U nekim slučajevima čak i po cijenu ugrožavanja mentalnog zdravlja najkrhkije, ali i najvažnije socijalne skupine – djece.
Borba protiv ovisnosti na internetu počinje i u Hrvatskoj
Treba reći kako su neke vlade proglasile ovisnost o internetu i društvenim mrežama glavnim problemom javnog zdravstva, a Svjetska zdravstvena organizacija okarakterizirala je pretjeranu upotrebu interneta kao rastući problem.Posljednje vijesti govore da i dio naše zajednice postaje svjestan problema s ovom napašću. Grad Zagreb, naime, poslao je ovih dana preporuku svim osnovnim školama da zabrane korištenje mobitela tijekom boravka učenika u školi, uključujući i nastavu i odmore. Iskustva iz onih školskih sredina koje su već ranije ukinule mobitele u potpunosti sugeriraju da djeca mogu biti komunikativnija i prisutnija u svojoj okolini kada nemaju mobitele čije im korištenje inače može ometati socijalni i emocionalni razvoj, i to ograničavanjem interakcija licem u lice i poticanjem oslanjanja na puke formalne neverbalne znakove i online interakcije. Bez telefona, pokazuju iskustva, djeca se mogu više usredotočiti na svoju okolinu, dublje se angažirati s vršnjacima i obitelji te bolje razviti ključne društvene vještine potrebne za zdravu komunikaciju i emocionalnu dobrobit.
Napomena:
Članak je prvi dio autorske teme “Depresija u školi”. Objavljuje se u sklopu projekta poticanja novinarske izvrsnosti Agencije za elektroničke medije.
