WMO OCIJENIO 2021. GODINU JEDNOM OD NAJTOPLIJIH U POVIJESTI MJERENJA

Tekst: WMO/DHMZ

Foto: AFP

Šest vodećih međunarodnih skupina podataka koje je objedinila Svjetska meteorološka organizacija (WMO) pokazuju da je 2021. bila jedna od sedam najtoplijih godina u povijesti mjerenja. Očekuje se da će se globalno zagrijavanje i drugi dugoročni trendovi povezani s klimatskim promjenama nastaviti zbog rekordnih razina stakleničkih plinova koji zadržavaju toplinu u atmosferi.

Prosječna globalna temperatura u 2021. bila je za oko 1,11 (± 0,13) °C viša od predindustrijskih razina (1850. – 1900.). Osim toga, 2021. sedma je uzastopna godina (2015. – 2021.) u kojoj je globalna temperatura bila za preko 1 °C viša od predindustrijskih razina, pokazuju sve skupine podataka koje je objedinio WMO.

WMO na temelju šest međunarodnih skupina podataka izračunava najopsežniju i najmjerodavniju procjenu temperature. Na istim podacima temelje se i godišnja Izvješća o stanju globalne klime u kojima WMO obavještava međunarodnu zajednicu o globalnim pokazateljima klime. Položaje pojedinih godina na rang-ljestvici trebalo bi razmatrati u dugoročnom kontekstu, posebno s obzirom na to da su razlike između pojedinačnih godina katkad neznatne.

WMO se koristi skupinama podataka (temeljenim na mjesečnim klimatološkim podacima s lokacija opažanja, brodova i plutača u globalnim pomorskim mrežama) koje razvijaju i održavaju Američka nacionalna oceanografska i atmosferska služba (NOAA), NASA-in Goddardov institut za svemirske studije (NASA GISS), Centar Hadley Britanske nacionalne meteorološke službe, Odsjek za klimatološka istraživanja Sveučilišta East Anglia (HadCRUT) i skupina Berkeley Earth.

WMO se također koristi skupinama podataka reanalize Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF) i njegove Službe za klimatske promjene Copernicus te Japanske meteorološke agencije (JMA). Reanalizom se kombiniraju milijuni meteoroloških i pomorskih opažanja, uključujući satelitska opažanja, s dodatnim vrijednostima dobivenim modelima kako bi se izradila potpuna reanaliza atmosfere. Kombinacijom opažanja i modeliranih vrijednosti omogućuje se procjena temperatura u bilo kojem trenutku i na bilo kojem mjestu na planetu, čak i u područjima za koja imamo malo podataka kao što su polarne regije.

Podsjetimo, od osamdesetih godina 20. stoljeća svako je desetljeće bilo toplije od prethodnog. Očekuje se da će se takav trend nastaviti. Naime, od 2015. zabilježeno je sedam najtoplijih godina u povijesti mjerenja, pri čemu se na prva tri mjesta nalaze godine 2016., 2019. i 2020.  Međutim, temperatura zraka je tek jedan od pokazatelja klimatskih promjena. Ostali su pokazatelji koncentracije stakleničkih plinova, količina topline u oceanima, pH oceana, globalna srednja razina mora, masa ledenjaka i površina morskog leda. Pariškim sporazumom nastoji se održati porast globalne prosječne temperature dobrano ispod 2 °C iznad predindustrijskih razina, uz istovremeno poduzimanje napora da se porast temperature ograniči na 1,5 °C iznad predindustrijskih razina.

Osim WMO, i ECMWF-ova služba za klimatske promjene Copernicus procijenila je da je 2021. bila peta najtoplija godina od povijesti mjerenja, ali da je bila tek neznatno toplija od 2015. i 2018. godine. Nadalje, NOAA i Berkeley Earth zaključili su da je 2021. nominalno bila šesta najtoplija godina. NASA GISTEMP i HadCRUT smatraju je šestom najtoplijom godinom. Prema podacima rang-ljestvice reanalize Japanske meteorološke agencije (JMA), 2021. nominalno je bila sedma najtoplija godina. Neznatne razlike među tim skupinama podataka ukazuju na dopušteno odstupanje pri izračunu prosječne globalne temperature.

Zabilježene temperature bit će uključene u konačno izvješće WMO-a o stanju klime u 2021., koje će biti objavljeno u travnju 2022. To uključuje informacije o svim ključnim klimatskim pokazateljima i odabranim klimatskim utjecajima kojima se ažurira privremeno izvješće objavljeno u listopadu 2021. povodom konferencije COP26.