UTJECAJ KLIME NA BEČKO OZELENJAVANJE FASADA
Dolaskom ljetnih temperatura primjetnije su toplinske razlike između gradova i okolnih naselja. Ovaj se fenomen u struci naziva gradskim toplinskim otocima ili “Urban Heat Islands”. Temperature u gradu su u današnje vrijeme za šest stupnjeva više u odnosu na periferne dijelove grada. Kako bi se utjecaj klimatskih promjena ipak što više ublažio Austrija i Grad Beč su razvili strategiju koja obuhvaća čak 90 različitih načina planiranja i izgradnje stambenim zgrada uz pomoć kojih je temperaturu u ljetnim mjesecima moguće smanjiti za pet do šest stupnjeva.
Uvriježeno je mišljenje da se vrućina u gradovima stvara prvenstveno zbog velikog broja stanovnika ili previše tamnih betonskih površina, no ovaj se efekt stvara i zbog nedostatka zelenih površina tj. biljaka i drveća.
Tekst: Panopticum
Foto: www.vienna.at
Dolaskom ljeta i visokih temperatura primjetnije su temperaturne razlike između gradova i okolnih naselja. Ovaj se fenomen u struci naziva gradskim toplinskim otocima ili “Urban Heat Islands”. Temperature u gradu su u današnje vrijeme za šest stupnjeva više u odnosu na periferne dijelove grada.
Kako bi se utjecaj klimatskih promjena ipak što više ublažio Austrija i Grad Beč su razvili strategiju koja obuhvaća čak 90 različitih načina planiranja i izgradnje stambenim zgrada uz pomoć kojih je temperaturu u ljetnim mjesecima moguće smanjiti za pet do šest stupnjeva.
Uvriježeno je mišljenje da se vrućina u gradovima stvara prvenstveno zbog velikog broja stanovnika ili previše tamnih betonskih površina, no ovaj se efekt stvara i zbog nedostatka zelenih površina tj. biljaka i drveća.
Bečki su stručnjaci utvrdili da je ozelenjavanje dvorišta, krovova i fasada najučinkovitije sredstvo protiv vrućina u gradu i to iz dva razloga, jer stambene površine na ovaj načinu nisu izložene direktnom suncu i jer listovi biljaka prilikom fotosinteze isparavaju vodu. Upravo nedostatak isparavanja jedan je od glavnih razloga za nastajanje gradskih toplinskih otoka. U prirodi tlo vodu zadržava duže vrijeme, a ona u atmosferu postupno isparava putem biljaka. Ovaj efekt hladnog isparavanja nedostaje u gradu. U Beču su stoga u posljednjih nekoliko godina pokrenuti mnogi projekti ozelenjavanja postojećih zgrada, a prilikom izgradnje novih se arhitekti trude ukomponirati što više biljnog pokrova u svoje koncepte hortikulturnog uređenja, ali i na fasade i krovove samih zgrada.
Jedan od sjajnih primjera ozelenjevanja u Beču je i fasada samog komunalnog poduzeća za zbrinjavanje otpadom koja je od vrha do dna pokrivena raznim travama i cvijećem.
