SUSPEKTNI POLICIJSKI TAJNI AGENT
Tekst: Panopticum
Foto: Tportal
Povodom presude bivšem zamjeniku ravnatelja policije Josipu Ćeliću izrečene na zadarskom prekršajnom sudu, a u kojoj je utvrđeno kako je u spornom prometnom incidentu prebrze vožnje 12. ožujka 2019. godine bio na tajnom zadatku i nije ugrožavao sigurnost drugih sudionika u prometu, hrvatska javnost, nažalost, nije izvješetena o bitnim činjenicama. Naime, prvi suspektini detalj ove presude sastoji se u tome da Ćelićevi nadređeni nisu znali za njegovi tajnu operaciju kao ni da sud u Zadru nije dozvolio prisustvo javnosti na suđenju. Da podsjetimo, Ćelić je bio snimljen u prekršaju 12. ožujka 2019. kako vozi trostruko većom brzinom od dopuštene u naseljenom mjestu. Nakon što je u medijima objavljena snimka Ćelićeve bijesne jurnjave, on je podnio ostavku te je premješten na drugo radno mjesto unutar MUP-a.
BOŽINOVIĆEV PULEN
Slijedom toga zaredala su se mnoga druga otvorena pitanja, a posebno nakon izjave ministra Božinovića kako bi dotičnog amnestirano ukoliko presuda postane pravomoćna. Nadalje, Božinović je za Ćelića kazao da je on od prvog dana bio njegov izbor za jednu od najviših policijskih funkcija i da je on cijelo vrijeme dok je bio zamjenik glavnog ravnatelja bio osoba kojoj su se mogli povjeriti vrlo složeni zadaci, pogotovo vezani za zaštitu državne granice. Međutim, odmah nakon Božinovićeve izjave koja zvuči kao da je plasirana maloumnoj javnosti, reagirali su i pojedini prometni stručnjaci koji su napomenuli kako tom izjavom ministra Božinovića ‘afera Ćelić’ postaje najapsurdniji i najopasniji pravosudno-policijski skandal u hrvatskoj povijesti. Osim sa slučajem Ćelić, Božinović je ostao upamćen u hrvatskoj javnosti kao moguća osoba upletena u finalni tijek izricanja čudne sudske presude u predmetu osuđenog sina generala Kruljca zbog zloporabe droga 2018. godine. Uz hrvatsku javnost i zadarska vijećnica Marjana Botić poželjela je saznati kakav tajni zadatak je Ćelić obavljao ako njegovi nadređeni ne znaju za njega, te mogu li policajci na tajnim zadacima koristiti privatna vozila i oružje. Dodatno ulje na vatru u pravcu pravne nesigurnosti, ali u Ćelićevu korist, dao je svojim priopćenjem Sindikat policijskih službenika.
TAJNA ZADARSKOG SUDSKOG SPISA
Zbog javnosti, ali i plasiranja pojedinih nejasnoća koje hrvatske građane čine nesigurnima u sustav rada policije, a koje su utjecale na ovu nesvakidašnju presudu treba jasno naglasiti da bivši zamjenik ravnatelja policije Josip Ćelić nije operativac kakvim se prikazao, zasad, nepoznatim dokumentom priloženim u spis zadarskog suda. Nadalje, Ćelić je mogao primiti nalog, odnosno naređenje za tajnu operaciju i izvide samo od jedne osobe, u ovom slučaju isključivo od glavnog ravnatelja policije Nikole Miline, koji je pak od samog početka afere, a i kasnije, javno izjavio da o tome nema nikakvih saznanja. Ovdje treba naglasiti i to da sam Josip Ćelić sam sebi nije mogao niti smio izdati nalog, kao ni to da mu isti nije mogao izdati niti ministar Davor Božinović. Da ni ne spominjemo kako je obijesni prometni prekršaj bivši zamjenik ravnatelja policije napravio s privatnim automobilom a ne sa službenim policijskim vozilom. Dakle, što skriva spis zadarskog prekršajnog suda temeljem kojeg je Josip Ćelić oslobođen krivnje tek treba utvrditi, posebno na okolnost zazivanja pojedinih medija kako bi se u cijeli slučaj trebao uključiti USKOK, odnosno DORH, obzirom da se radi o visoko rangiranom državnom službeniku kao i na njegov relativno velik materijalni status.
PRIMJER OBIJESNE VOŽNJE
Uz sve navedeno, čini se da ”afera Ćelić” zahtjeva niz odgovora i na druga pitanja koja se ovom prilikom otvaraju. Naime, vrlo vjerojatna nova istraga trebala bi razotkriti i moguću praksu privatiziranja institucije policije na način da se tzv. tajni zadatak u MUP-u može pokrenuti samoinicijativno ili na inicijativu neke visokopozicionirane stranačke osobe izvan ili unutar MUP-a, a da o tome nadređeni ili sam glavni ravnatelj policije ili ministar policije, prema njihovim vlastitim izjavama, nemaju saznanja. Inače, Ćelićev prometni prekršaj hrvatski zakon opisuje kao brutalni primjer obijesne vožnje za koji se odlazi u zatvor, a ne natrag na visoku funkciju, kako to zaziva ministar Davor Božinović. Naime, temeljem Kaznenog zakona, članka 226. propisana zatvorska kazna za Ćelićev prometni prekršaj iznosi do tri godine zatvora. Bilo kako bilo, čini se da napisi na policijskim vozilima “sigurnost i povjerenje”, a koji predstavljaju ogledalo MUP-a, u slučaju policijskog djelatnika Josipa Ćelića nisu vjerodostojni budući javnosti šalju krivu poruku.