TOMISLAV SOKOL: CRNA GORA NEĆE UĆI U EU 2028. AKO OSTANE NA DALJINSKOM UPRAVLJAČU BEOGRADA

Tekst: A. Omeragić/Standard

Foto: HDZ

Ne može se istodobno govoriti o europskoj budućnosti, a tolerirati jačanje “srpskog sveta”, urušavanje suvereniteta i politike koje rade protiv europskog puta države. Tko želi EU, mora to dokazati jasnom proeuropskom i prozapadnom politikom, a ne služenjem tuđim interesima. Naime, prema riječima hrvatskog europoslanika Tomislava Sokola koji je dao intervju za crnogorski medij Standard, bez jačanja institucionalne stabilnosti, zaštite suvereniteta i rješavanja otvorenih pitanja u regiji, ambiciozni rokovi poput zatvaranja pregovaračkih poglavlja do 2026. godine ostaju teško ostvarivi.

STANDARD: KOLIKO JE REALAN PLAN DA CRNA GORA DO KRAJA 2026. GODINE ZATVORI SVA PREGOVARAČKA POGLAVLJA I POSTANE ČLANICA EU DO 2028.?

SOKOL: Navedeni plan je teško ostvariv. Nacrtom izvještaja Europskog parlamenta o Crnoj Gori koji je nedavno objavljen pozdravlja se stabilan napredak države u reformama povezanim s Europskom unijom, utemeljen na širokom političkom angažmanu i ambiciji da se pregovori zaključe do kraja 2026. Dakle, u Bruxellesu se prepoznaje napredak Crne Gore, ali on mora biti utemeljen na konkretnim rezultatima.

Međutim, ključni problem nije tehničke, nego političke prirode. Taj plan neće biti realiziran ako se paralelno tolerira djelovanje struktura koje rade protiv europskog puta države. Ne može se istovremeno govoriti o članstvu u EU i dopuštati jačanje koncepta tzv. „srpskog sveta“, koji je u svojoj suštini suprotan temeljnim europskim vrijednostima. Ako se Crna Gora jasno ne odmakne od takvih politika i ne potvrdi dosljednu proeuropsku orijentaciju, rokovi poput 2028. ostaće politička želja, a ne realani scenario.

STANDARD: KOJE SU NAJVEĆE PREPREKE NA EUROPSKOM PUTU CRNE GORE?

SOKOL: Najveće prepreke više nisu samo vladavina prava ili reforma institucija, iako su i dalje ključne. Danas je problem i politička dvosmislenost i svjesno toleriranje politika koje potkopavaju europski smjer države.

Koncept „srpskog sveta“, koji se aktivno promovira iz Beograda, predstavlja ozbiljnu prepreku europskom putu Crne Gore. Riječ je o političko-ideološkom projektu koji ima za cilj destabilizaciju susjednih država, relativizaciju njihove državnosti i dugoročno udaljavanje od euroatlantskih integracija. U tom procesu važnu ulogu ima i Srpska pravoslavna crkva, koja djeluje ne samo kao vjerska institucija, nego i kao instrument političkog utjecaja i širenja tog koncepta. Sve dok dio političkih elita u Crnoj Gori aktivno ili prešutno podržava takve strukture, napredak prema EU biće ograničen.

Donošenje zakona koji reguliraju sigurnosni sektor i nisu u skladu s europskim standardima svakako predstavlja najkonkretniji trenutni problem u odnosima Crne Gore i EU. Percepcija u Bruxellesu je da se njima sigurnosni sistem države želi staviti pod političku kontrolu jedne opcije (Demokrata), što će sigurno utjecati na crnogorski europski put.

STANDARD: VI STE RANIJE UPOZORILI NA POLITIČKE TENZIJE I VANJSKE UTJECAJE KOJI MOGU UTJECATI NA STABILNOST REGIJE I EUROPSKI PUT DRŽAVA ZAPADNOG BALKANA. KOLIKO, PO VAŠEM MIŠLJENJU, TAKVI FAKTORI DANAS UTJEČU NA EUROPSKE INTEGRACIJE CG?

SOKOL: Taj utjecaj je danas presudan. U europskim institucijama sve je jasnije da se pitanje vanjskog utjecaja ne može ignorirati, jer ono direktno utječe na stabilnost države i vjerodostojnost njenog europskog puta.

Maliciozni politički utjecaj iz Srbije, koji se sprovodi kroz jedan dio političke elite, medija i vjerskih struktura, više se ne gleda kao izoliran fenomen, nego kao dio šire strategije. Posebno zabrinjava činjenica da Srpska pravoslavna crkva ima važnu ulogu u tom procesu, djelujući kao kanal za političku i ideološku mobilizaciju na liniji srpskog hegemonizma.

Ako Crna Gora želi napredovati prema članstvu, mora jasno pokazati da je sposobna da zaštiti svoj institucionalni suverenitet i donosi političke odluke bez vanjskog diktata. U suprotnom, taj utjecaj će nastaviti da usporava integracijski proces Crne Gore.

STANDARD: KOLIKO POLITIČKE PROVOKACIJE I TENZIJE SA SUSJEDIMA MOGU UTJECATI NA EUROPSKI PUT CRNE GORE?

SOKOL: Takve tenzije imaju direktan i često vrlo ozbiljan utjecaj. Europska unija posebno naglašava važnost dobrosusjedskih odnosa, a njihovo narušavanje može postati konkretna prepreka u pregovorima, jer neriješena pitanja sa susjedima nerijetko nadilaze bilateralni okvir i tiču se europske pravne tekovine u cjelini. Tu prije svega mislim na pitanja nestalih osoba, odštete, povrata imovine, ali i druga otvorena pitanja. Radi se o temama koje nadilaze same bilateralne odnose i tiču se temeljnih vrijednosti na kojima je zasnovana Europska unija.

U završnoj fazi pregovora ključna je politička volja za održavanjem dobrosusjedskih odnosa, ali i rješavanje svih otvorenih pitanja koja se odnose na zajedničke europske vrijednosti i pravnu tekovinu EU. Pri tome želim naglasiti da problem nije u Hrvatskoj, već u ciljanim sistemskim provokacijama koje dolaze iz dijela vladajuće koalicije kako bi se sabotirala europska integracija Crne Gore za račun Vučića.

STANDARD: KOJI JE ŠIRI ZNAČAJ ULASKA JOŠ JEDNE DRŽAVE ZAPADNOG BALKANA U EUROPSKU UNIJU?

SOKOL: Ulazak Crne Gore imao bi veliki strateški značaj. To bi bio snažan signal da europska perspektiva nije mrtvo slovo na papiru, nego realan i ostvariv cilj. Za samu Europsku uniju, to bi bio dokaz geopolitičke ozbiljnosti i sposobnosti da stabilizira susjedstvo koristeći se najvažnijim vanjskopolitičkim alatom kojim raspolaže, a to je proširenje.

U kontekstu sve izraženije podjele svijeta na uticajne sfere, proširenje postaje prvorazredno geopolitičko pitanje povezano s mirom i sigurnošću.

Proširenje je dugo bilo marginalna tema u EU i nije bilo političke volje za primanje novih država, ali to se promijenilo s ratom u Ukrajini. Sada se na cijeli proces gleda prvenstveno iz geopolitičke perspektive i ne želi se ostaviti „crna rupa“ u jugoistočnoj Europi unutar koje bi strane sile mogle vršiti svoj uticaj.

Tu je najveća šansa za Crnu Goru, jer je ona država kandidatkinja koja je sigurno najviše napredovala, ima važan strateški položaj na Mediteranu i svojom veličinom ne može dovesti do poremećaja unutrarnjih odnosa unutar europskih institucija.

Upravo zato EU želi vidjeti Crnu Goru kao iduću punopravnu članicu. Ključno je stoga da Crna Gora napravi jasan otklon od prosrpskih antieuropskih politika, ojača institucije i u potpunosti prihvati europske vrijednosti.