PROLJETNI ASTRONOMSKI SPEKTAKL

Tekst: Karlo Bermanec

Foto: ProGEO

Tijekom travnja i svibnja 2020. imamo izuzetnu sreću svjedočiti o rijetkoj pojavi na nebu, jer vidljive su čak četiri komete istodobno! Ne, ne ciljaju direktno u smjeru Zemlje, i ne donose pošasti kao što se vjerovalo u srednjem vijeku (pošast Corone-19 nastupila je prije dolaska ovih kometa). Prije nego što ih pojedinačno upoznamo, potrebno je malo osvježiti znanje o kakvim se nebeskim tijelima tu radi.

ŠTO SU KOMETI?

Kometi su nebeska tijela koja se kreću po jako eliptičnim putanjama oko Sunca, a dolaze iz najudaljenijih i najhladnijih područja Sunčevog sustava. Tamo su odbačeni gravitacijom divovskih planeta kada je Sunčev sustav tek nastajao. Kometi se sastoje od silikatne prašine, smrznutih plinova i vodenog leda koji tvore poroznu jezgru, nalik na prljavu snježnu grudu, i u pravilu im je površina jako tamna pa reflektira samo malo svjetlosti zbog čega su slabo vidljivi sve dok nam se ne približe. Kada se na svojoj putanji komet počne približavati Suncu, njegova tamna površina upija sunčevo svjetlo i zagrijava se, a led i smrznute čestice počinju isparavati, stvarajući oblak plina oko kometa koji se naziva koma. Zbog pritiska Sunčevog vjetra i njegovog zračenja, koma i tijelo kometa oblikuju karakteristični rep koji je vidljiv na noćnom nebu, a usmjeren je suprotno od Sunca. Najbolje se vidi svijetli rep izgrađen od čestica prašine koje su izbačene iz jezgre komete. Taj može biti dug milijunima kilometara i sadržavati na tisuće manjih fragmenata koji nastaju postupnim raspadanjem jezgre kometa, od kojih mogu nastati meteorski rojevi. Nešto slabije je vidljiv rep kojeg čini plazma, tj. ionizirani plinovi, kraći je i uvijek je okrenut direktno od Sunca.

KVARTET ZA PAMĆENJE

Na internetskoj stranici „TheSky live“ (https://theskylive.com/), nalaze se upute kamo gledati da bi vidjeli komet, pa čak i prikaz njegove pojedinačne putanje u 3D. Dvoklik na prvu sliku nakon otvaranja pojedinih linkova vodi vas u Online Planetarij s interaktivnom kartom noćnog neba. Istražujte i uživajte!

Komet PanSTARRS (C/2017 T2) je neperiodični komet s hiperboličnom orbitom, otkriven 2. listopada 2017. godine panoramskim teleskopom sa sustavom za brzo reagiranje Pan-STARRS na Havajima, kada se nalazio na udaljenosti koja je dalja od orbite Saturna, tj. na 2,4 milijarde kilometara od Sunca.

Komet PanSTARRS napreduje stabilno preko neba, nažalost nije vidljiv golim okom, ali bi trebao biti vidljiv teleskopima s promjerom objektiva od 250 mm. Trenutno se nalazi u zviježđu Žirafe i kreće se prema Velikom medvjedu. Prividno u smjeru sjeverozapada na lijevo paralelno sa Sjevernjačom.(https://theskylive.com/c2017t2-info).

Komet  ATLAS (C/2019 Y1) je manje poznati rođak kometa ATLAS (C/2019 Y4). Otkrio ga je sustav ATLAS 16. prosinca 2019. ATLAS je sustav ranog upozoravanja za približavanje asteroida koji je lociran na Havajima, a financira ga NASA. Sastoji se od dva teleskopa udaljena 160 km koji automatski pretražuju čitavo nebo svake noći nekoliko puta uzastopce tražeći pokretne objekte koji bi mogli biti asteroidi, a kako vidimo otkrivaju i komete.

Iako se očekuje da će ovaj mjesec izblijediti, komet ATLAS Y1 ostao je tvrdoglavo svijetao. Vidljiv je s teleskopom promjera 15 inča, a trenutno se nalazi u zviježđu Kasiopeje. Prividno u smjeru sjeverozapada dijagonalno od Sjevernjače. (https://theskylive.com/c2019y1-info)

Komet  ATLAS (C/2019 Y4) otkriven je 28. prosinca 2019. također zahvaljujući sustavu ATLAS, pa je po njemu dobio i ime.

Izračuni NASA-e pokazuju da je kometu ATLAS Y4 potrebno oko 6025 godina da ispuni orbitu oko Sunca. Zaključak promatranja je da ima orbitu sličnu jednoj velikoj kometi koja je otkrivena davne 1844. godine, što sugerira da je komet ATLAS Y4 možda njen odlomljeni fragment.

Komet se na svom putu prema Suncu, sredinom travnja 2020. raspao i trenutno lagano blijedi, ali je i dalje vidljiv. Promatrači ga još uvijek mogu motriti s dalekozorom od minimalno 100 mm promjera objektiva ili 6-inčnim teleskopima, ako je nebo dovoljno mračno. Komet se trenutno nalazi u zviježđu Žirafe. Prividno je na pola puta između Sjevernjače i Venere kada gledate k sjeveru. (https://theskylive.com/c2019y4-info).

Kao i komet PanSTARRS i komet ATLAS Y1, Y4 je cirkumpolarni objekt i vidljiv je cijelu noć sa sjevernih geografskih širina.

Komet SWAN (C/2020 F8) otkriven je na slikama snimljenim kamerom SWAN 25. ožujka 2020. na svemirskom opservatoriju SOHO (Solarni heliosferni observatorij) koji prati Sunčevu aktivnost iz Zemljine L1 (Lagrangeove) točke na udaljenosti od 1.5 milijuna kilometara od Zemlje, što je približno četverostruka udaljenost Zemlja-Mjesec, kako bi imao neometan pogled na Sunce. Da bi SWAN vidio kometu, ona mora proizvesti prilično značajnu količinu vodika, što ukazuje da se dogodila neka velika erupcija na ovom, inače malom i slabom kometu, iznenada oslobađajući pritom golemi oblak hlapljivih tvari, odnosno vodika.

Na svome putu prema Suncu, Swan će postajati sve svjetliji u periodu 15. do 27. svibnja 2020., a trenutno se nalazi u zviježđu Kipara. Tokom travnja većinu vremena će nam biti ispod horizonta u smjeru jugoistoka, ali krajem svibnja biti će vidljiv u blizini zvijezde Kapela, iznad horizonta. (https://theskylive.com/c2020f8-info).

Opis slika:

Naslovna slika:  Komet ATLAS Y4 u raspadu  (https://apod.nasa.gov/apod/ap200416.html)

Slika  1.  Dijelovi kometa

Slika 2. Evolucija jezgre komete ATLAS Y4 jasno je vidljiva na ovim slikama koje su snimljeneizmeđu 6. i 14. travnja 2020.

Slika 3. Primjer detekcije putem SOHO-a. Disk sjenila ispred kamere, blokira veliku većinu sunčeve svijetlosti, otkrivajući pritom manje sjajne objekte, poput kometa