PREDAVANJE DR. NIKOLE GODINOVIĆA O KULTUROLOŠKOM UTJECAJU ZNANOSTI NA DRUŠTVO
Tekst: Dario Hrupec
Foto: FESB
U znanstveno-popularizacijskom ciklusu Priroda uživo predavanje pod nazivom “Tri cvrkuta i moderna tehnologija” održat će prof. dr. sc. Nikola Godinović u četvrtak, 14. rujna 2023. s početkom u 18 sati u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5 u Zagrebu.
U ovo doba cvrkutanja i burze “lajkanja” svega i svačega korisno se prisjetiti triju misli, ili kako bi se to danas nazvalo triju cvrkuta jer imaju manje od 240 slova (godine 2017. veličina “tweeta” velikodušno je povećana sa 140 na 240 slova). Ovo je mala rasprava o “beskorisnim” znanjima o naravi prostora i vremena koja ukazuje da mlade ljude upravo treba učiti beskorisnim znanjima, a ne ih učiti samo vještinama koje diktira tržište rada. Tri misli ili “beskorisna cvrkuta” pokrenula su modernu tehnologiju koju danas svi koriste čak i za cvrkutanje.
Sve tri misli su protivne zdravom razumu i lijepa su demonstracija moći apstraktnog razmišljanja: 1) Fizikalne veličine su kvantizirane; 2) Brzina svjetlosti je konstanta; 3) Čovjek koji slobodno pada ne osjeća svoju vlastitu težinu. Bez ovih misli ne bismo razumjeli procese kojima se generira energija, ne bismo razvili poluvodičku tehnologiju niti bismo imali precizan GPS-sustav za navigaciju.
Nikola Godinović redoviti je profesor na Fakultetu elektrotehnike strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu. U svojoj znanstvenoj karijeri bavio se nuklearnom fizikom, a nakon toga fizikom elementarnih čestica u kolaboraciji CMS na CERN-u. Unutar te kolaboracije na CERN-u radio je na dizajnu, testiranju i razvoju elektromagnetskog kalorimetra detektora CMS, a značajan doprinos dao je razvoju novih fotodetektora izgradnjom vlastitog sustava za mjerenje prostorne uniformnosti, kvante efikasnosti te pojačanja lavinskih fotodioda i vakuumskih fotodioda u suradnji sa švicarskim Paul Scherer Institute i britanskim Rutherford Appleton Laboratory. Dao je značajan doprinos i razvoju metode za mjerenje spina i parnosti Higgsovog bozona.
Jedan je od začetnika istraživanja u području astročestične fizike u Hrvatskoj. Od 2010. godine vodi hrvatsku grupu u kolaboraciji MAGIC, koja je postala međunarodno prepoznatljiva. Bio je voditelj dva znanstveno istraživačka projekta HrZZ iz područja visokoenergijske gama-astronomije iz čega su do sada obranjena četiri doktorata. Pokrenuo je i inicijativu za učlanjenje hrvatske u Cherenkov Telescope Array kolaboraciju, koja gradi dva opservatorija visokoenergijskih gama-zraka. Sa svojom grupom iz Splita dao je prepoznatljiv doprinos izgradnji prvog teleskopa Large Size Telescope (LST-1) sjevernog opservatorija kroz rad na dizajnu, izgradnju i puštanju u rad sustava za precizno mjerenje usmjerenosti teleskopa te potrazi galaktičkim izvorima kozmičkih zraka. Jedan je od utemeljitelja konferencije “LHC days in Split”, koja se od 1998. odražava svake dvije godine u Splitu, i koja je izrasla u renomiranu međunarodnu znanstvenu konferenciju iz područja ne samo fizike koja se istražuje na CERN-ovom akceleratoru LHC već i astročestične fizike te kozmologije. Predano radi na popularizaciju znanosti, a posebno ga zanima i kulturološki utjecaj znanosti na društvo u cjelini. Dobitnik je godišnje nagrade dnevnika “Slobodne Dalmacije” za znanost te dvije godišnje nagrade za znanost Sveučilišta u Splitu.
